Pedeset godina Fakulteta strojarstva i računarstva Sveučilišta u Mostaru

Pedeset godina Fakulteta strojarstva i računarstva Sveučilišta u

Pedeset godina Fakulteta strojarstva i računarstva Sveučilišta u Nakladnik: Fakulteta strojarstva i računarstva Sveučilišta u Za nakladnika: Prod. dr. sc. Milenko Obad, dekan Fakulteta Urednici: prof. dr. sc. Alija Cigić, prof. dr. sc. Ante Mišković, prof. dr. sc. Snježana Rezić Uredništvo: Prof. dr.sc. Milenko Obad, prof. dr. sc. Vlado Majstorović, prof. dr. sc. Dragan Čović, prof. dr. sc. Vojo Višekruna, prof. dr. sc. Alija Cigić, prof. dr. sc. Ante Mišković, prof. dr. sc. Snježana Rezić, doc. dr. sc. Davorka Šaravanja, asistent Nebojša Rašović, dipl. ing. stroj. Fotografije: Iz arhiva Fakulteta i djelatnika Fakulteta Lektor i korektor: Prof. dr.sc. Milenko Obad Grafička i računalna obrada: Grafička agencija Shift, Mostar/Marin Musa, Gordan Zovko Umjetničke grafike u monografiji: Roberta Betty Barbarić, akademska grafičarka Tisak: Grafotisak, Grude Naklada: 1000 primjeraka Zahvalnost: Uredništvo se zahvaljuje svim djelatnicima Fakulteta i ostalim suradnicima koji su na bilo koji način sudjelovali u pripremi i izradi ove monografije. CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 378.6:[621+004(497.6Mostar)"1959/2009"(084) PEDESET godina Fakulteta strojarstva i računarstva Sveučilišta Mostar : (50:fsr_mo). - Mostar : Sveučilište, Fakultet strojarstva i računarstva, 2009. - 280 str. : ilustr. ; 29 cm ISBN 978-9958-690-64-8 COBISS.BH-ID 17773318 Pedeset godina Fakulteta strojarstva i računarstva Sveučilišta u

[Uvod] Ovo neka bude poticaj svim mladim kolegama studentima, da svoju sudbinu mogu vezati za Fakultet strojarstva i računarstva u, za instituciju čije ime s ponosom mogu spomenuti diljem svijeta, gdje danas rade brojni inženjeri, menadžeri, eksperti sa vrijednom diplomom našega Fakulteta. 4 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 5

[50 godina Fakulteta strojarstva i računarstva] Dragi Čitatelju, naša ideja je dobila konačnu formu kojom Vas želimo provesti kroz 50 godina našega doma. Gradimo ga i rastemo zajedno s njim, poistovjećujemo se sa svakim novim uspjehom, svakim studentom, inženjerom, magistrom, doktorom, to su naši uspjesi. Jesu li vizionari znali da će od neuvjetnih prostora i samo nekoliko profesora, te 1959. godine njihovo djelo izrasti u prestižnu visokoškolsku instituciju u svakom smislu te riječi, to ne znamo. Stoga Vi dragi prijatelji listajući monografiju koju Vam s ponosom predstavljamo možete svjedočiti da je vizija ostvarena. Na ponos naših utemeljitelja, našega Mostara i naše Hercegovine, premda će te nedvosmisleno utvrditi da su kroz naš Fakultet, danas Fakultet strojarstva i računarstva, prolazili i profesori i studenti iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, ali i svih susjednih zemalja. Mi koji smo kroz Organizacijski odbor za obilježavanje našega zlatnog pira mogli dati doprinos da Vam prezentiramo sve naše uspjehe, sve naše posrtaje i izrastanja, posebno želimo iskazati svoj ponos na naše profesore koji su obilježili naše studentsko vrijeme. Kada sam diplomirao 1979. godine obilježavali smo velikih 20. godina našega Fakulteta. Ovo neka bude poticaj svim mladim kolegama studentima, da svoju sudbinu mogu vezati za Fakultet strojarstva i računarstva u, za instituciju čije ime s ponosom mogu spomenuti diljem svijeta, gdje danas rade brojni inženjeri, menadžeri, eksperti sa vrijednom diplomom našega Fakulteta. U ime Organizacijskog odbora zahvala svima Vama koji ste dali doprinos da monografija koju danas gledamo, vjerno svjedoči o nama. Mostar, studeni 2009. godine Prof. dr. sc. Dragan Čović, predsjednik Organizacijskog odbora za obilježavanje 50-obljetnice Fakulteta strojarstva i računarstva Mi koji smo kroz Organizacijski odbor za obilježavanje našeg zlatnog pira mogli dati doprinos da Vam prezentiramo sve naše uspjehe, sve naše posrtaje i izrastanja, posebno želimo iskazati svoj ponos na naše profesore koji su obilježili naše studentsko vrijeme. 6 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 7

[Kreatori novih tehničkih dostignuća i istražitelji novih računalnih svjetova] Dragi profesori i studenti, dragi prijatelji, Fakultet strojarstva i računarstva ove godine proslavlja veliku obljetnicu svoga postojanja, pola stoljeća dugu tradiciju akademskog obrazovanja i znanstvenog istraživanja na koju smo iznimno ponosni. Zahvaljujući viziji i neuništivome duhu onih koji su vjerovali u budućnost ove ustanove danas imamo tvrđavu znanja koja se nije predavala ni u najtežim danima svoga postojanja, već je vijorila zastavu ponosa, ustrajnosti i odvažnosti. Zahvaljujući tome, a u prigodi pedesete obljetnice, danas možemo ispisivati ove ponosne retke o ovoj nezamjenjivoj i najstarijoj visokoškolskoj sastavnici Sveučilišta u. U svom polustoljetnom postojanju prolazila je kroz različite organizacijske oblike. Izrasla je iz prve Visoke tehničke škole utemeljene 1959. godine u u Strojarski fakultet. Sve do 2002. godine Studij strojarstva s nekoliko odsjeka bio je jedini studij na ovom Fakultetu. Svjesni da će 21. stoljeće karakterizirati eksponencijalni rast znanja, masovno i brzo komuniciranje, razvoj ekonomije i servisa utemeljenih na znanju, uočena je potreba izobrazbe studenata iz područja računalnih znanosti za potrebe u regiji. Tako je 2002. godine pokrenut Studij računarstva, koji je bio dragocjen i prijeko potreban akademski iskorak, a Fakultet je preustrojen u Fakultet strojarstva i računarstva. Uz diplomske studije, Fakultet je prvi pokrenuo poslijediplomski studij. Riječ je o fakultetu s najviše obranjenih doktorata, visokoškolskoj ustanovi koja je organizatorom brojnih međunarodnih znanstvenih konferencija, kongresa i simpozija, o Fakultetu koji je prvi pokrenuo toliko potrebnu suradnju s gospodarstvom, međufakultetsku i međunarodnu suradnju. U želji da oblikuje vlastitu budućnost u novom europskom kontekstu Fakultet je odlučno nastavio svoje aktivnosti putem promjena koje se dešavaju u visokom obrazovanju diljem Europe. Među prvima je prihvatio izazov provedbe reforme visokog obrazovanja koju promovira Bolonjski proces. Pored podizanja kvalitete kao glavne odrednice toga procesa posebno se posvetio informatizaciji, a danas se na njemu nalazi središte informacijskog i računalnog sustava cijeloga Sveučilišta. Možda će netko reći da sam kao profesor ovoga Fakulteta subjektivan. Da, možda pomalo i jesam! Kako čovjek uopće može biti objektivan kada je gotovo cijeli njegov životni i stvaralački put vezan za taj jedinstveni Fakultet, iz kojega su potekli brojni kreatori novih tehničkih dostignuća i istražitelji novih računalnih svjetova. Svaka generacija dala je svoj doprinos društvenom razvitku, a ne samo napretku strojarstva i računarstva. Dragocjena je to članica velike Sveučilišne obitelji čiju buduću veličinu možemo tek naslutiti. Na koncu, čestitke sadašnjim i bivšim djelatnicima Fakulteta, te studentima na pedesetoj obljetnici, želim vam ugodno čitanje. Prof. dr. sc. Vlado Majstorović, rektor Sveučilišta u Mostar, studeni 2009. godine 8 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 9

[Mostar sjedište Fakulteta*] Nekad je pjesnik o jednom gradu zapisao: Vršiti izbor kazivanja o gradu, svoditi tako duga i tegobna stoljeća pjevanja i mišljenja na nekoliko pjesničkih trenutaka, na nekoliko znanih pjesničkih imena, znači zamjerati se gradu do koga ti je stalo, u kome živiš, u kome stvaraš i istrajavaš Kad se nešto voli, kad se želi toliko vrijedi se zbog toga i zamjerati, makar to bilo i onome koga voliš. A čovjek se, ipak, samom sebi najteže zamjeri. Pa zašto onda prešutjeti nešto što spoznaš, a čini ti se da je vrijedno spomena i darivanja ljudima? Nije li veće zamjeranje hoditi po ovom svijetu s ljubavlju, a ne činiti je dubljom i bogatijom? A u nama žive ljubavi svakojake. Jedna je najpostojanija i najtananija. U ljudima, u njihovoj sreći i tuzi, razdraganosti i sjeti, želji i htijenju, vjeri i nevjeri, mirnoći i ljutnji, ushićenosti i razočaranju, zarobljeništvu i lutanju, snuju i žive gradovi. I ljubav je to rijetka, ljubav što neprestano raste i buja od čovjekovog postanka do njegovog prestanka. Mostar. Ljubav i zanos mnogih, znanih i neznanih, baš svejedno, ali istih u opijenosti i zaljubljenosti. Mostar, spektar vremena dobrih i zlih, oaza nedorečene vizije čovjekove. Ovaj grad definitivno ima nešto u sebi čime plijeni, ono nešto što čovjek samo naslućuje cijeloga svog trajanja. Ljudi to u njemu, tom i takvom, osjete silno poput plime ili poplave prvi put doživljene. Pa se čovjeku učini da je to u njemu ponornica snivala * Naziv Fakultet uključuje sve nazive u procesu transformacije današnjeg FSR. željna sunca, svjetla i jarkosti. Dogodi se se to i kad zanoća s "cimskih osoja", i kad zajutri s Veleži, i kad okiši s juga, i kad puhne gore s Prenja, i kad zvizdan zapeče da ti pamet pomuti. Otud, možda, tako lako i razigrano u njemu i o njemu niske lijepih kazivanja iz čovjeka pohrle. U slavu čovjekovu. A u čovjeku Grad snuje i živi. Neobično je i to što čim se spomene Mostar misli se, spontano ali kao da se i otrgnu, upućuju na most, na Stari most. Ili je to uobrazilja samo pusta, ali toliko prisutna, nametljiva da joj se skoro dah osjeća. Skamenjen mjesec - tako ga nazvaše pjesnici. Zarobljen galeb na domaku mora - tako ga u predahu divljenja opisaše namjernici. I svejedno je kako će ga sutra nazivati novi ljudi što mu dođu u pohode, Bitno je i lijepo je da će on trajati u njima zadugo, neprestano. Jer, on i jest takav, san i java u isto vrijeme. Ovaj grad definitivno ima nešto u sebi čime plijeni, ono nešto što čovjek samo naslućuje cijeloga svog trajanja. Ljudi to u njemu, tom i takvom, osjete silno poput plime ili poplave prvi put doživljene. Pa se čovjeku učini da je to u njemu ponornica snivala željna sunca, svjetla i jarkosti. HERCEGOVINA Ja koračam livadama plav od sutona Na rubu livada je kuća parnog mlina Iz daljine to je krvlju namrljana uglasta i gruba slikarija na nebu. I što god bliže stižem, sve glasnije viču nebrojene užarene opeke Ko ne zna, mislio bi da seljaci slave kakvu slavu. Ispod brežuljka crni vlak se vuče Odmjereno udara i vrišti svoj dolaz još daleko nevidljivoj stanici. Noć i ja na brdu Poda mnom načas izrone iz mraka kuće stabla dvorišta i njive. I opet utonu u mraku ko u svijesti. Iz tame u me gleda nekoliko svijetlih bijelih prozora: ko nekoliko bijelih svečanih časova iz crnog života ljudi. Antun Branko Šimić, Prazno nebo, Mostar,1973. O ČUDU Ne postoji čudo. Ono jest stvarnost što se javlja tako kako nije očekivana. Propast je neznanja (na koje smo navikli upravo čudesno) O DOSTOJANSTVU Ima slučajeva kad je opasno postaviti ikakvo pitanje. Jednostavno treba znati kako pomoći čovjeku što je sam sebe pretvorio u ništa diveći se bez mjere samo onim ljudskim djelima koja su ponikla u tuđoj povijesnoj okolini. O SKLADU Nedovršeni čovjek raspolaže slobodnom voljom. I griješi. To je razumljivo. Kad bi tako nepotpun znao uraditi sve kako treba-za nj bi svijet bio još zamršeniji. Veselko Koroman: Svijet ili dvije polovice (insert), Svjetlost, Sarajevo, 1979.g. 10 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 11

Mostar...Na Starom mostu stajao sam i promatrao Neretvu. Divio sam se darovanoj ljepoti. Doimalo mi se kao da je most dar prirode, a ne djelo ljudskih ruku......urbana sredina stvara poseban urbani osjećaj koji može biti varljiv. Teško je sebe pravilno staviti na trg, u ulicu, na most, u neboder Tko uspije naći pravi korak u gradu, znači da je uspio uspostaviti u sebi duhovno ravnovjesje. Luk Starog mosta mnoge je deformirao, a mnoge formirao. Arhitektura djeluje u smislu usklađivanja misli i običaja, a može i razoriti ljudski bitak. Grad Mostar se gradi u našim svijestima i umovima, a ima i onih koji ga razgrađuju. Biti graditelj grada, arhitekt grada poziv je svima nama. Taj ostvaraj otpočinje u srcu i umu svakoga stanovnika grada......mostar je naš grad u kojem bismo svi trebali osjetiti snagu Psalma 8. gdje se kaže kako je čovjek malo manji od Boga, malo manji od anđela zbog sposobnosti zidanja grada......i opet se vraćam osobnom doživljaju grada Mostara. U rujnu 1996. god. stojim na obali Neretve i gledam svoj Grad. On je bez mnogih graditelja.grad je i bez Starog mosta, bez crkve sv. Petra i Pavla, s mnogim je porušenim društvenim i sakralnim objektima... Na um su mi dolazile riječi iz Biblije. Uzalud se muče graditelji ako Gospodin grada ne gradi. Graditelji ovoga grada pobrkali su govore, jezike između sebe i srušio se Grad S tim osjećajem živimo svi već sedam godina! Grad treba kroz sljedećih sedam godina obnoviti. U gradu na Neretvi valja sretno živjeti kroz narednih sedam puta sedamdeset i sedam godina. Bez rata i mržnje... Prof. Ilija Drmić Tekstovi su preuzeti iz monografija: Stari most u i I to je Mostar koje su priredili djelatnici Fakulteta Alija Cigić i Ante Mišković 12 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 13

[O Sveučilištu u ]* Uvod U i Hercegovini tradicija razvoja visokog školstva i školskih institucija datira s kraja 19. stoljeća. Visoko školstvo u utemeljeno je Franjevačkom bogoslovijom koja je započela svoje djelovanje 1895. godine. Bila je to prva škola sveučilišne razine. Neposredno nakon Drugog svjetskog rata (1950. god.) u je počela s radom Viša pedagoška škola. Potom slijedi Visoka tehnička škola (1959.), Viša poljoprivredna škola (1960.), te odjeljenja Pravnog i Ekonomskog fakulteta, koja su 1976. prerasla u samostalne fakultete. Od 1977. sve do 1992. godine i više škole i fakulteti djeluju u okviru Sveučilišta u pod nazivom Univerzitet Džemal Bijedić u sa službenim hrvatsko-srpskim, odnosno srpsko-hrvatskim jezikom. Od 1992. godine promijenjeni su naziv i službeni jezik. Od tada se zove Sveučilište u i umjesto ranijeg službenog jezika uveden je hrvatski službeni jezik. Danas se Sveučilište nalazi pred izazovom Bolonjske deklaracije i u razdoblju u kojem je znanje označeno kao najvrjednije dobro svakoga društva. Stoga je posve razumljivo da potreba za stvaranjem znanja i njegovoga prenošenja na nove naraštaje biva sve izraženija i zahtjevnija, čemu Sveučilište u danas nastoji odgovoriti na primjeren način. Sveučilište danas Početkom nove akademske 2007./08. godine obuhvaćeno je oko 15000 studenata i preko 1000 nastavni- * Autor: prof. dr. sc. Vlado Majstorović, Monografija "30 godina Sveučilišta u ", Mostar, 2007. godine ka i suradnika na Agronomskom, Filozofskom, Fakultetu strojarstva i računarstva, Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, Građevinskom, Medicinskom, Pravnom, Visokoj zdravstvenoj školi i Akademiji likovnih umjetnosti. Na svim fakultetima gdje je to moguće, nastava se izvodi u obrazovnim ciklusima sukladno odredbama Bolonjske deklaracije, ne gubeći iz vida potrebu očuvanja i podizanja kvalitete obrazovanja, odgajajući naše studente prema najvišim demokratskim načelima i kriterijima u kojima će se jednako cijeniti sve ljudske vrijednosti i vrline svakoga pojedinca i svakoga naroda bez obzira na njihovu nacionalnu, rasnu, spolnu, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost. Promovirajući svoje uzvišene ciljeve, Sveučilište prihvaća i uspostavlja standardizaciju sveučilišne djelatnosti za što su od posebne važnosti akademske slobode i afirmacija Sveučilišta. Nažalost autonomija ima dvije dimenzije, akademsku i financijsku. Premda akademska nije upitna, financijska nije osigurana. Niti Okvirni zakon o visokom obrazovanju ne donosi rješenje ovog pitanja. Ipak Sveučilište iz dana u dan intenzivira svoje aktivnosti uvodeći nove studijske programe, kako na diplomskim tako i na doktorskim studijima. S posebnom pozornošću otvara programe cijelo životnog obrazovanja, svjedočeći svoju otvorenost i kulturnu vertikalu, koja omogućuje i pojedincu i društvu brži iskorak u društva razvijenih. Da bi ostali na razini postavljenih ciljeva nastojimo osigurati ljudske i materijalne resurse. Ostvarivanje materijalnih i ljudskih resursa težak je i kontinuiran zadatak, ali smo ga uspijevali realizirati u prvom redu uz pomoć Vlade Republike Hrvatske. Upravo zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske u tijeku je izgradnja kampusa Sveučilišta: nova zgrada Medicinskog fakulteta je završena, grade se zgrade Građevinskog i Agronomskog fakulteta, a uskoro i Filozofskog, zatim Studentski dom, polivalentna sportska dvorana, zgrada Sveučilišne knjižnice, dvije multimedijalne dvorane, adaptiraju se postojeće sveučilišne zgrade. Na ovaj način se stvaraju poželjne pretpostavke za sveučilišni život kako za studente, tako i za nastavnike. Sveučilište je također dobilo na korištenje kompleks bivše vojarne Stanislav Baja Kraljević (Heliodrom), gdje se već izvode odgovarajuće nastavne aktivnosti. Zato s ponosom možemo kazati da Sveučilište dostojanstveno obilježava 30. obljetnicu svoga postojanja, odnosno 15. obljetnicu svoga egzistiranja na službenom hrvatskom jeziku. Ove impozantne činjenice nas ohrabruju, ali i obvezuju. Stoga je Sveučilište odlučno u provedbi započete reforme obrazovanja koju promovira Bolonjski proces i prihvaćanju europskih standarda i vrijednosti u području visokoga obrazovanja. Vizija europske budućnosti Sveučilišta U promišljanju o europskoj budućnosti Sveučilišta ne može se zaobići misija Sveučilišta kao početna točka kreiranja njegove budućnosti. Stvaranje znanja i njegovo prenošenje na nove naraštaje, znanstveno istraživanje, te kulturno stvaranje temeljne su zadaće kojima sveučilišta grade kontinuitet društva, pokreću društvene promjene i pridonose općem društvenom i kulturnom napretku. Pored preuzimanja pokretačke uloge društvenih promjena utemeljenih na znanju pred sveučilištima općenito, a pred našim osobito, je i njihova tradicionalna civilizacijsko-kulturološka misija. Ta je misija važna i stoga što je u modernim društvima masovno prihvaćanje civilizacijskih vrijednosti jednako ključno kao i stjecanje kvalifikacija potrebnih gospodarstvima temeljenim na znanju. Uz to Sveučilište istodobno mora sačuvati i uvjete za stvaranje znanja ne samo za trenutne nego i buduće potrebe društvenog i kulturnog razvitka. Samo na taj način Sveučilište može sačuvati svoju tradicionalnu sposobnost kreiranja društva budućnosti. U okvirima aktualnoga europskog konteksta pred sveučilišta se još postavljaju dodatne zadaće prilagodbi i promjena kojima bi europski visokoobrazovni i istraživački prostor trebao povećati konkurentnost Europske unije koja bi u skoroj budućnosti trebala postati najkompetitivniji i najdinamičniji gospodarski sustav utemeljen na znanju kao pokretaču društvenog razvitka i napretka. U skladu s tako postavljenom misijom naša je vizija da izgradimo Sveučilište kao središte kreacije naprednog znanja u ovoj regiji umreženo u europsko okruženje. Stoga pri planiranju daljnjeg rada i razvoja Sveučilište u mora s punom odgovornošću i u punoj mjeri voditi računa o svim navedenim komponentama. Kroz navedena promišljanja Sveučilište može sačuvati i dodatno potaknuti tradicionalnu sposobnost kreiranja društva budućnosti, ukoliko se bez odlaganja ostvari napredak u četiri ključna pitanja. Ta pitanja odnose se na: donošenje zakona na razini BiH podudarnog s europskim područjem visokoga obrazovanja, jasno definiran sustav financiranja, uspostavljanje okvira za utvrđivanje politika, strategija i planiranja na državnoj i regionalnoj razini, te izradi novog institucionalnog okvira za pojedinačna sveučilišta koji bi trebao uspostaviti standard prema kojem bi se zaštitila autonomija sveučilišta i poboljšalo upravljanje i rukovođenje sveučilištem. Stoga, europska budućnost sveučilišta odnosno njegovo proaktivno djelovanje u procesu izgradnje i priključenja europskom prostoru visokoga obrazovanja, uvelike će ovisiti o kvaliteti i brzini rješavanja zadaća koje stoje pred akademskom zajednicom ali jednako tako i o brzini i kvaliteti rješenja naprijed navedenih ključnih pitanja za koja nisu odgovorna sveučilišta. Možda je ovo trenutak za sve. Iskoristimo ga u izgradnji europske budućnosti Sveučilišta na dobrobit sadašnje i budućih generacija mladih. Promovirajući svoje uzvišene ciljeve, Sveučilište prihvaća i uspostavlja standardizaciju sveučilišne djelatnosti za što su od posebne važnosti akademske slobode i afirmacija Sveučilišta. 14 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 15

fotke sveučilišta, ostalih fakulteta, studenata u prolazu... 16 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 17

[Jučer, danas, sutra] Tisuću devetsto šezdeset šesta, gospodarska reforma je u tijeku, Visoka tehnička škola u upisuje 227 brucoša (tada enormno visok broj) da bi odgovorila zahtjevima nastalih potreba gospodarstva za kadrom Mostara, Hercegovine i šire. 18 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 19

[Povijest Fakulteta kroz monografije] Prvi diplomirani inženjeri VTŠ 1959 1999 Osnutak Fakulteta strojarstva i računarstva vezano je za osnivanje Visoke tehničke škole temeljem Zakona o osnivanju VTŠ. Povijest razvitka i narastanja Fakulteta prezentirana je u tri monografije Fakulteta: Naših dvadeset godina (1959-1979) Mašinski fakultet u (1979-1989) Četrdeset godina Strojarskog fakulteta (1989-1999) Značajni datumi i važni događaji u 50 godina uspješnog djelovanja Fakulteta kao obrazovne i znanstvene institucije neupitnog renomea naznačeni su u sjećanjima bivših dekana VTŠ i Fakulteta. Zato je u ovoj jubilarnoj monografiji naglasak na razdoblje od 1999. do 2009. u kojem je pokrenut i studij računarstva, a Fakultet dobio svoj današnji naziv: Fakultet strojarstva i računarstva. Želja, za samostalnošću i perspektiva skoroga osnivanja Univerziteta u bili su razlog da je na Zboru radnih ljudi 28. 11. 1975. godine jednoglasno donesena odluka o izdvajanju OOUR-a Odjeljenja u iz sastava radne organizacije Mašinskog fakulteta Sarajevo u samostalnu radnu organizaciju MAŠINSKI FAKULTET U MOSTARU. Izvod iz Zakona o osnivanju VTŠ Zakonom o osnivanju Visoke tehničke škole mašinske struke u (Službeni list NRBiH od 11. 11. 1959. godine) određeni su i njeni zadaci, i to člankom 2: 1. da sprema visokokvalificirane stručnjake pogonske inženjere za potrebe strojarskih pogona u industriji i drugim granama privrede, 2. da organizira i sprovodi stručno usavršavanje kvalificiranih radnika, tehničara i visokokvalificiranih stručnjaka koji rade u strojarskim pogonima, 3. da učestvuje u gospodarskim, znanstvenim i drugim ustanovama u stručnom i znanstvenom istraživanju i obrađivanju tehnoloških i organizacijskih problema pogona u industriji i drugim granama gospodarstva koji su od interesa za gospodarski i društveni razvitak zemlje. Zgrada EMŠC-a u kojoj je počela sa radom VTŠ 20 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 21

Želja, za samostalnošću i perspektiva skoroga osnivanja Univerziteta u bili su razlog da je na Zboru radnih ljudi 28. 11. 1975. godine jednoglasno donesena odluka o izdvajanju OOUR-a Odjeljenja u iz sastava radne organizacije Mašinskog fakulteta Sarajevo u samostalnu radnu organizaciju MAŠINSKI FAKULTET U MOSTARU. Vrijeme i akteri dalekosežnih odluka Prvi nastavni plan: Predmeti Općeobrazovni predmeti Kultura govora i pisanja Strani jezici Ukupno sati 0+4 0+9 0+2 0+3 I II III IV V VI 0+2 0+3 0+3 Glavni znanstveni predmeti Matematika I, II, i III Fizika Kemija 15+8 6+4 2+2 6+8 3+2 2+2 4+6 3+2 3+2 2+2 Opći stručno-znanstveni predmeti Mehanika sa naukom o čvrstoći Teh. goriva, maziva i vode Teh. materijala sa termičkom obradom Površinska zaštita Ispitivanje materijala Tehničko crtanje i nacrtna geometrija Elementi strojeva 12+7 3+2 8+5 1+1 2+3 4+5 6+8 4+2 2+3 3+2 3+2 2+1 2+2 6+3 2+2 1+1 3+4 3+2 2+3 3+4 Odluka o izdvajanju Fakulteta u samostalnu ustanovu Osnovi elektro-tehnike i električni strojevi i uređaji Oblikovanje bez skidanja strugotine Oblikovanje sa skidanjem strugotine Mašine radilice i uređaji za upinjanje Tehnika mjerenja i kontrola rada Zavarivanje Nauka o toploti Nauka o strujanju Organizacija proizvodnih procesa Higijensko tehnička zaštita 6+4 3+1 5+7 5+5 2+2 3+3 3+2 3+2 8+8 2+0 3+2 3+2 3+2 3+1 3+2 2+3 3+5 3+2 3+3 3+2 2+0 2+2 2+3 2+2 3+3 Specijalni stručni predmeti Toplinski strojevi i uređaji Hidraulički strojevi i uređaji Transportna sredstva i uređaji Rashladni strojevi i uređaji Ekonomika poduzeća Ukupno: 7+7 3+2 2+1 3+2 4+2 118+116 17+22 17+20 21+19 21+19 4+3 4+2 22+17 3+4 3+2 3+1 3+2 20+19 22 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 23

Prvi znanstveni skup na Fakultetu - PROMJER 79 Pored redovnih poslova vezanih za osnovni zadatak redovnu nastavu na Fakultetu se uspješno vode poslovi na znanstveno-istraživačkim projektima, normalno teče nastava, radi se na osnivanju Centra za izvanredni studij uz rad II stupnja u Tuzli, priprema se i užurbano radi na organizaciji prvog simpozija, sređuju se materijali za prvi zbornik radova i prikuplja građa za Monografiju fakulteta. Publikacija, u kojoj su objavljeni radovi saopćeni na naučnom skupu Promjer 79 (Proučavanje i mjerenje rada) u, imala je 436 stranica. Ovaj kasnije afirmirani znanstveni skup okupio je jugoslavenske znanstvenike i stručnjake koji su se bavili problemima proučavanja i mjerenja rada. Skup je pružio prigodu i djelatnicima Fakulteta kao i djelatnicima iz razvijenijih centara regije, posebno u području metaloprerađivačke industrije za razmjenu iskustava i stjecanje odgovarajućih referenci na polju znanstvene djelatnosti. Karakteristika skupa je bila izražena i u prožimanju i uklapanju tehnoloških i konstrukcijskih značajki što je bilo i u prirodi djelovanja Fakulteta kao afirmirane obrazovno-znanstvene istitucije. Mr. sc. Zvonimir Mišetić u Laboratoriju za dinamička ispitivanja Prof. dr. sc. Mehmed Behmen u realizaciji jednog od projekata 24 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 25

Dio najvažnijih projekata Redni broj: Naziv projekta Odgovorni istraživač Godina 1. Razvoj industrijske politike u Federaciji BiH (projekt je rađen u suradnji sa Mašinskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu, a financirala ga je Vlada Federacije BiH) 2007. 2. Utemeljenje dijela Tehničko-inovativnog centra za unapređenje kvalitete života i zaštitu čovjeka i okoliša (projekt je financiralo Federalno ministarstvo okoliša i turizma) Prof.dr.sc. Ante Mišković 2003. 3. Uvođenje E-učenja u nastavni proces na FSR (projekt je financiralo Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti) Prof.dr.sc. Snježana Rezić 2004. 4. Transfer za oblast znanosti od značaja za Federaciju BiH biomehanička analiza gibanja ljudskog tijela Izv.prof.dr.sc. Adisa Vučina 2000. 5. HE Mostarsko blato super kontrola zavarivanja i AKZ tlačnog cjevovoda (EP HZ-HB Mostar) Doc.dr.sc. Angela Topić 2001. 6. Development of Mostar program in industrial ecology in BiH (Tempus Joint European Project) Izv.prof.dr.sc. Adisa Vučina 2002. 7. Razvoj metoda iznalaženja u CBR-CAD sustavima u području strojnih konstrukcija (Međuvladin program suradnje u znanosti i tehnologiji između Republike Slovenije i BiH za 2000.-2001.god. FSR Mostar, FS Maribor) Prof.dr.sc. Milenko Obad 2002. Neki od projekata u realizaciji djelatnika Fakulteta 8. Razvoj inteligentnog sustava za podršku iznalaženju optimalnih konstrukcijskih rješenja (Međuvladin program suradnje u znanosti i tehnologiji između Republike Slovenije i BiH za 2003.-2004.god. FSR Mostar, FS Maribor) Prof.dr.sc. Milenko Obad 2004. 9. Revitalizacija proizvodnog programa poduzeća KAPIS TKT d.o.o. Tomislavgrad (Projekt revitalizacije proizvodnih linija u poduzeću KAPIS TKT d.o.o. Tomislavgrad) Prof.dr.sc. Milenko Obad 2007. 10. Razvoj integriranog curriculuma iz oblasti tehničke dijagnostike (Projekt je rađen u suradnji sa Mašinskim fakultetom Univerziteta u Zenici, a financiralo ga je Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti) Doc.dr.sc. Davorka Šaravanja 2008. 11. Analiza akustičko-nelingvističkih atributa govora kod klasifikacije lažnog i istinitog iskaza (projekt je financiralo Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti) Doc.dr.sc. Božo Tomas 2008. 12. Dizajn novog vještačkog stopala (projekt je financiralo Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti) Prof.dr.sc. Remzo Dedić 2006. 26 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 27

[Prva međunarodna znanstvena konferencija o upravljanju poslovnim sustavima] Međunarodne znanstvene konferencije u suvremenome svijetu su jedan od osnovnih načina globalnog transfera znanja i tehnologija s jedne i kristalizacijska točka poveza i međusobnog oplemenjivanja znanosti i gospodarstva s druge strane. O ovome uvelike ovisi stupanj blagostanja jedne regije, kao i hoće li ta regija biti u partnerskom ili kolonijalnom odnosu spram razvijenog svijeta. Na tragu tih spoznaja, na Katedri za organizaciju i upravljanje Strojarskog fakulteta Sveučilišta u pojavila se ideja i želja za utemeljenjem jednoga trajnog foruma u obliku redovitih godišnjih međunarodnih konferencija. Pritom su postavljeni sljedeći ciljevi: - nastavak pozitivnih iskustava dvadesetogodišnje tradicije organiziranja znanstvenih konferencija u prijeratnom razdoblju; - osnivanje trajnoga mostarskog godišnjeg foruma za znanstvenike i stručnjake iz zemlje i svijeta, na kojem mogu predstaviti svoja znanstvena i stručna postignuća, razmijeniti iskustva i informacije, organizirati suradnju; - izgraditi i oblikovati da se Sveučilište u mostaru u suradnji sa međunarodnom asocijaciom DAAAM International Viena iz Beča dugoročno kristalizira i profilira kao središnje sveučilište unutar svjetske međunarodne DAAAM mreže na području upravljanja poslovnim sustavima. U tom smislu u organizaciji Strojarskoga fakulteta Sveučilišta u i DAAAM International Viena iz Beča, 26. i 27. rujna 1997. godine u je održana prva međunarodna konferencija pod nazivom UPRAV- LJANJE POSLOVNIM SUSTAVIMA UPS 97. U zborniku je tiskano 66 radova iz sljedećih zemalja: Austrija, BiH, Češka Republika, Estonija, Mađarska, Hrvatska, Njemačka, Poljska, Slovenija i Španjolska. Radovima su obuhvaćena sljedeća područja: upravljanje i informacijski sustavi, organizacija i logistika proizvodnje, proizvodni sustavi, management, ekspertni i inteligentni sustavi, održavanje i simulacija. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo 109 autora i koautora iz zemlje i inozemstva. Zanimanje za konferenciju bilo je izvan svih očekivanja. Pored autora i koautora iz zemlje i inozemstva, u radu Konferencije aktivno je sudjelovao i veliki broj stručnjaka različitih profila iz područja gospodarstva i financija. U sklopu konferencije održan je i okrugli stol na temu: Tranzicija gospodarstva uvjet djelotvornom upravljanju poslovnim sustavima. U raspravi su razmijenjena iskustva i ponuđeni brojni odgovori kako poslovne sustave učiniti konkurentnijim na svjetskome tržištu, i naznačeni pravci kako ovu regiju bar malo više primaknuti tehnološki razvijenome svijetu na osnovi partnerskih a ne kolonijalnih odnosa. U najširim gospodarskim krugovima Konferencija ja ocijenjena uspješnom, izrađen je zbornik Konferencije prema Europskim standardima, a na Strojarskom fakultetu u suvremeno je uređena i opremljena višenamjenska dvorana za potrebe održavanja konferencije. Sa jedne od UPS konferencija Zbornik radova sa prvog UPS-a 28 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 29

[Priznanja studentima Fakulteta] Osnovna poluga i značajka razvitka Fakulteta je prepoznatljiva kadrovska politika oslanjanja na vlastite snage. O tome svjedoče i priznanja studentima Fakulteta među kojima su budući asistenti i nastavnici Fakulteta. Već 1969. godine za proteklu školsku godinu na popisu najboljih studenata Fakulteta bili su: Vojo Višekruna, Anto Mišković, Zdenko Kordić i Alija Cigić, 1970. godine: Anto Mišković, 1971. godine: Zdenko Kordić i Himzo Đukić 1972. godine: Vojo Višekruna, Emir Kazazić, Himzo Đukić, 1973. godine: Himzo Đukić, 1974. godine: Himzo Đukić i Emir Kazazić, 1975. godine: Šimun Bogdan, 1976. godine: Mustafa Džokolo, 1977. godine: Jovica Dakić, Miro Bugarin, Karmela Perić, 1978. godine: Miro Bugarin, Vlado Majstorović, Jovica Dakić, Ahmet Marić, Karmela Perić, U jubilarnoj, 1979. godini za najbolje studente proglašeni su: Ahmet Marić, Miro Bugarin, Karmela Perić, Vlado Majstorović i Jovica Dakić. Zlatna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1978/79. godini 1. Vlado Majstorović, prosječna ocjena 7,81 Srebrna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1978/79. godini 1. Miro Bugarin, prosječna ocjena 9,10, III godina 2. Jovica Dakić, prosječna ocjena 9,20, IV godina Zlatna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1979/80. godini 1. Karmela Perić, prosječna ocjena 9,03 2. Miro Bugarin, prosječna ocjena 9,02 Profesor Muhamed Voljevica uručuje priznanje studentu Anti Miškoviću Srebrna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1979/80. godini 1. Karmela Perić, prosječna ocjena 9,80, IV godina 2. Miro Bugarin, prosječna ocjena 8,13, IV godina Zlatna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1980/81. godini 1. Ahmet Marić, prosječna ocjena 8,64 Srebrna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1983/84. godini 1. Milenko Obad, prosječna ocjena 8,80, III godina 2. Srećko Škoro, prosječna ocjena 8,40, II godina 3. Radenko Petković, prosječna ocjena 8,80, I godina Zlatna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1984/85. godini 1. Milenko Obad, prosječna ocjena 9,60 Srebrna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1984/85. godini 1. Srećko Škoro, prosječna ocjena 8,83, III godina 2. Radenko Petković, prosječna ocjena 8,70, II godina Srebrna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1985/86. godini 1. Tihomir Ćavar, prosječna ocjena 8,00, II godina 2. Radenko Petković, prosječna ocjena 8,70, III godina Srebrna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1986/87. godini 1. Tihomir Ćavar, prosječna ocjena 8,90, III godina Srebrna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1987/88. godini 1. Adisa Ćurić, prosječna ocjena 9,66, II godina 2. Borjan Rinkovec, prosječna ocjena 9,75, II godina A. NAGRADA SIV-a* 1979. g., Miro Bugarin na temu: Održavanje optimalnih parametara zglobnog četvorougaonika kod koga vođena tačka glavne spojke ima u određenim intervalima putanju koja se fino približava kružnoj putanji uz približno konstantnu brzinu u tome dijelu. 1980. g., Karmela Perić za rad na temu: Korištenje analitičke metode za određivanje temperaturnog polja pri zavarivanju nelegiranog konstrukcionog čelika ručnim elektrolučnim postupkom. 1981. g., Ahmet Marić za rad na temu: Kompjuterska sinteza i analiza jednokrivajnog zglobnog četverougaonika. 1985. g., Milenko Obad: Određivanje elastične deformacije zupca zupčanika sa klinastim ozubljenjem uz primjenu računara. 1987. g., Željko Stojkić na temu: Nivo korištenja sredstava u funkciji strukture rada. * Uspješno obrađene pismene teme na osnovu provedenog javnog konkursa. DEKANOVA NAGRADA 1. Nebojša Rašović, IV godina sveučilišnog studija strojarstva, akademske 2006/2007. god. STUDENTI ZA PRIMJER (iz studentskog lista Mašinac, broj IV, 1984. god.) 30 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 31

[Povijest Fakulteta kroz sjećanja] Prof. dr. sc. Đuro Maričić,dekan Fakulteta (1975-1977) Sredstva za osnovnu djelatnost fakulteta dobivana su od Republičke zajednice za visoko obrazovanje. U ovom razdoblju adaptirani su laboratorij za zavarivanje i laboratorij za mehaničku obradu skidanjem strugotine. U sjevernom dijelu zgrade napravljeni su kabineti za nastavno osoblje, dvorana za sjednice (dvorana br. 5) i rekonstruirano je osvjetljenje u čitavoj zgradi. U formiranju sredstava za ove adaptacije sudjelovali su. Fakultet, SO-Mostar, RZVO, RZ za zapošljavanje radnika-mostar, Igman Konjic, GP-Hercegovina, Hidroelektrane na Neretvi i Elektroprenos-Mostar. U ovom dvogodišnjem razdoblju opremljeni su laboratorij za zavarivanje i laboratorij za obradu materijala sa skidanjem strugotine kao i laboratorij za mehanizme strojeva. (iz Monografije Četrdeset godina Strojarskog fakulteta ) Iz životopisa fakulteta Stara je i poznata istina da o narastanju neke ustanove najrječitije kazuju sami sudionici tog narastanja. Oni najbolje znaju što ih je u tom procesu činilo sretnim i zadovoljnim, a što su bile poteškoće i prepreke koje su taj proces činile usporenijim i nepotpunim. Vremenska distanca tih svjedočanstava čini ih zanimljivim i podložnijim kritici i traženju pravih odrednica za sve što se dogodilo u našim spoznajama. Zato, uz prezentirane dokumente i podatke, dobro je da progovore i aktivni sudionici tih događanja. Sjećanja (Kompletan tekst Sjećanja bivših dekana Fakulteta objavljen je u prethodnim monografijama) Prof. Nazif Hadžiomerović, prvi direktor Visoke tehničke škole (VTŠ) VTŠ se nije razlikovala od fakulteta po kvaliteti i razini obrazovanja stručnjaka. Ona je imala svoju posebnost u organizaciji, programu i režimu studija, što se moglo postaviti funkcionalnije, obzirom na preciznije i konkretnije definirani zadatak i drukčije iskustvo i predspremu studenta. Od ukupnog broja upisanih prve 4 generacije, 74,5% studenata je upisalo završnu godinu i od tog broja je apsolviralo 91,9%, a od broja apsolvenata diplomiralo je 62,77%. Ukupno 25,5% studenata navedenih generacija nije ispunilo uslove za prelaz u starije godine ili su iz određenih razloga napustili studije. Od ukupnog broja upisanih studenata diplomiralo je 56%, a apsolviralo 67%. VTŠ je od svog osnivanja prošla vrlo težak put i u potpunosti odgovorila svom zadatku i dokazala opravdanost svoga postojanja, tako da se danas svi s ponosom možemo sjećati navedenog razdoblja. (iz Monografije ''Naših 20 godina'') Prof. Ivan Salai, dekan Fakulteta (1974-1975) Promatrajući razvojni put fakulteta, mogu samo ponoviti misao koju sam u jednoj anketi provedenoj prije 25 godina, i to u vezi s razvojem, izrekao: Što se tiče nastojanja VTŠMS u, pa i razvoja u početnoj fazi, nepobitno je da je odlučujuću ulogu odigralo postojanje Sokola u. Smatram, međutim, da je ipak osnovno bilo to što su pojedinci (da ih ne nabrajam) iz Mostara, životno sposobni (što je, uostalom, odlika Hercegovaca), osjetili problem kadrova i načina njihova školovanja, te našli ispravno rješenje koje su ostale sredine nalazile mnogo kasnije. Tome bih možda mogao još dodati da je sprega između naše ustanove i industrije koja je nicala na ovim prostorima pomogla i jednim i drugim u sve bržem razvoju ali i razvoju cijele regije Hercegovine. (iz Monografije Četrdeset godina Strojarskog fakulteta ) Prof. dr. sc. Božo Ćorić, dekan Fakulteta (1977-1981) Teško je ocijeniti uspješnost nekog vremena, ali moram reći da razdoblje 1977. 1981. god. predstavlja uspješniji dio razvoja Fakulteta, što ću ilustrirati s nekoliko podataka. U ovom razdoblju otvoren je prvi poslijediplomski studij (93 studenta); skupina poslijediplomaca s profesorima, njih 35, boravila je 12 dana u Americi (1979.); pokrenut drugi stupanj nastave u centru Tuzla (sedamdeset polaznika); 1979. god. organiziran prvi znanstveno-stručni skup PROMJER 79 (Proučavanje i mjerenje rada) (sudjelovalo oko 200 ljudi); organiziran znanstveno-stručni skup TEORIJA STROJEVA I MEHANIZAMA održan kongres AEROKOZMONAUTIKE u suradnji Soko Fakultet; uspostavljena suradnja s Politehnikom iz Varšave pokrenuta suradnja s Visokom tehničkom školom u Brnu; pokrenut niz projekata, dio neposredno s gospodarstvom, a dio preko Zajednice za znanstveni rad BiH; potpisan Ugovor s Termoelektranom Gacko o superviziji na području zavarivanja (stalna prisutnost fakultetskih ljudi oko 4 god.) (iz Monografije Četrdeset godina Strojarskog fakulteta ) Prof. dr. Vojo Višekruna, dekan Fakulteta (1983-1987) Veliki trenutak i Instituta i Fakulteta je otvaranje Računskog centra 1985. godine koji je bio embrion u daljnjem razvoju ove tehnologije koja se danas toliko koristi u svim područjima naše djelatnosti. Bio je to još jedan u nizu kvalitetnih poteza koje je vuklo rukovodstvo Fakulteta. Suočeni s nedostatkom prostora za smještanje novonastalih laboratorija koje su bile rezultat intenzivnog istraživačkog rada donesena je odluka da se gradi objekt za potrebe Instituta za strojarstvo. S radovima se započelo u rujnu 1985. god. Na tom mjestu je za nekoliko kasnijih godina izrastao uistinu lijep i sadržajan objekt. (iz Monografije Četrdeset godina Strojarskog fakulteta ) VTŠ se nije razlikovala od fakulteta po kvalitetu i nivou obrazovanja stručnjaka. Ona je imala svoju posebnost u organizaciji, programu i režimu studija, što se moglo postaviti funkcionalnije, obzirom na preciznije i konkretnije definirani zadatak i drukčije iskustvo i predspremu studenta. Od ukupnog broja upisanih prve 4 generacije 74,5% studenata je upisalo završnu godinu i od tog broja je apsolviralo 91,9%, a od broja apsolvenata diplomiralo je 62,77%. 32 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 33

Sa promocije druge monografije Fakulteta (1959-1989) Dobitnici priznanja uz 30. obljetnicu Fakulteta U vrijeme moga dekanskog mandata vladao je izuzetan interes studenata za studij na Strojarskom fakultetu, tako da ih je veliki broj morao otpasti na razredbenom ispitu i potražiti sreću na nekom od drugih fakulteta. Godine 1990. kompletiran je laboratorij za tenzometriju s mjernim mostom koji je mogao istodobno mjeriti i 60 mjernih mjesta. U ovom razdoblju kompletirana je oprema za zavarivanje i kontrolu bez razaranja (plazma rezanje i ultrazvučna kontrola). Pok. Prof. dr. sc. Zdenko Kordić, dekan Fakulteta (1987-1989) U vrijeme moga dekanskog mandata vladao je izuzetan interes studenata za studij na Strojarskom fakultetu, tako da ih je veliki broj morao otpasti na razredbenom ispitu i potražiti sreću na nekom od drugih fakulteta. U drugom dijelu mog mandata imao sam čast biti izabran predsjednikom Izvršnoga odbora Zajednice za visoko obrazovanje Bosne i Hercegovine, što je predstavljalo priznanje i mom fakultetu. Prisjećam se da smo tada uz pomoć sredstava ZVO BiH, poduzeća SOKO i Aluminija priveli kraju izgradnju zgrade Instituta za strojarstvo. Bile su to godine vrlo uspješne suradnje Fakulteta s gospodarstvom i Fondom nauke BiH. (iz Monografije Četrdeset godina Strojarskog fakulteta ) Prof. dr. sc. Himzo Đukić, dekan Fakulteta (1989-1992) Godine 1989. osnovan je Računski centar, koji se sastojao od obrazovnog dijela i projektno razvojnog dijela s najsuvremenijim grafičkim stanicama i softverskim paketima. U ovom razdoblju osnovan je laboratorij za holografiju u suradnji s Pedagoškom akademijom i Soko Mostar, gdje se razvijala metoda kontrole kompozitnih materijala od ugljeničnih vlakana. Godine 1990. kompletiran je laboratorij za tenzometriju s mjernim mostom koji je mogao istodobno mjeriti i 60 mjernih mjesta. U ovom razdoblju kompletirana je oprema za zavarivanje i kontrolu bez razaranja (plazma rezanje i ultrazvučna kontrola). U sklopu laboratorija za tribologiju kompletirana je oprema za tribološka ispitivanja mehaničkih prijenosnika snage. (iz Monografije Četrdeset godina Strojarskog fakulteta ) 34 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 35

[Teške i ponosne godine] Tisuću devetsto šezdeset šesta, gospodarska reforma je u tijeku, Visoka tehnička škola u upisuje 227 brucoša (tada enormno visok broj) da bi odgovorila zahtjevima nastalih potreba gospodarstva za kadrom Mostara, Hercegovine i Prof. dr. sc. Ante Mišković, dekan Fakulteta (1993-2000) šire. Već 1968. godine javlja se pokušaj utemeljenja Vizija bez akcije je sanjarenje Fakulteta na znanju kao Akcija bez vizije je noćna mora (japanska poslovica) najmoćnijoj stvaralačkoj snazi i željom da postane istinski pokretač gospodarskog razvitka. Razmišlja se i sanja o utemeljenju Zavoda za organizaciju i Zavoda za konstrukcije kao znanstveno-istraživačke jedinice u okviru Visoke tehničke škole. Zahvaljujući vizionarstvu i samoprijegoru svojih djelatnika, a posebno njihovih dekana vizionara, Fakultet je izrastao, relativno brzo, u respektabilnu znanstvenoistraživačku ustanovu. Tri su kapitalna opredjeljenja bitna za takav uspjeh: - oslanjanje na vlastiti kadar, vizionarski upućen na školovanje na fakultetima diljem jugoistočne Europe; - ulaganje u nabavku opreme i znanstveno-istraživačke laboratorije, što je u logičnom slijedu rezultata osnutkom Zavoda za strojarstvo, i kasnije afirmacijom Instituta za strojarstvo; - široka otvorenost za angažiranje i suradnju sa znanstvenicima iz izraslijih sveučilišnih sredina, sudjelovanje i organiziranje renomiranih znanstveno-istraživačkih skupova, kao i plodna nakladnička djelatnost. Moram naglasiti da je svoju viziju i svoj san osiguranja kadra oslanjajući se na vlastiti kadar dosanjao prof. Muhamed Voljevica. Sve je to pridonijelo da je Strojarski fakultet u, neposredno pred rat, uživao ugled jedne od vodećih prosvjetnih i znanstveno-stručnih ustanova u BiH. Teške, silom nametnute godine ratnih događanja samo su još potvrdile spoznaju o čvrstoj ukorijenjenosti Fakulteta u sudbinske tokove razvoja na ovim našim prostorima. Suočeni s bestijalnim razaranjem i uništavanjem svega živog, djelatnici Fakulteta i njegovi studenti, nekoliko ratnih godina, proveli su djelujući u novim prostorima, na Širokom Brijegu i u Neumu. Po prvi puta u povijesti Fakulteta u integriranom Sveučilištu kao službeni jezik usvojen je hrvatski jezik i službeni naziv fakulteta postaje Strojarski fakultet Sveučilišta u. U ratnim godinama Fakultet je ostao i bez jednog broja nastavnika i asistenata, koji su napustili Mostar ili nastavili rad na drugim visokoškolskim ustanovama. U takvoj teškoj i složenoj situaciji izazvanoj ratnim okolnostima Fakultet je imao veliku pomoć i razumijevanje svojih kolega, posebice sa Sveučilišta u Zagrebu, na čemu im dugujemo veliku zahvalnost. Tih godina 1993. 1994. paralelno počinje djelovati ponovo Mašinski fakultet Univerziteta Džemal Bijedić. Opredjeljenje djelatnika Fakulteta bilo je: istina, solidarnost i humanost. Nastavnici Strojarskog fakulteta su nesmetano i po svom izboru u ime znanosti, solidarnosti i humanosti mogli predavati od samog početka i na Mašinskom fakultetu. Nije zabilježeno da je neki nastavnik odbio pomoći u izvođenju nastave. Neki od djelatnika Strojarskog fakulteta, iz svima poznatih razloga, neko su vrijeme boravili u izbjeglištvu, ali svi i baš svi koji su se vratili u naš Mostar i izrazili želju da se zaposle ponovo na Strojarskom fakultetu zaposleni su u rekordno kratkom roku. U to doba rata i poraća moralo se djelovati kao profesori intelektualci i nadasve humanisti. Skupa sa Senatom profesori predstavnici Fakulteta sačinjavaju apel Sveučilišta u Ministarskom vijeću Europske unije, čije točke 2. i 5. glase: Mi, predstavnici Sveučilišta, smatramo da je prekršen Daytonski sporazum onoga trenutka kada je 7. veljače ove godine administrator Europske unije arbitrarno dekretirao centralnu zonu / točka 2./ Stoga u ime profesorskog zbora i 3500 sveučilištaraca u ovim apeliramo na Vas kao od- Dio nastavnog osoblja Fakulteta na zadatku u Širokom Brijegu govorne međunarodne autoritete s obzirom na političko rješenje grada Mostar da se ni u čemu ne odstupa od Daytonskog sporazuma, kako bi se mogao očuvati nacionalni integritet svakoga naroda i vjerski moralni dignitet svakog čovjeka./ točka 5./ Vjerujući u našu viziju da će se porušeno gospodarstvo Mostara i Hercegovine revitalizirati neumorno smo radili na našim već spomenutim kapitalnim opredjeljenima. Početak revitalizacije gospodarstva povećao je zanimanje studenata za studij strojarstva i nove informatičke tehnologije, a Fakultetu dao priliku za iskorak, tj. otvaranje novog studija Studija računarstva. Glede istraživačkog rada postoji stalna dilema: preniska privatna ulaganja u istraživanja i razvoj posljedica su nesposobnosti ponude odgovoriti zahtjevima potražnje, ali isto tako i nedostatka kvalitetne potražnje za znanstvenim i istraživačkim rezultatima. Bolno je, ali ponosno prisjetiti se naših djelatnika, umrlih i poginulih u ova teška vremena, kad je najteže i najčasnije bilo biti, jednostavno, dobar čovjek. 36 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 37

[Novi studiji i nove tehnologije za novo tisućljeće] Za dekana Strojarskog fakulteta izabran sam 9. veljače 2000. na, program obnove i razvitka Fakulteta usmjeren je u sljedećim pravcima: 1. intenzivno osuvremenjivanje postojećih i priprema novih studijskih programa, godine nakon obnašanja 2. modernizacija i opremanje učioničkog i laboratorij- dužnosti ministra prosvje- skog prostora, te, znanosti, kulture i špor- 3. kadrovsko jačanje Fakulteta. ta u Vladi Hercegovačko- Sve do 2002. godine Studij strojarstva s nekoliko od- neretvanske županije. Bila sjeka bio je jedini studij na ovom Fakultetu. Svjesni da će Prof.dr.sc. Vlado Majstorović, dekan Fakulteta (2000-2007) je to jedna od najtežih godina za Fakultet od njegova utemeljenja. Zanimanje studenata u to vrijeme za 21. stoljeće karakterizirati eksponencijalni rast znanja, masovno i brzo komuniciranje, razvoj ekonomije i servisa utemeljenih na znanju, uočena je potreba izobrazbe studenata iz područja računalnih znanosti u regiji. Tako Znak suradnje sa FSB Zagreb 6. 2001. i 2004. godine organizira se Međunarodna 3. obnovljena je i proširena računalna mreža, studij na Fakultetu bio je toliko nizak da je Fakultet do- je 2002. godine pokrenut Studij računarstva, koji je bio znanstvena konferencija Upravljanje proizvodnim i 4. nabavljen je i instaliran sustav predavanja na daljinu, šao u situaciju da ima više zaposlenika nego aktivnih dragocjen i prijeko potreban akademski iskorak. poslovnim sustavima, čime Fakultet postaje tradici- tehnologijom video-linka preko interneta, a Fakultet studenata. Primjerice, akademske 1999./2000. godine U želji da oblikujemo vlastitu budućnost u novom eu- onalno mjesto okupljanja znanstvenika i stručnjaka iz je postao središte računalnog i informacijskog susta- u srpnju na prvom upisnom roku u I. godinu studija stro- ropskom kontekstu, Fakultet je odlučno nastavio svoje preko 20 zemalja svijeta, va cijelog Sveučilišta. jarstva upisano je samo 5 studenata. Čak su se ne rijet- aktivnosti putem promjena koje se događaju u visokom 7. uspostavljena je aktivna suradnja s više od 15 srod- 5. obnovljen je knjižni fond s najnovijom stručnom ko i ne službeno postavljala pitanja opravdanosti njego- obrazovanju diljem Europe. Među prvima je prihvatio nih fakulteta u zemlji i inozemstvu, literaturom. vog daljeg postojanja. Pored toga, loše stanje prostora izazov provedbe reforme visokog obrazovanja koju pro- 8. proveden je postupak preustroja Strojarskog fakulte- Vrijednost ukupne investicije, samo u gore navede- i opreme, te slaba motiviranost zaposlenika karakteristi- movira Bolonjski proces. U ovom razdoblju: ta u Fakultet strojarstva i računarstva, nom, iznosila je cca 500.000,00 KM. Uz to, u ovom raz- ke su tog vremena na ovom Fakultetu. Funkciju dekana 1. izrađeni su i usklađeni novi studijski programi s pro- 9. polaznici prve generacije studenata Studija računar- doblju pripremljen je projekt dogradnje kata i potkrovlja u takvoj situaciji prihvatio sam iz razloga što sam imao gramima srodnih fakulteta u okruženju i u Europi, stva uspješno završavaju svoj studij. zgrade Fakulteta, koji će se kasnije u cijelosti realizirati viziju i osjećaj da je moguće promijeniti ovakvo stanje 2. pokrenut je potpuno novi studij Studij računarstva, Pored navedenog ovo razdoblje može se označiti u okviru programa Investicijskog ulaganja u izgradnju na bolje i napraviti značajne iskorake u razvitku Fakul- 3. pokrenut je novi ciklus poslijediplomskog studija, uspješnim i po krupnim investicijama u modernizaciji i opremanje kampusa Sveučilišta u kojeg je teta. Dužnost dekana obnašao sam sve do 1. svibnja 4. Fakultet je ponovno postao poželjno mjesto studira- prostora i opreme. Izdvojimo samo neke od njih: financirala Vlada Republike Hrvatske. Vrijednost ove in- 2007. godine kada sam izabran za rektora Sveučilišta u nja s pet puta većim brojem studenata u odnosu na 1. obnovljeno je i opremljeno više učionica, predavaoni- vesticije iznosila je cca 2.500.000,00 KM.. Kao dekan imao sam izuzetno razumijevanje godinu kada sam preuzeo dužnost dekana, ca i laboratorija, Premda je teško ocijeniti uspješnost nekog vremena, i podršku prodekana, prof.dr.sc. Milenka Obada i prof. 5. studenti Fakulteta postali su redoviti dobitnici Rektorove 2. također su obnovljene zajedničke prostorije fakulteta, može se zaključiti da navedeno razdoblje (2000.-2007.) dr.sc. Snježane Rezić. Po preuzimanju dužnosti deka- nagrade s najvećim prosječnim ocjenama na Sveučilištu, vijećnica, čitaonica i knjižnica, predstavlja uspješan dio razvitka Fakulteta. 38 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 39

Razmjena poklona sa Mašinskim fakultetom u Sarajevu Okrugli stol - pokretanje studija računarstva 40 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 41

[Pokretanje studija računarstva 2002. godine] Svjesni spoznaje da će 21. stoljeće biti, između ostalog, i stoljeće informatike i informatičkih tehnologija djelatnici Fakulteta potaknuti vizijom i incijativon tadašnjeg rukovodstva Fakulteta, 2002. godine donose, nakon zakonom provedene procedure, dalekosežnu odluku o pokretanju studija računarstva. Prva generacija polaznika studija računarstva upisana je u akademsku 2002./2003. godinu. Upisano je 110 studenata na redovitom sveučilišnom dodiplomskom studiju i 80 studenata na dodiplomskom stručnom studiju. Nastavni proces odvija se u potpunosti prema predviđenom planu. U nastavi učestvuje najveći dio nastavnog i asistentskog kadra sa ovog Fakulteta. Angažiran je jedan dio nastavnika sa drugih fakulteta Sveučilišta u kao i dio nastavnika sa Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te Fakulteta elektrotehnike Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka. Zahvaljujući na prvom mjestu Vladi Republike Hrvatske koja je odobrila potporu našem studiju kroz projekte potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini putem javnih natječaja, obnovljen je dio učioničkog prostora i opremljen računalima što je neophodno za jedan ovakav studij. Svečanost otvaranja studija računarstva 42 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 43

Upravu fakulteta u to vrijeme činili su: Prof. dr. sc. Vlado Majstorović, dekan Prostorni, kadrovski i uvjeti u smislu potrebne opreme za nesmetan dalji tijek studija računarstva bili su nepotpuni, ali i dovoljni za pokretanje studija. a) Prostor Fakultet, u to vrijeme, raspolaže sa 3000 m 2 učioničkog, laboratorijskog, kabinetskog i knjižničkog prostora. Na studiju strojarstva na svim godinama upisano je 150 studenata, dok je na novootvorenom studiju računarstva na prvoj godini upisano 190 studenata. Predviđa se u slijedećoj akademskoj godini upis novih cca. 250 studenata na studiju računarstva a time ukupno oko 500 studenata na oba studija. U tom smislu bila je potrebna još jedna veća predavaonica sa cca. 100 mjesta koju je Fakultet imao ali nije bila uvjetna zbog dugogodišnje financijske nemogućnosti za obnovu. b) Kadar Fakultet ne raspolaže s dovoljnim brojem kadrova s izborom u nastavna zvanja u polju računarstva. Ovaj problem je poznat kod svih studija u fazi pokretanja pa je formirana određena kadrovska politika pri čemu je jedan dio mlađih kadrova upućen na poslijediplomske studije u Zagreb i Split a angažiran je određen broj kadrova sa Sveučilišta iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Na prvoj godini studija računarstva angažirana su 3 nastavnika sa FESB-a iz Splita a u starijim godinama Doc. dr. sc. Milenko Obad, prodekan za znanost Doc. dr. sc. Snježana Rezić, prodekan za nastavu angažirat će se i određen broj nastavnika sa Fakulteta elektrotehnike i računarstva iz Zagreba te Elektrotehničkog fakulteta iz Osijeka. Troškovi angažmana ovih nastavnika su veliki. Putne troškove nastavnika iz Republike Hrvatske koji su angažirani na našem fakultetu i cijelom Sveučilištu plaća Vlada Republike Hrvatske. Ocjenili smo da bi nabava i instaliranje videokonferencijskog sustava za predavanje na daljinu na našem Fakultetu znatno doprinijelo smanjenju ovih troškova ali i mogućnosti angažiranja gostujućih predavača iz bilo kojeg dijela svijeta. Ovakav sustav naš Fakultet bi stavio na raspolaganje i ostalim fakultetima Sveučilišta u čime bi smanjenje putnih troškova nastavnika iz Republike Hrvatske koje pada na teret Vlade bilo znatno. Budući da ovakva tehnologija u održavanju nastave već funkcionira u Republici Hrvatskoj upravo na fakultetima koji imaju studij računarstva (FER Zagreb, FESB Split, EF Osijek) smatrali smo da bi nabava i instaliranje kompatibilnog videokonferencijskog sustava bio pun pogodak. Fakultet je raspolagao s odgovarajućim prostorom i mrežnom infrastrukturom (čvorište sveučilišne mreže je smješteno na ovom fakultetu). c) Oprema Kada je u pitanju studij računarstva Fakultet je tada raspolagao sa laboratorijem za Fiziku, računalnim centrom, mrežnom računalnom infrastrukturom i s 5 učionica opremljenih računalima. Zahvaljujući potpori Vlade Republike Hrvatske kroz prethodni program potpore opremljen je najveći dio ovih učionica suvremenom računalnom i mrežnom opremom. Veliki nedostatak bili su međutim, suvremeni laboratoriji za temeljni dio studija i to za grupe: Elektrotehnika/Elektronika/Tehničke osnove računarstva (posebna potreba se javila početkom zimskog semestra - 2003./2004. god.), Računarstvo i informatika (nedostatak laboratorija za računalne mreže i komunikacije), Pored navedenog velik problem je bio i nedostatak literature u knjižnici Fakulteta, a koja je bila potrebna za studij računarstva. Ukratko o novootvorenom studiju računarstva Dodiplomskim programom studija računarstva studenti se osposobljavaju za primjenu usvojenih znanja u rješavanju specifičnih problema projektiranjem sklopovskih i programskih proizvoda. Inženjeri računarstva dobivaju inženjersko obrazovanje, posebice oslonjeno na elektroniku kao osnovnu tehnologiju računarstva. Osim osnovnih znanja iz matematike, fizike i elektrotehnike studenti računarstva usvajaju znanja još iz područja kao što su: algoritmi i strukture podataka, diskretna matematika, analiza i projektiranje digitalnih sustava, mikroprogramirani i mikroprogramljivi funkcijski blokovi, ostvarivanje algoritama sklopovljem, povezivanje računala s vanjskim svijetom, baze podataka, sučelje čovjek stroj, programiranje, programski sustavi za računalom podržano projektiranje, robotski vid, i druga područja računalnih znanosti. Područja rada za koja se osposobljavaju diplomirani inženjeri računarstva su u svim područjima ljudske djelatnosti gdje se koriste suvremeni računalni sustavi, računalne mreže, baze podataka i elektronički mediji, primjerice u području: projektiranja, izgradnje i održavanja računala i računalnih sustava i programskih proizvoda; primjene računala u vođenju procesa i upravljanju proizvodnim i poslovnim sustavima; planiranja i uporabe računalnih centara i računalnih mreža; projektiranja i izgradnje sklopovske i programske opreme, konstruiranja i oblikovanja proizvoda, objekata i sustava različite složenosti; istraživanja i izrade ekspertnih i njima sličnih sustava zasnovanih na načelima umjetne inteligencije, razvojnog i znanstvenog rada u industriji, znanstvenim i visokoobrazovnim institucijama i fakultetima. Stručni nazivi i akademski stupnjevi: Stručnim studijem računarstva stječe se diploma i naziv: inženjer računarstva. Sveučilišnim studijem stječe se diploma o završenom studiju i naziv: diplomirani inženjer računarstva. Nastavni planovi sadrže i ECTS bodovni sustav (European Credit Transfer System) koji omogućuje mobilnost studenata i nastavnika u harmoniziranom sustavu visoke izobrazbe u Europi. Referentni fakulteti Referentni fakulteti su Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Elektrotehnički fakultet u Osijeku i Fakultet elektrotehnike, računarstva i informatike u Mariboru. Nastavni plan i program studija računarstva razvijen je i usuglašen prema nastavnim planovima i programima referentnih fakulteta. U potpunosti je osuvremenjen sa uključenim ECTS bodovnim sustavom. Osim osnovnih znanja iz matematike, fizike i elektrotehnike studenti računarstva usvajaju znanja još iz područja kao što su: algoritmi i strukture podataka, diskretna matematika, analiza i projektiranje digitalnih sustava, mikroprogramirani i mikroprogramljivi funkcijski blokovi, ostvarivanje algoritama sklopovljem, povezivanje računala s vanjskim svijetom, baze podataka... 44 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 45

Doc. dr. Željko Hocenski, Elektrotehnički fakultet u Osijeku Izv. prof. dr. sc. Sven Gotovac, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split 46 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 47

Doc. dr. sc. Bojan Dolšak, Univerza u Mariboru Prof.dr.sc. Branko Jeren, Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb, na okruglom stolu "RAZVOJ NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA DODIPLOMSKOG STU- DIJA IZ PODRUČJA RAČUNARSTVA" održanom u 2. travnja 2003.god. Iz Zapisnika: Prof. dr. Branko Jeren, FER Zagreb - Dr. Jeren je pohvalio nastojanja i hrabrost Strojarskog fakulteta da načini krupan iskorak u svom daljnjem razvitku, kao i razvitku cijele regije. Dr. Jeren je posebno istaknuo osvježenje zamisli koja je spojila područje računarstva sa strojarstvom umjesto s elektrotehnikom kako se to dosada činilo što samo dokazuje izraženu spremnost Strojarskog fakulteta da predvidi promjene u znanstvenom i poslovnom okruženju. Naime, interdisciplinarnost koja se danas sve više traži od znanstvenika i stručnjaka ne podliježe strogoj podjeli na spojive i nespojive akademske oblasti, već naprotiv teži njihovom međusobnom ujedinjavanju kako bi se dobili sinergetski učinci. U tom smislu spoj znanja iz strojarstva i iz računarstva predstavljat će izvrsnu kombinaciju, upravo kao i spoj ECTS i ABET sustava iz kojih su se od svakog posebno izvukle najveće prednosti. Preporuka: Ne dozvoliti da se studij računarstva prerano i brzo odvoji od studija strojarstva. Mlađi kadar nastavnika i profesora na studiju računarstva koji tek ima izrasti također ne treba udaljavati od područja strojarstva. Na taj način bi se izgubio sinergetski učinak i za studente i buduće stručnjake ali i za sam fakultet. Prijedlog: Što je moguće prije osigurati financijska i ostala sredstva za osposobljavanje mladog nastavnog kadra. Kroz anketiranja i ispitivanja mišljenja samih studenata neprestano usavršavati i poboljšavati postojeći nastavni plan i program. Također je potrebno razmotriti ideju da se studentima po uzoru na iskustva inozemnih fakulteta koji dozvoljavaju naravno stjecanje dvije akademske diplome na jednom redovitom studiju uz polaganje propisanog broja predmeta s drugog, dopunskog studija. Ovakav koncept tzv. combine degree programme, moguće je realizirati upravo u spoju strojarskog i računarskog studija. 48 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 49

U povodu 50. obljetnice Fakulteta strojarstva i računarstva otvorena je izložba kompjutorskih grafika akademske grafičarke Roberte Betty Barbarić. Izložba pod nazivom "Povijest strojeva i računala" predstavlja umjetnički osvrt na najznačajnije trenutke, izume i ljude koji su obilježili povijest strojarstva i računarstva. Antikythera mehanizam Stručnjaci tvrde da je ovaj mehanizam napravljen oko 150. - 100. godine prije Krista. Nazvan je prema mjestu otkrića, otoku Antikythera, gdje su ga 1902. pronašli grčki ronioci tijekom istraživanja olupine trgovčakog broda. Znanstvenici su otkrili da uređaj sadrži 37 odvojenih zupčanika. Izvorno je bio smješten u kutiji nešto manjoj od kutije za cipele. Dva brojčanika na prednjoj strani prikazuju zodijak i kalendar dana u godini koji se može prilagoditi prijestupnim godinama, dok metalne kazaljke pokazuju pozicije Sunca, Mjeseca i pet planeta. Dva spiralna brojčanika u pozadini prikazuju mjesečev ciklus i predviđaju pomrčine. Ova sprava sastavljena od kotačića, zupčanika i brojčanika po nekima je prvi analogni kompjutor na svijetu i vjerojatno je služila za izračunavanje kretanja Sunca, Mjeseca i planeta. Na vratima i brojčaniku upisani su grčka slova koji opisuju način rukovanja i konstrukciju instrumenta. Mehanizam s Antikitere izložen je u Nacionalnom arheološkom muzeju u Ateni. 50 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 51

Odluka Fakultetskog vijeća o usvajanju nastavnog plana i programa studija računarstva Odluka Senata Sveučilišta u o davanju suglasnosti na Nastavni plan i program studija računarstva 52 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 53

Odluka nadležnog Županijskog Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa o davanju suglasnosti na uvođenje studija računarstva www.fsr.ba Novi logotip Fakulteta usvojen 2009. autorice Roberte Barbarić 54 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 55

Odluka o promjeni imena fakulteta 56 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 57

[Fakultet strojarstva i računarstva] Danas je naš Fakultet u znatno boljem položaju u pogledu zanimanja studenata za tehničke znanosti. Uz inženjere računarstva i inženjeri strojarstva su ponovo vrlo traženi na tržištu rada. To je zapravo znak da se društvo polako okreće proizvodnji jer je to jedino jamstvo za sigurnost životnog standarda. 58 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 59

[Jučer, danas, sutra] Prof. dr. sc. Milenko Obad, dekan Fakulteta Ove godine Fakultet strojarstva i računarstva obilježava 50. obljetnicu svoga postojanja i djelovanja u. Utemeljen je 1959. godine u sa službenim imenom Visoka tehnička škola mašinske struke. Prva predavanja na ovom fakultetu održana su 21. studenoga 1959. Nakon osnivanja, ova ustanova je u svojem radu doživljavala različite transformacije, te organizacijske i pravne ustroje. Godine 1976. postaje samostalnom visokoškolskom ustanovom pod imenom Mašinski fakultet u sastavu tadašnjeg Univerziteta Džemal Bijedić. Od 1992. godine ova ustanova postaje Strojarski fakultet i članica je Sveučilišta u. Nakon uvođenja studija računarstva akademske 2002./2003. godine, Fakultet mijenja svoj službeni naziv u Fakultet strojarstva i računarstva. Na Fakultetu je u ovoj akademskoj godini upisano: 240 studenata na sveučilišnom studiju strojarstva, 500 studenta na sveučilišnom studiju računarstva, 250 studenata na stručnom studiju računarstva, 14 studenata na poslijediplomskom znanstvenom studiju strojarstva. U nastavnom procesu sudjeluje 80 nastavnika i suradnika u znanstveno - nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima od čega ih je polovica u stalnom radnom odnosu na Fakultetu i Sveučilištu, a druga polovina dolazi sa drugih Sveučilišta iz BiH, Republike Hrvatske i Slovenije. Na Fakultetu su do sada studij završila 2134 diplomirana inženjera strojarstva, 117 inženjera strojarstva, 90 magistara tehničkih znanosti i 37 doktora tehničkih znanosti. Studij računarstva do sada je uspješno okončalo 115 diplomiranih inženjera računarstva, 100 inženjera računarstva i 70 prvostupnika računarstva. Fakultet je u svojoj povijesti prolazio kroz sretne, ali i teške trenutke. U vrijeme osnivanja ovoga Fakulteta tadašnja država krenula je s planskim razvojem metaloprerađivačke industrije u i Hercegovini. Godine koje su slijedile bile su uspješne godine, sa visokom razinom kvalitete obrazovanja inženjerskog kadra, intenzivnim znanstveno-istraživačkim radom i vrlo snažnom suradnjom s gospodarstvom. Raspadom tadašnjeg društvenog sustava, dolazi rat i krizne devedesete godine prošlog stoljeća. To su u isto vrijeme najteže godine u povijesti ovoga Fakulteta, kada je tijekom ratnih zbivanja fakultet napustio dio kadra, 60 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 61

ra izgradnju Kampusa Sveučilišta u i dijelom novog nastavnog kadra te stvaranje boljih materijalnih pruža potporu našem nastavnom kadru u financiranju pretpostavki za dalji razvoj. I na kraju, u godini u kojoj poslijediplomskih studija. U sklopu tog projekta već je proslavljamo 50 godina Fakulteta, održat će se nekoli- u potpunosti obnovljena zgrada Fakulteta, dograđen je ko značajnijih manifestacija od kojih su najvažnije odr- jedan cijeli novi kat sa 6 učionica, 15 kabineta i jednim žavanje međunarodnog znanstvenog skupa Uprav- laboratorijem. U potpunosti je obnovljena kompletna ra- ljanje poslovnim sustavima UPS 2009, izdavanje čunalna, telefonska, elektro i vodovodna instalacija te monografije u povodu 50 godina Fakulteta i otvaranje sustav grijanja i klimatizacije u zgradi Fakulteta. U drugoj tehničko-inovativnog centra sa modernom opremom fazi planirana je izgradnja novog objekta našega Tehnič- za CAD/CAM i Rapid Prototyping tehnologije. kog instituta i dodatnih laboratorija Fakulteta. Zahvaljujući programima pomoći Vlade Republike Hrvatske posljednjih godina opremili smo Fakultet laboratorijskom, računalnom i komunikacijskom opremom za potrebe studija računarstva. Već 4 godine opremljeni smo sustavom za daljinska predavanja putem brzog interneta tako da se dio nastave izvodi i na taj način. U posljednje vrijeme i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine kroz različite projekte putem javnih natječaja pomaže sustavu visokog obrazovanja pa i našem Fakultetu. Za sada su to mala sredstva, ali ipak postoje. Sve navedeno, naravno nije u potpunosti i dostatno, ali daje nadu u pozitivan trend u podizanju kvalitete obrazovnog procesa i znanstveno-istraživačkog rada. Kadrovska problematika je jedan od velikih problema. Taj problem se polako rješava uz zaista velike teškoće. U manje od dvije godine na Fakultetu su za- gotovo je potpuno uništena laboratorijska oprema, a dijelom devastirana i sama zgrada Fakulteta. Zbog rata i općeg lošeg stanja u društvu kao i velike nezaposlenosti, zanimanje za studij strojarstva tih godina postaje sve manji. Godine 2002. Fakultet pokreće sveučilišni i stručni studij računarstva uz pomoć Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita, Fakulteta elektrotehnike i računarstva iz Zagreba i Fakulteta elektrotehnike iz Osijeka. Danas je naš Fakultet u znatno boljem položaju u pogledu zanimanja studenata za tehničke znanosti. Uz inženjere računarstva i inženjeri strojarstva su ponovo vrlo traženi na tržištu rada. To je zapravo znak da se društvo polako okreće proizvodnji jer je to jedino jamstvo za sigurnost životnog standarda. Fakultet danas ima značajnu suradnju i sa srodnim fakultetima u zemlji i inozemstvu. Posebno važnom držimo suradnju sa srodnim fakultetima i ustanovama u Bosni i Hercegovini, Republici Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji. Fakultet strojarstva i računarstva, kao i sve ostale visokoobrazovne institucije u BiH, boji se postojećeg državnog ustroja i trenutnog mjesta i uloge visokog obrazovanja i znanosti u njemu. Visoko obrazovanje i znanost su u ustavnoj ovlasti županija. Osim okvirnog zakona o visokom obrazovanju na razini države, nema drugih potrebnih zakonskih akata o visokom obrazovanju, nema nikakva zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti i naravno nema nikakvih financijskih izdvajanja za to. Neriješen sustav financiranja sa županijskih razina i prisutno nerazumijevanje za potrebe visokog obrazovanja od strane tih istih županija su ovog trenutka za nas najveća opasnost. Ipak, postoji i određena sigurnost u budućnost zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske koja financi- poslena 4 nova mlada asistenta. Četiri su doktorske disertacije obranjene u tom vremenu što ovoj instituciji jamči budućnost. Kada je u pitanju Bolonjski proces, uskladili smo naše nastavne planove i programe, usvojili potrebne dokumente i prije 4 godine krenuli s novim nastavnim planovima na oba naša studija. Od prošle akademske godine po prvi put smo krenuli i s organizacijom diplomskih studija, drugog ciklusa obrazovanja po Bolonjskom sustavu obrazovanja. Cilj nam je također i pokretanje doktorskih studija i u tom pravcu smo već razvili nastavni plan doktorskog studija računarstva, a u postupku je isti projekt i za studij strojarstva. Na taj način bi u potpunosti bio zaokružen sustav obrazovanja na Fakultetu. Naša orijentacija i ključni razvojni ciljevi su: stalno podizanje razine kvalitete studiranja, poticanje znanstvene i istraživačke aktivnosti, zapošljavanje Fakultet strojarstva i računarstva, kao i sve ostale visokoobrazovne institucije u BiH, boji se postojećeg državnog ustroja i trenutnog mjesta i uloge visokog obrazovanja i znanosti u njemu. Visoko obrazovanje i znanost su u ustavnoj ovlasti županija. Osim okvirnog zakona o visokom obrazovanju na razini države, nema drugih potrebnih zakonskih akata o visokom obrazovanju, nema nikakva zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti i naravno nema nikakvih financijskih izdvajanja... 62 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 63

Faculty Mechanical Engineering of Computing, yesterday, today, tomorrow This year Faculty of Mechanical Engineering and Computing celebrates the 50 th anniversary. The Faculty was established in 1959 in Mostar with the official name High technical school of mechanical branch. The first lectures at this Faculty were held on 21 st November 1959. After it was established, this Institution has undergone different transformations as well as different organizational and legal conceptions. In 1976 the Faculty became an independent high-educational institution named Mechanical Faculty and it was a part of Džemal Bijedić University. In 1992 Mechanical Faculty became a member of University of Mostar. After the study of computing was started in 2002/2003, the Faculty changed its official name into Faculty of Mechanical Engineering and Computing. In this academic year the following number of students has been enrolled at the faculty: - 240 students in the study of mechanical engineering, - 500 students in the study of computing, - 250 students in the specialist study of computing, - 14 students in the postgraduate scientific study of mechanical engineering. 80 teachers and associates are involved in educational process. They have scientific-teaching, teaching and collaborating titles. Half of them are full-time employees at the Faculty and University, and the other half are employees at other Universities in Bosnia and Herzegovina, Republic of Croatia and Slovenia. So far the following number of students have finished this study and got the following titles: 2134 graduate mechanical engineers, 117 mechanical engineers, 90 masters in technical science and 37 doctors in technical science. 115 graduate computing engineers, 100 computing engineers and 70 undergraduate computing engineers have graduated from the faculty of computing. The Faculty has had its good, but also hard moments during its history. At the time when this Faculty was established, then country started the planned development of metal-processing industry in Mostar and Herzegovina. The following years were successful, with high level quality in education of engineers, intensive scientific-research work and very strong cooperation with economy. When than social system broke, the war came as well as the years of crises in late 1990s. Those are the most difficult years in the history of the Faculty, as some employees left the Faculty because of the war, laboratory equipment was almost completely destroyed, and the building itself was partly devastated. Because of the war and general bad situation in the society, and high rate of unemployment, study of mechanical engineering became less and less interesting in those years.in 2002 the Faculty started university and specialist study of computing with the help of Faculty of electrical engineering, mechanical engineering and shipbuilding in Split, Faculty of electrical engineering and computing in Zagreb and Faculty of electrical engineering in Osijek. Today our Faculty is in much better position as much more students are interested in technical science. On the labour market there is again strong demand not only for computing engineers but for mechanical engineers as well. That is a sign that the society is slowly turning to production sector as it is the only guarantee for a good standard of living. The Faculty has significant cooperation with similar faculties in the country and abroad. We think that cooperation with similar faculties and institutions in Bosnia and Herzegovina, Republic of Croatia, Slovenia and Austria are of special importance. Faculty of Computing and Mechanical Engineering, as well as all other high-educational institutions in BiH, are not satisfied with current state organization and place and role of high education and science in it. High education and science are under constitutional competence of counties. Except framework legislation on high education on state level, there are no other necessary legislative documents on high education, neither a law on scientificresearch activities, and, of course, there are no funds for them at all. Unsolved financing system on county levels and lack of understanding of high education needs are the biggest danger for us. Still, we believe in bright future of our Faculty, thanks to the Government of Republic of Croatia, which finances the construction of the Campus of University of Mostar, and it helps our teachers financing partly their postgraduate studies. Within that project, the faculty building has been completely renewed. One more floor, with 6 classrooms, 15 cabinets and 1 laboratory, has been built. Computing, telephone, electro and water supply installations, as well as heating and air-conditioning are completely rebuilt in the building. The new building for Technical Institute and additional laboratories are planned to be built in the second phase. Thanks to the programmes made by the Government of Republic of Croatia in last few years, we bought laboratory, computing and communication equipment necessary for study of computing. We have also been equipped with distance learning system through quick Internet for 4 years, so a part of lectures has been held in that way.recently, through different projects made through public competitions, the Government of Bosnia and Herzegovina also helps high educational system and so our Faculty. Those are small funds so far, but still they exist. All things mentioned here are, of course, not enough but still they give us hope in positive trend in better quality of educational process and scientific-research work. One of the biggest problems is personnel. Despite a lot of difficulties, we are trying to solve it. In less than two year period, 4 junior assistant professors were employed, and 4 professors got Ph.D. title. These facts guarantee the future of our Faculty.Concerning the Bologna process, we have harmonized our curriculum, adopted necessary documents and we started the new curriculum at both our studies 4 years ago. Since last academic year we have had graduate study, that is, second cycle of education according to Bologna educational system. Our goal is, also, to start doctorial study, and we have already developed the curriculum for doctorial study of computing, while the same project for study of mechanical engineering has been in process. In that way, the system of education at the Faculty would be completed. Our plans and key developmental goals are: permanent studying quality advancement, encouraging of scientific and research activities, employment of new personnel and providing better material predispositions for further development. Finally, in the year when we celebrate 50 th anniversary of our Faculty, some important events will take place. The most important among them are the international scientific conference named Business Systems Management (Upravljanje poslovnim sustavima UPS 2009), publishing of Monograph on the occasion of 50 years of the Faculty and opening of technical-innovative centre with modern equipment for CAD/CAM and Rapid Prototyping technologies. In Mostar, November 2009/ Prof. dr. sc. Milenko Obad, dean (Translation: Željka Žulj, prof.) 64 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 65

[O Fakultetu strojarstva i računarstva] Povijest Fakulteta strojarstva i računarstva u datira od 1959., utemeljenjem Visoke tehničke škole strojarske struke. Prvotni motivi utemeljenja škole su povezani sa željama da se u i Hercegovini omogući izobrazba inženjera strojarstva, utemelji jezgra znanstvene misli i omogući transfer novih znanja gospodarstvenicima na ovom izuzetno značajnom zemljopisno-gospodarskom prostoru. Vođena ovim idejama škola je doživljavala različite transformacije dok nije 1976. godine postala samostalnom visokoškolskom institucijom u okviru Sveučilišta u. Svjesni činjenice kako je sustav obrazovanja s jedne strane u uskoj vezi s tehnološkim razvitkom, a s druge strane sa socijalnim promjenama koje se neminovno stalno događaju u svijetu Fakultet je akademske 2002./2003. okrenuo novu stranicu svoje povijesti. Pokrenut je studij računarstva uz postojeći studij strojarstva, što je uvjetovalo i promjenu naziva fakulteta u Fakultet strojarstva i računarstva Sveučilišta u. Danas kada živimo u vremenu tehnološki ovisnog svijeta više nego ikada dolazi do izražaja svrsishodno i blagovremeno prilagođavanje visokoga obrazovanja potrebama društva općenito. Otvaranjem studija računarstva i osuvremenjivanjem studija strojarstva, poštujući načela Bolonjske deklaracije, nastojimo odgovoriti izazovima nadolazećeg vremena. Prepoznatljiv po znanju, kao najmoćnijoj stvaralačkoj snazi, Fakultet strojarstva i računarstva je već 45 godina istinski pokretač gospodarskog razvitka, ne samo Mo- Danas kada živimo u vremenu tehnološki ovisnog svijeta više nego ikada dolazi do izražaja svrsishodno i blagovremeno prilagođavanje visokog obrazovanja potrebama društva općenito. Otvaranjem studija računarstva i osuvremenjivanjem studija strojarstva, poštujući načela Bolonjske deklaracije, nastojimo odgovoriti izazovima nadolazećeg vremena. stara nego i šireg okruženja. Dostignuti stupanj razvitka u izobrazbi, istraživanju i pružanju usluga svrstao je naš Fakultet u red respektabilnih obrazovnih i znanstvenih ustanova, i to ne samo na lokalnoj razini već i u međunarodnim relacijama. Institut za strojarstvo, registriran za fundamentalna, razvojna i primijenjena istraživanja iz područja strojarstva i njemu srodnih područja pruža znanstveno-istraživačku potporu svim oblicima izobrazbe na Fakultetu strojarstva i računarstva. Iako dvije samostalne ustanove, Fakultet strojarstva i računarstva i Institut za strojarstvo djeluju kao jedan organizam, nedjeljiva cjelina, obrazujući gospodarstvu potrebne stručnjake na sveučilišnom dodiplomskom i stručnom studiju, diplomskom i doktorskom studiju. Tijekom akademske 2006./2007. godine svoje diplomske radove uspješno brane i studenti prve generacije sveučilišnog studija računarstva, na zadovoljstvo i radost kako studenata i njihovih obitelji, tako i svih djelatnika Fakulteta. Najveći naš uspjeh su upravo ti mladi ljudi - diplomirani inženjeri strojarstva i računarstva koji su nam povjerili svoje obrazovanje. Oni su zalog naše budućnosti, na kojoj svi mi zajedno trebamo raditi u cilju općeg dobra. O nama i našem radu u proteklim godina najbolje svjedoče naši studenti, koji su danas uspješni i ugledni inženjeri, direktori ili menadžeri diljem Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Europe i svijeta. Neupitna je uloga i požrtvovnost svih djelatnika ovoga fakulteta koji su dio svojega života ugradili u njegove rezultate i uspjehe. Misija Misija Fakulteta strojarstva i računarstva temeljena je na dvije osnovne značajke svih institucija visokog obrazovanja: obrazovanje, kako kroz nastavni, tako i kroz istraživački proces, studenata, ali i postojećeg visokoobrazovnog kadra, u svim područjima nastave koji postoje na Fakultetu, tako da mogu biti produktivni u svojim postojećim i budućim aktivnostima, znanstveno-istraživački rad - kontinuirano praćenje i unaprjeđivanje znanstveno-istraživačkog rada na Fakultetu; osposobljavanje i uključivanje što većeg broja mladih ljudi u ovaj proces; povezivanje Fakulteta s okruženjem. Ove dvije komponente visokog obrazovanja su međusobno uvjetovane i povezane ali se, radi lakšeg sagledavanja i upravljanja procesima na Fakultetu, veoma često promatraju odvojeno. Uzimajući u obzir činjenicu da Fakultet strojarstva i računarstva djeluje na širem području regije, njegova misija je također, da pomaže ekonomski, socijalni i kulturni razvitak regije osiguravanjem stručne i znanstvene podrške. Vizija Vizija Fakulteta strojarstva i računarstva je postati moderna, autoritativna visokoškolska institucija, uključena u zajednički visokoškolski prostor Evrope. Do 2010. godine Fakultet strojarstva i računarstva želi postati institucija koja će imati značajnu ulogu u ekonomskom, društvenom i kulturnom razvitku regije i BiH. Također, želja je u obrazovnom procesu implementirati suvremene studijske programe iz područja računarstva i strojarstva koji će biti prepoznatljivi na lokalnoj, državnoj i internacionalnoj razini. Do uključivanja u europski prostor visokog obrazovanja Fakultet strojarstva i računarstva želi stvoriti preduvjete za mobilnost studenata, nastavnika i suradnika jačanjem suradnje unutar BiH, ali i sa srodnim inozemnim institucijama. U narednih 5 godina također namjera je uspostaviti jaču suradnju sa gospodarskim subjektima u regiji temeljenu na slijedeća tri načela: Obrazovanje studenata kroz praksu u gospodarskim subjektima: stjecanje praktičnih iskustava studenata kroz stručnu praksu u firmama, izrada diplomskih, magistarskih i doktorskih radova temeljenih na aktualnim problemima poduzeća, identificiranje potreba okruženja i promjena kurikuluma u cilju zadovoljavanja istih. Znanstveno-istraživački rad i transfer tehnologija: obavljanje istraživanja za potrebe gospodarstva i transfer znanja u gospodarske subjekte. Cijeloživotno obrazovanje (Life-Long, Learning) obrazovanje na daljinu (Open Distance Learning): organiziranje ciljanog (subspecijalističkog) usavršavanja, oblikovanog prema potrebama vanjskih konkretnih naručitelja, kao i kraći programi periodičnog osvježavanja znanja. Organizacija Fakulteta Fakultet strojarstva i računarstva je organiziran prema vrsti djelatnosti koju obavlja kroz zavode, matične katedre, laboratorije, računski centar i prateće tehničke službe. Ustrojbene jedinice fakulteta su: Zavodi Matične katedre Računski centar Tajništvo. Iz djelokruga rada ustrojbenih jedinica izdvajaju se: organizacija, praćenje i razvoj nastavne djelatnosti, praćenje znanstvenog i stručnog razvoja područja, znanstveno istraživačkih i stručnih aktivnosti, uspostavljanje i razvijanje međunarodne suradnje, te usavršavanje kadrova. 66 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 67

Nastava uz korištenje suvremene opreme Predavanje u novom dijelu zgrade Fakulteta Vizija Fakulteta strojarstva i računarstva je postati moderna, autoritativna visokoškolska institucija, uključena u zajednički visokoškolski prostor Evrope. Do 2010. godine Fakultet strojarstva i računarstva želi postati institucija koja će imati značajnu ulogu u ekonomskom, društvenom i kulturnom razvitku regije i BiH. 68 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 69

Dekanat Fakulteta Prodekan za nastavu prof. dr. sc. Snježana Rezić Dekan Fakulteta prof. dr. sc. Milenko Obad Prodekan za znanost prof. dr. sc. Alija Cigić 70 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 71

Koordinator za suradnju sa gospodarstvom prof. dr. sc. Ante Mišković Najviše akademsko tijelo Fakulteta je Fakultetsko vijeće kojeg čine stalno uposleni nastavnici predstavnici suradnika (1/2 stalno uposlenih suradnika) i predstavnici studenata (po 2 predstavnika svakog studijskog programa). Rad Fakulteta podržavaju stručne službe: tajništvo, računovodstvo i studentska služba. Tajnica Fakulteta Suzana Marić, dipl. iur Okruženje Fakultet strojarstva i računarstva je članica Sveučilišta u čiji osnivači su županije s hrvatskom većinom u Federaciji BiH. Prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku u tih pet županija živi 667 467 stanovnika od čega je 131 762 stanovnika u dobi do 19 godina ili 19,7%. Prema dostupnim podacima iz županija broj završenih srednjoškolaca sa četverogodišnjim obrazovanjem iznosi oko 6500. Polovica njih se odlučuju za nastavak obrazovanja na nekom od Fakulteta u BiH ili u okruženju. To je poražavajuća činjenica, ako se uzme u obzir obuhvatnost studiranja mladih ljudi u zemljama Zapadne Evrope s jedne strane, i ako se zna da je financijska participacija studenata za studij u BiH minimalna, s druge strane. Još jedna bitna činjenica je da od ukupnog broja redovnih studenata iz četiri županije (osim Posavske) - kantona njih 67 % studira na Sveučilištu u, a ostatak na sveučilištima u BiH i Republici Hrvatskoj. Ovo govori o orijentaciji i usmjerenosti većeg broja studentske populacije studijima na fakultetima Sveučilišta u pa tako i na studije Fakulteta strojarstva i računarstva. Prema viziji razvoja Fakulteta planirano je da Fakultet strojarstva i računarstva predstavlja okosnicu visokog obrazovanja iz područja strojarstva i računarstva ne samo u navedenim županijama nego i u cijeloj BiH. Uzimajući u obzir činjenicu da Fakultet strojarstva i računarstva djeluje na širem području regije, njegova misija je također, da pomaže ekonomski, socijalni i kulturni razvitak regije siguravanjem stručne i znanstvene podrške. 72 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 73

[Studijski programi] Jedan od uvjeta Bolonje-rad sa manjim grupama studenata Fakultet strojarstva i računarstva obrazuje stručnjake na sveučilišnim i stručnim studijima iz područja: strojarstva i računarstva. Fakultet ispunjava uvjete i provodi postupak za stjecanje doktorata tehničkih znanosti iz područja strojarstva i računarstva. U pripremi je također novi nastavni plan i program za izvođenje doktorskih studija. Studiji strojarstva i računarstva svrstavaju se u studije iz grupacije tehničkih znanosti i obrazuju stručnjake i potencijalne mlade znanstvenike za ovo važno područje koje ima značajnu ulogu u tehnološkom i sveukupnom razvitku. Strojarstvo i računarstvo suvremena su polja znanosti i struke. Ona su izuzetno interdisciplinarna, te sadrže ili dodiruju i niz disciplina pripadnih, ponegdje i posve drugim područjima znanosti. Njihovo značenje je osobito naglašeno pri stvaranju novih vrijednosti, rezultat čega je gospodarsko-ekonomski razvitak. Organizacija studijskih programa Studiji strojarstva i računarstva na Fakultetu strojarstva i računarstva Sveučilišta u koncepcijski su usklađeni s odredbama Zakona o visokom obrazovanju, kojim je određeno prilagođavanje studija Bolonjskom procesu i vrednovanje rada studenata putem ECTS bodova. Studijski programi su organizirani sukladno Bolonjskom procesu u tri razine: dodiplomski studij, diplomski studij i poslijediplomski doktorski studij. Na sveučilišnim studijima strojarstva i računarstva studenti mogu studirati u statusu: 1. redovitih studenata koji studiraju uz potporu Ministarstva za visoku naobrazbu; 2. redovitih studenata koji sami plaćaju troškove svoga studija; 3. redovitih studenata - stranih državljana koji sami plaćaju troškove svoga studija. Na stručnim studijima strojarstva i računarstva studenti studiraju u statusu izvanrednih studenata čije troškove studija plaćaju organizacije ili ustanove u kojima su zaposleni ili ih oni sami plaćaju. Koncepcija studijskih programa Studiji strojarstva i računarstva na Fakultetu strojarstva i računarstva koncipirani su tako da zadovolje slijedeće ciljeve: izjednačenje nazivnog i efektivnog trajanja studija; racionalizacija opterećenja studenata nastavom i ispitima; prilagođenost zahtjevima tržišta rada kod nas i inozemstvu; atraktivnost studija za nove studente. Postavljeni ciljevi mogu se ostvariti kroz slijedeće odrednice: 1. Režim studija omogućuje studentu da kontinuirano i sinkronizirano prati sve oblike nastave tako da uz primjereno zalaganje studira godinu za godinu. Studenti bi trebali sve svoje obveze prema pojedinim ko- 74 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 75

Studiji strojarstva i računarstva svrstavaju se u studije iz grupacije tehničkih znanosti i obrazuju stručnjake i potencijalne mlade znanstvenike za ovo važno područje koje ima značajnu ulogu u tehnološkom i sveukupnom razvitku. Strojarstvo i računarstvo suvremena su polja znanosti i struke. Ona su izuzetno interdisciplinarna, te sadrže ili dodiruju i niz disciplina pripadnih, ponegdje, i posve drugim područjima znanosti. Učionica sa računalnom opremom 76 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 77

legijima obaviti tijekom nastave ili neposredno nakon završetka nastave iz tog kolegija. 2. Najveće dopušteno opterećenje studenata nastavnim obvezama (predavanja, vježbe, seminari itd.) ne prelazi 25 semestar sati. U ovo opterećenje ne ulaze obvezni opći predmeti poput tjelesne i zdravstvene kulture, stranog jezika, te izvannastavne aktivnosti kao npr. repetitoriji itd. 3. Najveći dopušteni broj ispita tijekom jedne godine studija je 9. Dopušteni su i kolegiji bez ispita, a u takvih je moguća samo stalna provjera znanja putem radova koji se izrađuju unutar satnice. Potrebno je omogućiti da se ispit u cijelosti ili djelomice zamijeni seminarskim radovima ili kolokvijima tijekom nastave. Kolokvija je najmanje dva i održavaju se unutar satnice nastave. 4. Ispiti se polažu u redovitim (zimski, ljetni i jesenski) i izvanrednim (travanjski i listopadski) rokovima. 5. Kolegiji nastavnih programa su temeljni, stručni, opći i izborni. Zastupljenost pojedinih kolegija ovisi o vrsti studija. 6. Vrednovanje opterećenja studenata izvedeno je prema ECTS sustavu. Ukupno opterećenje studenta po semestru vrednovano je sa 30 ECTS bodova. Ukupno opterećenje studenta za pojedini kolegij (predavanja, vježbe, pripreme za nastavu, učenje itd.) nosi onoliko bodova koliko je njegovo opterećenje u ukupnom opterećenju studenta po semestru. 7. Student je dužan izraditi najmanje jedan seminar ili projekt tijekom dodiplomskog studija, što je definirano nastavnim planom pojedinih studija. 8. Pohađanje nastave iz tehničkog engleskog jezika je obvezno, a također se posvećuje pozornost informatičkom opismenjivanju studenata, osobito studija strojarstva, kroz temeljne informatičke kolegije i kroz primijenjene računalne vještine. Studenti koji su upisali prvu godinu studija strojarstva ili računarstva mogu pohađati računalne radionice u trajanju od 45 sati tijekom rujna, kako bi stekli znanja iz temeljnih računalnih vještina. Također, studenti koji nemaju dovoljno predznanja iz matematike i mehanike (samo za studente strojarstva) mogu pohađati repetitorije kako bi stekli potrebna znanja za praćenje nastave na studiju. Struktura studijskih programa Fakultet strojarstva i računarstva obrazuje stručnjake na dodiplomskom i diplomskom studiju iz područja: strojarstva i računarstva. Fakultet strojarstva i računarstva organizira i izvodi dodiplomski i diplomski studij strojarstva, a u pripremi je nastavni plan i program poslijediplomskog doktorskog studija. Strojarstvo i računarstvo suvremena su polja znanosti i struke. Ona su izuzetno interdisciplinarna, te sadrže ili dodiruju i niz disciplina pripadnih, ponegdje, i posve drugim područjima znanosti. Njihovo značenje je osobito naglašeno pri stvaranju novih vrijednosti, rezultat čega je gospodarskoekonomski razvitak. [Studij strojarstva] Opis studija Na dodiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju strojarstva studenti se osposobljavaju za rad na razvoju, konstruiranju, gradnji, uporabi i održavanju postrojenja, strojeva, alata, uređaja i ostale opreme, projektiranju proizvodnih procesa i mehatroničkih sustava, sigurnosti i zaštiti na radu, materijalike, automatizacije, robotizacije, vođenja procesa, osiguranja kvalitete, mjerenja, te rukovođenja i unapređenja proizvodnje i organizacije rada i proizvodnje. Tijekom studija studenti stječu znanja iz temeljnih prirodnih i tehničkih znanosti (matematika, fizika, mehanika, elektrotehnika, materijalika), te savladavaju osnove primijenjenih tehničkih saznanja (elementi strojeva, proizvodne tehnologije, dizajna konstrukcija, mehatronike, robotike). Također, studenti tijekom studija upoznaju informatiku od osnova korištenja i programiranja, do računalnih simulacija, umjetne inteligencije, neuronskih mreža i virtualnog oblikovanja s posebnim naglaskom na primjenu računala u strojarstvu (CAD,CAM,CAE,CIM, mehatronički sustavi i robotizacija). Kroz društvene predmete studenti razvijaju sposobnost komunikacije na engleskom jeziku i stječu znanja iz ekonomike, organizacije i upravljanja proizvodnje, te menedžmenta. Izborom nastavnih sadržaja, prilagođenih pojedinom smjeru, postiže se stanovito profiliranje za buduću djelatnost diplomiranih inženjera strojarstva. Studij je namijenjen pristupnicima koji su u srednjoj četverogodišnjoj školi svladali gradivo srednjoškolskog programa matematike, fizike i kemije, imaju opće znanje jednog stranog jezika i služe se osobnim računalom. Kandidatima koji prilikom upisa u studij ne ispunjavaju posljednja dva uvjeta Fakultet nudi mogućnost dodatnog stjecanja znanja iz ovih područja putem radionica tijekom rujna, tj. prije početka akademske godine. Cilj studija strojarstva Cilj studija strojarstva je osposobiti studente za visokostručni rad u strojarstvu, uključujući sposobnost komuniciranja na jednom od svjetskih jezika u struci i sposobnost rukovođenja i upravljanja proizvodnjom i poduzećima. Osim toga, dodiplomskim studijem studenti se pripremaju za daljnje usavršavanje u struci i znanosti i omogućuje im se upis u sveučilišne diplomske studije za stjecanje zvanja magistra i doktora tehničkih znanosti. Trajanje studija Dodiplomski studij strojarstva traje šest semestara, tijekom kojeg studenti mogu ostvariti 180 ECTS bodova. Prva dva semestra su zajednička za sve smjerove studija strojarstva. U trećem semestru student, prema vlastitim sklonostima bira jedan od slijedećih smjerova: Proizvodno inženjerstvo Dizajn konstrukcija Industrijsko inženjerstvo i menadžment i Mehatronika Sigurnost i zaštita na radu. Studenti koji uspješno završe dodiplomski studij mogu se upisati na diplomski studij za stjecanje zvanja magistra strojarstva. 78 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 79

Dio opreme u Tehničko inovacionom centru Vodič za studente Diplomski studij za zvanje magistra strojarstva traje četiri semestra, a studenti mogu ostvariti 120 ECTS bodova. Smjerovi diplomskog studija su istovjetni smjerovima dodiplomskog studija i zapravo predstavljaju usavršavanje u određenom području i pripremu za stjecanje doktorata tehničkih znanosti. Opis zvanja Diplomirani studenti strojarstva moraju aktivno djelovati u najnaprednijim i najrasprostranjenijim granama današnjeg tehnološki ovisnog svijeta. Sve veće materijalne i druge potrebe čovječanstva sve se teže ispunjavaju uz osobito naglašenu svijest o potrebi racionalnog korištenja prirodnih zaliha i zaštiti okoliša. Djelatnost inženjera zbog toga se usložnjava i zahtijeva se što kvalitetnije njihovo obrazovanje.sve grane gospodarstva i društvenih djelatnosti, tehnološki sustavi današnjice, te zadovoljavanje osnovnih potreba čovječanstva ne mogu se zamisliti bez uporabe različitih strojeva i uređaja. Strojarstvo ne bez razloga zovu "majka" tehnike. Ono to zapravo i jest, jer tehnološka rješenja djeluju neposredno i na život svakog pojedinca, ali i na unaprjeđenje sveukupne kvalitete življenja. Bez obzira na polje rada (znanstvena istraživanja, razvoj, planiranje, proizvodnja, konstrukcija, korištenje, održavanje i sl.) od budućih diplomiranih studenata strojarstva se očekuje: Održavanje tehnoloških komponenti (trajno usvajanje novih znanja i spoznaja); Sposobnost prilagođivanja (povezanost s područjima primjene); Radni entuzijazam i poduzimanje inicijativa; Osjećaj stručne odgovornosti (donošenje odluka na svim razinama odgovornosti uz uvažavanje humanističkih, gospodarskih i pravnih normi); Komunikativnost. Stručni nazivi i akademski stupnjevi Fakultet strojarstva i računarstva Sveučilišta u organizira i provodi nastavni, znanstveni i visoko stručni rad u obrazovnom i znanstvenom području strojarstva. Uspješnim okončanjem dodiplomskog studija stječe se diploma o završenom studiju i zvanje Baccalaurus strojarstva s naznakom smjera. Student dobiva i dodatak diplomi (supplement) na hrvatskom i engleskom jeziku. Zvanje postignuto na dodiplomskom studiju strojarstva ekvivalentno je zvanju Bechelor of science s naznakom struke, u međunarodnoj klasifikaciji zvanja. Studenti nakon završenog dodiplomskog studija mogu se upisati na diplomski studij strojarstva čijim uspješnim okončanjem dobivaju diplomu i naziv: Magistar strojarstva s naznakom znanstvenog područja. U međunarodnoj kvalifikaciji zvanja ovaj naziv odgovara zvanju Master of science naznakom područja. Nastavni plan dodiplomskog studija strojarstva Nastavni plan detaljno je opisan tablicama iz kojih je vidljiv redoslijed izvedbe i upisa kolegija na studiju. U tablicama su navedeni naslovi kolegija, te P+V broj sati predavanja, i vježbi (auditornih/laboratorijskih/eksperimentalnih/konstrukcijskih/praktikum) i nositelji kolegija. Pretpostavlja se da se svi kolegiji izvode cijeli semestar, tj. petnaest tjedana, tako da je prethodnim podacima određen i ukupan broj sati nastave. Nastavni planovi sadrže i ECTS bodovni sustav (European Credit Transfer System) koji će omogućiti mobilnost studenata i nastavnika u harmoniziranom sustavu visoke naobrazbe u Europi. Prva dvije godine studija su zajedničke za sve smjerove, a razdvajanje po smjerovima je u petom semestru. U prve dvije godine studija kolegiji su uglavnom iz temeljnih prirodnih disciplina (matematike, fizike) i temeljnih područja struke (mehanike, grafičko izražavanje, elementi konstrukcija, tehnologije, elektrotehnika, materijali itd.). Također su zastupljeni i opći-društvenoekonomski kolegiji kao npr. Engleski jezik, Tjelesna i zdravstvena kultura, Tehnologija i društvo. Cilj ovakvog ustrojstva zajedničkog dijela studija je pružiti studentima osnovna znanja koja ga osposobljavaju za samostalno učenje i ovladavanje specifičnim znanjima struke u višim godinama studija. 80 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 81

Istraživanje u Laboratoriju Fakulteta Zajednički dio studija I SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO001 Matematika I. 3+3 1 8 prof.dr.sc.radoslav Galić SO002 Mehanika I. 3+3 1 7 doc.dr.davorka Šaravanja prof.dr.sc.alija Cigić SO003 Fizika 3+3 1 6 prof.dr.sc.zoran Primorac SO004 Tehnologija i društvo 2+0 1 4 prof.dr.sc. Ante Mišković SO005 Inženjerska grafika i CAD 2+3 1 4 v.pred.mr.sc. Karmela Miletić SO006 Tjelesna i zdravstvena kultura 0+2 0 1 doc.dr.sc.mladen Kvesić Ukupno 13+14=27 5 30 II SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO007 Matematika II. 3+3 1 8 prof.dr.sc. Radoslav Galić SO008 Oblikovanje pomoću računala 1+2 1 5 SO009 Materijali I 2+1 1 5 SO010 Mehanika II. 3+2 1 7 prof.dr.milenko Obad izv.prof.dr.adisa Vučina doc.dr.sc.antonija Višekruna doc.dr.sc.angela Topić doc.dr.žarko Petrović prof.dr.sc.alija Cigić doc.dr.davorka Šaravanja SO011 Osnove menedžmenta 2+1 1 4 prof.dr.sc.dragan Čović SO012 Tjelesna i zdravstvena kultura 0+2 0 1 doc.dr.sc.mladen Kvesić * provjera znanja kontinuirana Ukupno 11+11=22 5 30 82 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 83

III SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji Iz Laboratorija za fiziku SO013 Matematika III. 2+2 1 5 prof.dr.sc. Radoslav Galić SO014 Materijali II 2+2 1 6 doc.dr.sc.antonija Višekruna doc.dr.angela Topić doc.dr.žarko Petrović SO015 Elementi konstrukcija I. 3+2 1 6 prof.dr.sc.milenko Obad SO016 Nauka o čvrstoći 3+2 1 6 prof.dr.sc.šimun Bogdan SO017 Termodinamika 3+3 1 5 izv.prof.dr.ivanka Boras SO018 Tehnički engleski jezik I. 1+1 0 2 pred.željka Žulj Ukupno 14+12=26 5 30 IV SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO019 Tehnologija I. 3+2 1 6 doc.dr.angela Topić SO020 Elektrotehnika 2+2 1 5 doc.dr.sc.ante Rezić SO021 Mehanika fluida 2+2 1 5 prof.dr.nikola Šoškić SO022 Elementi konstrukcija II. 2+2 1 6 prof.dr.milenko Obad SO023 Tehnologija II 3+2 1 6 prof.dr.ante Mišković prof.dr.himzo Đukić SO024 Tehnički engleski jezik II. 1+1 0 2 Željka Žulj, prof. Ukupno 13+11=24 5 30 84 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 85

Smjer: Proizvodno inženjerstvo Proizvodno inženjerstvo je stručno i znanstveno područje strojarstva koje se bavi proizvodnjom velikog broja tvorevina, izborom optimalnih materijala, projektiranjem proizvodnih procesa, mjerenjem i vođenjem procesa, organizacijom proizvodnje, održavanjem tehničkih sustava, te automatizacijom, robotizacijom i kompjutorizacijom proizvodnje. Područje proizvodnog inženjerstva obuhvaća: postupke preradbe materijala primjerice prerada polimera, kompozita i sl., ispitivanje i izbor optimalnih materijala, obradu odvajanjem čestica i deformiranjem, postupke spajanja zavarivanjem, lemljenjem, lijepljenjem i sl., postupke toplinske obrade i površinske zaštite, nove postupke obrade primjerice obrada laserom, i sl., osiguranje kvalitete, planiranje, pripremanje i vođenje proizvodnje, konstruiranje, alata naprava i obradnih strojeva, upravljanje proizvodnjom, montaža, automatizacija i robotizacija proizvodnje, te uporabu i održavanje tehničkih sredstava. Uzevši navedeno u obzir, profil inženjera koje danas zahtjeva suvremena proizvodnja jesu, s jedne strane, oni koji će pretežito vladati znanjima potrebnim za upravljanje, planiranje, optimiranje i održavanje postrojenja na današnjem stupnju razvoja, a s druge strane oni profili, koji će u većoj mjeri vladati znanjima potrebnim za razumijevanje i primjenu novih tehnologija i suvremenih trendova u proizvodnji, poput robotizacije i informatizacije. Studenti koje uspješno završe dodiplomski studij smjera proizvodno inženjerstvo stječu znanja iz strojarstva, elektrotehnike, automatike, računalstva, ekonomike, te organizacije rada i proizvodnje. Mogu raditi i specijalizirati se u istraživanju, projektiranju, proizvodnji, primjeni i održavanju u područjima: uvođenja informatičkih tehnologija u proizvodne procese, uvođenja integralnog osiguranja kvalitete, projektiranja proizvodnih sustava, alata i radnih strojeva, uvođenju novih postupaka mjerenja i ispitivanja, automatizaciji proizvodnih postrojenja i procesa, robota i robotskih sustava, fleksibilnih proizvodnih sustava, itd. VI SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO031 Strojevi i alati /OOČ + DEF/ 2+2 1 4 prof.dr.ante Mišković prof.dr.himzo Đukić SO032 Automatizacija proizvodnje 3+2 1 5 prof.dr.snježana Rezić Izborni netehnički kolegij 2+2 1 4 Izborni tehnički kolegij 2+2 1 4 SO033 Industrijska praksa** 0+6 0 3 prof.dr.vojo Višekruna SO034 Završni rad 0+6 *** 10 UKUPNO 9+20=29 30 * Stalna provjera znanja ** Student je obvezan obaviti praksu u trajanju od mjesec dana /182 sata/ *** Student završava završni rad usmenom javnom obranom. Iz Laboratorija za mjernu tehniku Nastavni plan - proizvodno inženjerstvo V SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO025 Organizacija i ekonomika proizvodnje 2+2 1 4 prof.dr.vlado Majstorović SO026 Teorija i tehnika mjerenja 2+2 1 6 v.pred.mr.sc. Jozo Ljubić SO027 Postupci oblikovanja deformiranjem 2+2 1 6 prof.dr.himzo Đukić SO028 Zavarivanje i montaža 3+2 1 6 prof.dr.vojo Višekruna doc.dr.angela Topić SO029 Postupci obrade odvajanjem čestica 2+2 1 6 prof.dr.ante Mišković SO030 Tehnički engleski jezik III. 1+1 0 2 Željka Žulj, prof UKUPNO 12+11=23 5 30 86 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 87

Smjer: Dizajn konstrukcija Konstruiranje je dio strojarstva koje se bavi oblikovanjem proizvoda, strojeva i uređaja kroz više međusobno povezanih faza od koncipiranja, projektiranja, razrade do realizacije. Konstruiranje uključuje znanja za kreativnu inženjersku djelatnost. Predstavlja most između prirodnih znanosti s jedne strane i praktičnih ostvarenja s druge strane. Sa sigurnošću se može reći kako je konstruiranje polazišna faza proizvodnje. Metodičke i tehnološke posebnosti, uz primjenu suvremene računalne tehnike i osobito metoda umjetne inteligencije, značajke su suvremena procesa konstruiranja. Pri procesu konstruiranja nužno je razmatranje svih valjanih rješenja kroz čije optimiranje se dolazi do ostvarivanja najpovoljnijeg proizvoda, stroja ili uređaja. Proces obrazovanja na ovom smjeru podrazumijeva stjecanje teorijskih i praktičnih znanja potrebnih za detaljnu statičku i dinamičku analizu konstrukcija, analizu naprezanja i konstrukcijsko oblikovanje komponenti, metodičko konstruiranje, razradu i primjenu kompjutorskih metoda proračuna i konstruiranja, primjenu CAE/CAD/CAM tehnologija. Studenti se također upoznaju s metodama eksperimentalne analize naprezanja, ispitivanja dinamičkih karakteristika konstrukcija, strojeva i mehanizama, te motora i motornih vozila. Student, koji uspješno završi smjer strojarske konstrukcije osposobljen je povezati osnovna znanja i postupke te metode konstruiranja i dizajniranja proizvoda, strojeva i uređaja. Diplomirani inženjeri ovog smjera prije svega mogu raditi kao konstruktori u proizvodnji strojeva, nosivih konstrukcija, prenosila i dizala, motora i vozila, transportnih sredstava, te u održavanju i eksploataciji strojeva, uređaja, odnosno tehničkih sredstava. VI SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO040 Metodičko konstruiranje 2+2 1 5 izv.prof.dr.adisa Vučina SO041 Programiranje i algoritmi 2+2 1 4 prof.dr.milenko Obad SO042 Transportni uređaji 2+2 1 4 prof.dr.remzo Dedić Izborni tehnički kolegij II 2+2 1 4 SO033 Industrijska praksa ** 0+6 0 3 prof.dr.vojo Višekruna SO034 Završni rad 0+6 1 10 Ukupno 10+14=24 6 30 **Student je dužan obaviti praksu u trajanju mjesec dana (182 sata) Nastavni plan - Dizajn konstrukcija V SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO035 Konstruiranje pomoću računala-cad 2+2 1 4 prof.dr.milenko Obad SO036 Vibracije mehaničkih konstrukcija 2+2 1 5 prof.dr.alija Cigić doc.dr.davorka Šaravanja SO037 Konstruiranje mehanizama 2+2 1 5 prof.dr.remzo Dedić SO038 Čvrstoća konstrukcija 2+2 1 4 prof.dr.šimun Bogdan SO039 Pneumatika i hidraulika 2+2 1 6 prof.dr.snježana Rezić Izborni tehnički kolegij I 2+2 1 4 SO030 Tehnički engleski jezik III 1+1 0 2 Željka Žulj, prof. Ukupno 13+13 = 26 6 30 88 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 89

Smjer: Industrijsko inženjerstvo i menadžment Industrijsko inženjerstvo i menadžment objedinjuje širok spektar područja od projektiranja proizvodnje, projektiranja i reinženjeringa logistike, održavanja tehničkih sustava, menadžmenta ljudskih potencijala, menadžmenta kvalitete do implementacije novih paradigmi u inženjerskom menadžmentu poput proizvodnje podržane računalom, računalnog projektiranja proizvodnih procesa i logističkih sustava, računalom podržanog upravljanja proizvodnjom i poslovanjem do razvitka i implementacije menedžerskih informacijskih sustava i sustava poslovne inteligencije. Potreba za stručnjacima ovog profila nedvojbena je. Davne 1901. godine područje industrijskog inženjerstva, odlukom američkog udruženja strojarskih inženjera izdvojeno je kao zasebna struka i znanstvena disciplina. U obrazloženju ove odluke navodi se kako su poslovi vezani uz organizaciju proizvodnje i svih ostalih djelatnosti koje slijede nakon projektiranja i konstruiranja proizvoda postali vrlo kompleksni, ali i osobito značajni i utjecajni na svekoliku uspješnost proizvodnih i poslovnih sustava. Studenti smjera Industrijsko inženjerstvo i menadžment stječu uz znanja iz temeljnih prirodnih i tehničkih znanosti, te primijenjenih tehničkih znanosti i znanja iz specifičnih područja proizvodnog menadžmenta poput inženjerske statistike, ekonomike proizvodnje, tehničke logistike, proizvodnje podržane računalom, održavanja itd. Studentima koji završe ovaj smjer pruža se mogućnost rada u vrlo širokom području proizvodnje i poslovanja gospodarskih objekata. Primjerice, to su: Projektiranje tehnoloških i proizvodnih procesa, Projektiranje i upravljanje sustavima logističke podrške proizvodnji i poslovanju, Projektiranje i unaprjeđenje procesa održavanja i upravljanja pouzdanošću tehničkih sustava. Projektiranje i reinženjering informacijskih menedžerskih sustava, Upravljanje ljudskim potencijalima industrijskih poduzeća, Analiza i unaprjeđenje svih segmenata poslovnih, proizvodnih i drugih gospodarskih subjekata, osobito sa stajališta tehničke i gospodarske učinkovitosti, Istraživanje i razvitak proizvodnih procesa i sustava, logističkih procesa i lanaca, sustava osiguranja kvalitete, osobito uvođenjem novih koncepcija poslovne izvrsnosti. Davne 1901. godine područje industrijskog inženjerstva, odlukom američkog udruženja strojarskih inženjera izdvojeno je kao zasebna struka i znanstvena disciplina. Nastavni plan - Industrijsko inženjerstvo i menadžment V SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO025 Organizacija i ekonomika proizvodnje 2 + 2 1 4 prof.dr.vlado Majstorović SO043 Uvod u informacijske sustave 2 + 2 1 6 doc.dr.željko Stojkić SO044 Obradni strojevi i sustavi 2 + 2 1 6 prof.dr.ante Mišković prof.dr.himzo Đukić SO045 Osnove konstruiranja 2 + 2 1 6 prof.dr.milenko Obad VI SEMESTAR Izborni tehnički kolegij I. 2 + 2 1 4 Izborni netehnički kolegij 2 + 2 1 4 Ukupno 12 + 12= 24 6 30 Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO046 Menadžment 2 + 2 1 4 prof.dr.dragan Čović SO047 Projektiranje tehnoloških procesa 2 + 3 * 5 prof.dr.vojo Višekruna SO048 Održavanje 2 + 1 * 4 Izborni tehnički kolegij II. 3 + 2 1 4 SO033 Industrijska praksa** 0 + 6 0 3 prof.dr.vojo Višekruna SO034 Završni rad 0 + 5 1 10 * Kontinuirana provjera znanja **Student je dužan obaviti praksu u trajanju mjesec dana (182 sata) Ukupno 9 + 19 = 28 3 30 90 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 91

Smjer: Mehatronika Mehatronika je fleksibilan, multitehnologijski pristup integraciji mehaničkih, hidrauličkih, pneumatskih, električkih i elektroničkih sustava, te računala, a za razvitak inteligentnih proizvoda i sustava. Sinergijska veza preciznog inženjerstva, elektroničkog vođenja i sustavnog mišljenja omogućuje dobivanje boljih proizvoda i tehnologija, što je i cilj današnjeg tehnološki ovisnog svijeta. Mehatronika ima evolucijski, a ne revolucijski razvitak što joj omogućuje bliskost s računalnim tehnologijama, komunikacijama suvremenim metodama vođenja, novim senzorima i aktuatorima, a sve u cilju bolje i kvalitetnije proizvodnje za dobrobit svih ljudi. Učeći mehatroniku, potrebno je vidjeti kako sustav opisati prikladnim modelom, kako analizirati model simulacijom na računalu, kako utječu pojedini parametri konstrukcije na dinamička i upravljačka svojstva sustava, kako povezati senzore i aktuatore sa upravljačkim računalom, te kako projektirati upravljanje da bi se dobila zahtijevana svojstva sustava. Na smjeru Mehatronika studenu se daje sposobnost i umijeće razvoja komponenata, konstrukcije i projektiranja naprava i sustava, održavanja i eksploataciju pogona i postrojenja, te uporabe i razvitka pripadnih programskih alata i opreme za njihov rad, simulaciju, povezivanje i koordinaciju. Raznolikost djelatnosti se podupire mogućnošću stjecanja dodatnih znanja kroz izborne predmete smjera. Studenti koji odaberu ovaj smjer izučavaju teorijske podloge analize i sinteze sustava upravljanja, projektiranje, izvedbe i primjene s naglaskom na primjene računala s raznih aspekata. Mehatronika, kao višedisciplinarno i međudisciplinarno sustavno područje koristi dostignuća elektrotehnike, elektronike, strojarstva, tehnologije materijala, informacijskih tehnologija, genetike te matematike i fizike. U kombinaciji s računarstvom kao osnovnom generičkom tehnologijom, mehatronika dominantno utječe na proizvodnu sferu kao i na ukupni razvoj, u raznim proizvodnim i neproizvodnim područjima. Područja rada za koja se osposobljavaju diplomirani inženjeri ovoga smjera obuhvaćaju razvoj, projektiranje, izvedbu i održavanje mehatroničkih sustava i računalne opreme kao sastavnog dijela sustava upravljanja što uključuje: postavljanje zahtjeva i kriterija funkcioniranja sustava upravljanja s obzirom na tok materije, energije i informacije u procesima, objektima i postrojenjima; istraživanje načela funkcioniranja i matematičkog opisa, te konstruiranje i dimenzioniranje mjernih, upravljačkih, izvršnih i drugih elemenata mehatroničkih sustava; istraživanje, razvoj i primjenu metoda analize i sinteze sustava upravljanja, računalnog simuliranja i optimiranja različitih vrsta sustava; razvoj, projektiranje i primjenu sklopovskih struktura (konfiguracija) i programske podrške za računalno vođenje tehničkih procesa i postrojenja (industrijskih, energetskih i transportnih procesa i postrojenja, mehaničkih sustava, fleksibilnih proizvodnih sustava, robota i dr.); razvojni i znanstveni rad u industriji i fakultetima, te obrazovni na fakultetima i školama. Nastavni plan - Mehatronika V SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO035 Konstruiranje pomoću računala- CAD 2+2 1 4 prof.dr.milenko Obad SO049 Mjerni uređaji i senzori 2+2 1 5 prof.dr.himzo Đukić SO039 Pneumatika i hidraulika 2+2 1 6 prof.dr.snježana Rezić SO050 Proizvodni postupci,strojevi i oprema 2+2 1 6 prof.dr.ante Mišković prof.dr.himzo Đukić SO051 Kinematika i dinamika mehanizama 2+2 1 7 prof.dr.remzo Dedić SO030 Tehnički engleski jezik III 1+1 0 2 Željka Žulj, prof. VI SEMESTAR Ukupno 15+11=26 6 30 Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO052 Automatska regulacija 2+3 1 5 prof.dr.snježana Rezić Izborni tehnički kolegij I 2+2 1 4 Izborni tehnički kolegij II 2+2 1 4 Izborni netehnički kolegij 2+2 1 4 SO033 Industrijska praksa** 0+6 0 3 prof.dr.vojo Višekruna SO034 Završni rad 0+6 1 10 **Student je dužan obaviti praksu u trajanju mjesec dana (182 sata) Ukupno 12+10=22 6 30 92 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 93

Arhimedov vijak ovo je samo jedan od izuma koji se pripisuje grčkom misliocu, izumitelju i matematičaru Arhimedu iz 3. st. prije Krista. Arhimedov vijak je jedna od prvih poznatih sisaljki koje se spominju. Stroj je jednostavne konstrukcije, sastoji se od vijka smještenog unutar cijevi. Vijak se okreće pokretan vjetrenjačom ili snagom čovjeka te životinja. Okretanjem vijka, tekućina se giba po obodu vijka prema gore, sve dok ne dođe do vrha, gdje se izlijeva iz cijevi prema krajnjem odredištu. 94 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 95

Smjer: Sigurnost i zaštita na radu Sigurnost i zaštita na radu, sve više postaju nezaobilazni i sastavni dio mnogih i raznolikih ljudskih djelatnosti. Zato studij sigurnosti i zaštite na radu kao jedan od smjerova ukupnog studija na Fakultetu strojarstva i računarstva Sveučilišta u svojom nastavnoobrazovnom i znanstveno-istraživačkom komponentom pridonosi teorijskom i praktičnom podizanju razine sigurnosti i zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite životne sredine, sigurnosti i humanizaciji života i rada ljudi, što je vrlo važno u vremenu opće globalizacije. Studiranje na ovom smjeru koncipirano je tako, da poslije opće naobrazbe za željeni obrazovni profil pruža studentima mogućnosti za osnovnu tehničku naobrazbu, a zatim uvodi u područje sigurnosti i zaštite koje daje osnovna i specijalizirana tehnička znanja inženjera sigurnosti i zaštite na radu. Temeljna svrha smjera je da studenta osposobi za kreativnu i samostalnu primjenu temeljnih, stručnih i specijaliziranih znanja, kao i za primjenu odgovarajuće metodologije i zakonske regulative pri rješavanju konkretnih tehničkih zadataka na poslovima koje će obavljati u tijeku svog radnog angažiranja u oblasti sigurnosti i zaštite na radu. Ovaj studij, u svojoj suštini i primjeni, sadrži i važnu zakonsku komponentu, jer je danas, i sve više sutra, približavanjem EU, sve izrazitija potreba i zakonska obveza postojanja i angažiranja stručnjaka iz oblasti sigurnosti i zaštite na radu u mnogim radnim sredinama i državnim institucijama. Uz sve navedeno, studenti koji uspješno završe dodiplomski, a posebno diplomski studij na smjeru sigurnosti i zaštite na radu, obogaćuju svoja saznanja i iz širokog kruga važnih tehničkih disciplina: strojarstva, računarstva, elektrotehnike, automatike i robotike, ekonomike, menadžmenta. Pored ostalih ciljeva, diplomski studij na ovom smjeru nudi i stjecanje znanja za realizaciju visokostručnih specijaliziranih poslova i primjenu rezultata znanosti u praksi, a time i praćenje tehničkog razvitka uopće, kao i uspješno djelovanje u struci tijekom cijelog radnog vijeka. Nastavni plan - Sigurnost i zaštita na radu V SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO053 Osnove sigurnosti i zaštite 2+2 1 6 doc.dr.angela Topić doc.dr.žarko Petrović SO054 Tehnička regulativa zaštite i sigurnosti 2+2 1 5 doc.dr.stipo Buljan SO055 Opasne radne tvari 3+2 1 6 doc.dr.antonija Višekruna doc.dr.zora Pilić doc.dr.angela Topić SO056 Osobna zaštitna sredstva i oprema 2+2 1 6 prof.dr.remzo Dedić Izborni tehnički kolegij I 2+2 1 5 SO030 Tehnički engleski jezik III 1+1 0 2 Ukupno 15+11=26 6 30 VI SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO057 Zaštita od požara i eksplozija 2+3 1 5 prof.dr.mehmed Behmen SO58 SO59 Zaštita pri uporabi strojeva, uređaja i alata Organizacija i ekonomika zaštite na radu 2+2 1 4 prof.dr.ante Mišković prof.dr.himzo Đukić 2+2 1 4 prof.dr.vlado Majstorović Izborni tehnički kolegij II 2+2 1 4 SO033 Industrijska praksa** 0+6 0 3 prof.dr.vojo Višekruna SO034 Završni rad 0+6 1 10 Ukupno 12+10=22 6 30 **Student je dužan obaviti praksu u trajanju od mjesec dana (182 sata) 96 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 97

Izborni kolegiji Izborni kolegiji studija strojarstva dijele se u slijedeće skupine: Izborni tehnički kolegij studenti mogu birati ove kolegije bez obzira na smjer studija; Izborni netehnički kolegiji biraju studenti svih smjerova. Izborni netehnički kolegiji Izborni netehnički kolegiji se biraju iz tablice izbornih netehničkih kolegija FSR-a, a može se izabrati i bilo koji Izborni tehnički kolegiji dodiplomskog studija Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SI01 Toplinska obrada i površinska zaštita SI02 Osiguranje kvalitete 2+2 1 4 SI03 Simulacija i optimizacija obradnih procesa SI04 Kemijske i biološke štetnosti 2+2 1 4 SI05 Fizikalne štetnosti 2+2 1 4 SI06 Sigurnost pri prijevozu i manipulaciji opasnih tvari 2+2 1 4 doc.dr.angela Topić 2+2 1 4 prof.dr.himzo Đukić doc.dr.antonija Višekruna doc.dr.zora Pilić prof.dr.alija Cigić doc.dr.davorka Šaravanja 2+2 1 4 prof.dr.šimun Bogdan SI07 Vatrogasna oprema 2+2 1 4 prof.dr.mehmed Behmen SI08 Gospodarenje otpadom u industriji 2+2 1 4 izv.prof.dr.adisa Vučina SI09 SI10 SI11 Pogonska čvrstoća Novi postupci oblikovanja Vibraciona dijagnostika strojeva i uređaja 2+2 1 4 2+2 1 4 2+2 1 4 prof.dr.ante Mišković prof.dr.himzo Đukić doc.dr.stipo Buljan prof.dr.alija Cigić doc.dr.davorka Šaravanja SI12 Ekodizajn 2+2 1 4 izv.prof.dr.adisa Vučina SI13 Motori i motorna vozila SI14 Računalna simulacija i analiza proizvoda 2+2 1 4 2+2 1 4 prof.dr.šimun Bogdan SI15 Menadžment znanja 2+2 1 4 prof.dr.dragan Čović Šifra Kolegij P+V ECTS Nositelj/lji SI37 Upravljanje znanjem i poduzetništvo 2+1 4 prof.dr.vlado Majstorović SI38 Socijalna psihologija i timski rad 2+1 4 SI39 Tehnološki razvoj i europske integracije 2+1 4 doc.dr.stipo Buljan SI40 Komunikologija 2+1 4 SI41 Osnove prava i zakonodavstvo sigurnosti i zaštite 2+1 4 SI42 Ljudski čimbenici u sigurnosti 2+1 4 SI43 Medicina rada 2+1 4 SI44 Radna psihologija 2+1 4 SI45 Industrijska sociologija 2+1 4 SI46 Pravo društva 2+1 4 Studenti koji uspješno završe dodiplomski studij strojarstva mogu nastaviti obrazovanje na diplomskom studiju za stjecanje magisterija struke u trajanju 4 semestra. Student može, ali ne mora upisati isti smjer diplomskog studija, koji je odabrao na dodiplomskom studiju. Nastavni plan diplomskog studija za stjecanje zvanja magistra tehničkih znanosti dan je tabelarno po smjerovima. SI16 Studij rada 2+2 1 4 prof.dr.vlado Majstorović SI17 Poslovni informacijski sustavi 2+2 1 4 doc.dr.željko Stojkić SI18 Biomehatronika 2+2 1 4 izv.prof.dr.adisa Vučina SI19 Automobilski mehatronički sustavi 2+2 1 4 prof.dr.snježana Rezić 98 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 99

Nastavni plan diplomskog studija strojarstva Studenti koji uspješno završe dodiplomski studij strojarstva mogu nastaviti obrazovanje na diplomskom studiju za stjecanje zvanja magistra strojarstva u trajanju 4 semestra. Student može, ali ne mora upisati isti smjer diplomskog studija, koji je odabrao na dodiplomskom studiju. Nastavni plan diplomskog studija za stjecanje zvanja magistra strojarstva dan je tabelarno po smjerovima. Smjer: Proizvodno inženjerstvo I SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji III SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO061 Fleksibilni obradni sustavi 2+1 1 5 prof.dr.ante Mišković SO069 Postupci završne obrade i oblikovanja 2+2 1 6 prof.dr.ante Mišković SO062 Tehnološki procesi 2+2 1 6 prof.dr.vojo Višekruna SO063 Proizvodnja podržana računalom CAM SO064 Alati i naprave 2+1 5 Izborni tehnički kolegij I 2+2 1 4 Izborni netehnički kolegij 2+1 1 4 2+2 6 prof.dr.vojo Višekruna UKUPNO 12+9=21 4 30 prof.dr.himzo Đukić prof.dr.vlado Prusina SO070 Deformacijski strojevi i alati 2+2 1 6 prof.dr.himzo Đukić SO071 Upravljanje projektima 2+2 1 4 prof.dr.vlado Majstorović SO039 Pneumatika i hidraulika 2+2 1 6 prof.dr.snježana Rezić Izborni tehnički kolegij III 2+2 1 4 Izborni tehnički kolegij IV 2+2 1 4 UKUPNO 12+12=24 6 30 II SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO065 Projektiranje proizvodnih sustava 2+2 1 6 prof.dr.vojo Višekruna IV SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO072 Robotika 2+2 1 4 prof.dr.snježana Rezić SO066 Tribologija 2+2 1 5 SO067 Modeliranje i simulacija proizvodnih procesa 2+2 1 6 prof.dr.ante Mišković poc.dr.stipo Buljan prof.dr.ante Mišković prof.dr.himzo Đukić SO073 Projektiranje i konstrukcija alatnih str. 2+2 1 4 prof.dr.ante Mišković SO074 Tehnički informacijski sustavi 2+2 1 4 doc.dr.željko Stojkić SO068 Kontrola kvalitete 2+2 6 prof.dr.vlado Majstorović Izborni tehnički kolegij II 2+2 1 4 SO033 Industrijska praksa 0+6 0 3 prof.dr.vojo Višekruna UKUPNO 10+10=20 5 30 ** Student je dužan obaviti praksu u trajanju od 4 tjedna (182 sata)t SO075 Upravljanje proizvodnjom 2+2 1 4 prof.dr.vlado Majstorović Izborni tehnički kolegij V 2+2 1 4 SO076 Magistarski rad 0+10 10 UKUPNO 8+18=26 4 30 ** Student magistarski rad završava usmenom javnom obranom 100 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 101

Bicikl Osoba koja se spominje kao prvi vozač bicikla je njemački barun Karl von Drais, koji je 1817. godine vozio svojevrsni bicikl na guranje. Između 1850. i 1860. godine Francuz Ernest Michaux sa svojim učenikom Pierre Lallementom razvijao je bicikl s pedalama na prednjem velikom kotaču. Ovakvi su bicikli bili teško upravljivi i opasni, jer su padovi bili česti. Problemi s upravljanjem su donekle smanjeni uvođenjem upravljača i pomicanja sjedala u bolji položaj, međutim pravi napredak je bio uvođenje lančanog pogona kojeg su osmislili J. K. Starley, J. H. Lawson i Shergold. Starleyev model bicikla iz 1885. godine se najčešće smatra prvim modernim biciklom. Daljnje poboljšanje bilo je uvođenje pnemuatskih guma 1888. godine, koje je uveo Škot John Boyd Dunlop. 102 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 103

Smjer: Dizajn konstrukcija I SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO077 Optimiranje konstrukcija 2+2 1 5 prof.dr.mehmed Behmen SO049 Mjerni uređaji i senzori 2+2 1 5 prof.dr.himzo Đukić SO078 Dijagnostika konstrukcija 2+2 1 5 prof.dr.mehmed Behmen III SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO071 Upravljanje projektima 2+2 1 4 prof.dr.vlado Majstorović SO085 Tehnologično oblikovanje 2+2 1 5 prof.dr.remzo Dedić SO086 Konstruiranje strojeva i opreme 2+2 1 6 prof.dr.ante Mišković SO079 Numeričke metode analize konstrukcija 2+2 1 6 prof.dr.ante Mišković prof.dr.milenko Obad SO087 Planiranje tehnoloških procesa 2+2 1 6 prof.dr.vojo Višekruna SO080 Računalom integrirani razvoj proizvoda 2+2 1 5 prof.dr.milenko Obad izv.prof.dr.adisa Vučina Izborni tehnički kolegij II 2+2 1 4 Izborni tehnički kolegij I 2+2 1 4 Ukupno 12+13=25 6 30 Izborni netehnički kolegij 2+2 1 4 Ukupno 12+12=24 6 30 II SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji IV SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO081 Osnovi vibracione dijagnostike 2+2 1 4 doc.dr.davorka Šaravanja prof.dr.alija Cigić SO088 Industrijski i mobilni roboti 2+2 1 6 prof.dr.snježana Rezić SO052 Automatska regulacija 2+3 1 5 prof.dr.snježana Rezić SO082 Zavarene konstrukcije 2+2 1 4 prof.dr.mehmed Behmen SO083 Konstruiranje alata 2+2 1 5 prof.dr.himzo Đukić SO084 CAD/CAM sustavi 2+2 1 4 prof.dr.milenko Obad SO033 Industrijska praksa 0+6 0 3 prof.dr.vojo Višekruna 10+17=27 6 30 SO074 Tehnički informacijski sustavi 2+2 1 4 doc.dr.željko Stojkić SO089 Industrijski dizajn 2+2 1 6 izv.prof.dr.adisa Vučina Izborni tehnički kolegij III 2+2 1 4 SO076 Magistarski rad 0+10 1 10 Ukupno 8+18=26 5 30 ** Student magistarski rad završava usmenom javnom obranom ** Student je dužan obaviti praksu u trajanju od 4 tjedna (182 sata) 104 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 105

Smjer: Industrijsko inženjerstvo i menedžment I SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji III SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO063 Proizvodnja podržana računalom CAM 2 + 2 1 6 prof.dr.vojo Višekruna SO095 Projektiranje procesa montaže 2 + 3 1 5 prof.dr.vojo Višekruna SO035 Konstruiranje pomoću računala-cad 2 + 2 * 4 prof.dr.milenko Obad SO096 Menadžment ljudskih potencijala 2 + 2 * 6 prof.dr.dragan Čović SO071 Upravljanje projektima 2 + 2 1 4 prof.dr.vlado Majstorović SO097 Informacijske tehnologije i poduzetništvo 2 + 2 * 4 prof.dr.vlado Majstorović Izborni tehnički kolegij I 2 + 2 1 4 Izborni tehnički kolegij III 2 + 2 1 5 SO090 Upravljanje kvalitetom 2 + 2 1 6 prof.dr.vlado Majstorović SO098 Razvoj proizvodnih i poslovnih sustava 2 + 2 1 5 prof.dr.dragan Čović SO091 Operacijska istraživanja 2 + 2 * 5 12+12=25 30 SO099 Pouzdanost tehničkih sustava 2+2 1 6 prof.dr.vojo Višekruna 12+13=25 30 II SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO092 Proizvodni menadžment 2 + 2 * 5 prof.dr.vlado Majstorović IV SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO065 Projektiranje proizvodnih sustava 2 + 2 1 6 prof.dr.vojo Višekruna SO093 Razvoj proizvoda 2 + 2 * 6 izv.prof.dr.adisa Vučina SO094 Projektiranje informacijskih sustava 2 + 2 * 7 doc.dr.željko Stojkić SO100 Industrijsko inženjerstvo 2 + 2 1 6 Izborni netehnički kolegij 2 + 2 1 4 prof.dr.dragan Čović prof.dr.vlado Majstorović Izborni tehnički kolegij II 2 + 2 1 4 Izborni tehnički kolegij IV 2 + 2 1 4 SO072 Robotika 2 + 3 1 6 prof.dr.snježana Rezić SO033 Industrijska praksa 0 + 6-3 prof.dr.vojo Višekruna 10+17=27 30 **Student je dužan obaviti praksu u trajanju mjesec dana (182 sata) SO76 Magistarski rad 0 + 10-10 ** Student magistarski rad završava usmenom javnom obranom 8+18 =26 30 106 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 107

Smjer: Mehatronika I SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO101 Konstrukcijski elementi robota 2+2 1 7 izv.prof.dr.adisa Vučina SO102 Mehatronika 2+2 1 6 prof.dr.snježana Rezić SO71 Upravljanje projektima 2+2 1 4 prof.dr.vlado Majstorović III SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO63 Proizvodnja podržana računalom -CAM 2+2 1 6 prof.dr.vojo Višekruna SO105 Upravljanje kvalitetom 2+2 1 6 prof.dr.vlado Majstorović SO106 Modeliranje i simulacija 2+2 1 5 prof.dr.snježana Rezić SO36 Vibracije mehaničkih konstrukcija 2+2 1 5 Izborni netehnički kolegij 2+2 1 4 prof.dr.alija Cigić doc.dr.davorka Šaravanja SO107 Poslovni sustavi i menadžment 2+2 1 5 prof.dr.dragan Čović Izborni tehnički kolegij III 2+2 1 4 Izborni tehnički kolegij I 2+2 1 4 Ukupno 10+10=20 5 30 Izborni netehnički kolegij 2+2 1 4 Ukupno 12+12=24 6 30 II SEMESTAR IV SEMESTAR Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO103 Umjetna inteligencija 2+2 1 5 prof.dr.vojo Višekruna Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO108 Automatizacija proizvodnje 3+2 1 5 prof.dr.snježana Rezić SO72 Robotika 2+2 1 6 prof.dr.snježana Rezić SO104 Inteligentni CAD sustavi 2+2 1 6 prof.dr.milenko Obad SO109 Računalom integrirani razvoj proizvoda 2+2 1 7 Izborni tehnički kolegij IV 2+2 1 4 prof.dr.milenko Obad izv.prof.dr.adisa Vučina Izborni tehnički kolegij II 2+2 1 5 Izborni tehnički kolegij V 2+2 1 4 Izborni netehnički kolegij 2+2 1 5 SO33 Industrijska praksa 0+6 0 3 prof.dr.vojo Višekruna Ukupno 11+17=28 5 30 **Student je dužan obaviti praksu u trajanju od mjesec dana (182 sata) SO76 Magistarski rad 0+10 1 10 ** Student magistarski rad završava usmenom javnom obranom Ukupno 9+18=27 5 30 108 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 109

Hansen pisaća kugla Prvi komercijalni pisaći stroj koji je dobio ime po svojoj tipkovnici u obliku kugle osmislio je Rasmus Malling-Hansen 1865. godine u Danskoj. Prvobitna namjena ovog stroja bila je olakšavanje komunikacije gluhim i nijemim osobama. Stroj je krenuo u masovnu proizvodnju 1870. godine i doživio priličan uspjeh. Ovaj uređaj može se nazvati i prvim električnim strojem za pisanje jer se papir na cilindru pomicao elektromagnetnom silom. Malling-Hansen je tijekom godina radio znatna poboljšanja stroja, koji su uključivala i ravni okvir za papir koji je omogućavao praćenje tijeka pisanja. Kasniji izumi strojeva za pisanje s ravnom tipkovnicom su ipak pobijedili. Hansen kugla za pisanje je zbog svog rasporeda tipki omogućavala znatno brže tipkanje nego što su to dopuštali strojevi s ravnom tipkovnicom. 110 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 111

Smjer: Sigurnost i zaštita na radu I SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji III SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO110 Ergonomija i sigurnost 2+2 1 6 izv.prof.dr.adisa Vučina SO118 Sigurnost informacijskih sustava 2+2 1 5 prof.dr. Milenko Obad Doc.dr.Željko Stojkić SO111 Proizvodni sustavi i sigurnost 2+2 1 6 prof.dr.vojo Višekruna SO112 Menadžment sigurnosti 2+2 1 5 prof.dr.dragan Čović SO119 Upravljanje projektima zaštite na radu 2+2 1 5 prof.dr. Vlado Majstorović SO120 Strojarske i građevinske mjere zaštite 2+2 1 6 SO113 Ekologija i održivi razvoj 2+2 1 5 izv.prof.dr.adisa Vučina Izborni netehnički kolegij I 2+2 1 5 SO121 Sigurnost u industriji 2+2 1 6 Izborni tehnički kolegij III 2+2 1 4 prof.dr. Himzo Đukić izv.prof.dr. Adisa Vučina Izborni tehnički kolegij I 2+2 1 4 Ukupno 12+12=24 6 30 Izborni tehnički kolegij IV 2+2 1 4 ** Student magistarski rad završava usmenom javnom obranom Ukupno 10+10=20 5 30 II SEMESTAR IV SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO114 Zaštita od buke i vibracija 2+2 1 6 prof.dr. Alija Cigić doc.dr. Davorka Šaravanja SO115 Tehnologija zaštite osoba i imovine 2+2 1 5 v.pred.mr. Karmela Miletić SO116 Zaštita u prometu i transportu 2+2 1 5 SO117 Zdravstvena zaštita 2+2 1 5 Izborni tehnički kolegij II 2+2 1 5 SO33 Industrijska praksa 0+6 0 3 prof.dr. Šimun Bogdan prof.dr. Remzo Dedić Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SO122 Sigurnosni sustavi 2+2 1 6 prof.dr. Snježana Rezić SO123 Normizacija, akreditacija i certifikacija 2+2 1 6 Izborni tehnički kolegij V 2+2 1 4 Izborni netehnički kolegij II 2+2 4 SO76 Magistarski rad 0+10 1 10 Ukupno 8+18=26 4 30 doc.dr.ž arko Petrović doc.dr. Angela Topić **Student je dužan obaviti praksu u trajanju od mjesec dana (182 sata) Ukupno 10+16=26 5 30 112 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 113

Izborni kolegiji Izborni kolegiji studija strojarstva dijele se u slijedeće skupine: Izborni tehnički kolegiji studenti mogu birati ove kolegije bez obzira na smjer studija; Izborni netehnički kolegiji- biraju studenti svih smjerova. Izborni netehnički kolegiji Izborni netehnički kolegiji se biraju iz tablice izbornih netehničkih kolegija FSR-a, a može se izabrati i bilo koji kolegij iz ponude drugih fakulteta u dogovoru s mentorom i predmetnim nastavnikom. Izborni tehnički kolegiji diplomskog studija Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Nositelj/lji SI20 Nove tehnologije spajanja 2+2 1 4 doc.dr. Angela Topić Šifra Kolegij P+V ECTS Nositelj/lji SI37 Upravljanje znanjem i poduzetništvo 2+1 4 prof.dr. Vlado Majstorović SI21 Nove tehnologije obrade odvajanjem čestica 2+2 1 4 prof.dr. Ante Mišković SI38 Socijalna psihologija i timski rad 2+1 4 SI22 Nove tehnologije oblikovanja 2+2 1 4 prof.dr. Himzo Đukić SI39 Tehnološki razvoj i europske integracije 2+1 4 doc.dr. Stipo Buljan SI23 Procesi montaže i automati za montažu 2+2 1 4 prof.dr. Vojo Višekruna SI40 Komunikologija 2+1 4 SI24 Laboratorijska ispitivanja materijala 2+2 1 4 doc.dr. Angela Topić SI25 Alarmni sustavi u funkciji sigurnosti 2+2 1 4 prof.dr. Snježana Rezić SI26 Preventiva požara u industriji 2+2 1 4 prof.dr. Mehmed Behmen SI27 Nadzor i upravljanje zaštitom od požara 2+2 1 4 prof.dr. Mehmed Behmen SI28 Prostorno planiranje i zaštita 2+2 1 4 SI29 Ispitivanje radnog okoliša 2+2 1 4 izv.prof.dr. Adisa Vučina SI41 Osnove prava i zakonodavstvo sigurnosti i zaštite 2+1 4 SI42 Ljudski čimbenici u sigurnosti 2+1 4 SI43 Medicina rada 2+1 4 SI44 Radna psihologija 2+1 4 SI45 Industrijska sociologija 2+1 4 SI46 Pravo društva 2+1 4 SI30 Konstruktivne metode zaštite od vibracija i buke 2+2 1 4 doc.dr. Davorka Šaravanja prof.dr. Alija Cigić SI31 Obnovljivi izvori energije 2+2 1 4 izv.prof.dr. Adisa Vučina SI32 Grijanje i klimatizacija 2+2 1 4 izv.prof.dr. Ivanka Boras SI33 Hidraulički sustavi 2+2 1 4 prof.dr. Snježana Rezić SI34 Inteligentno planiranje tehnoloških procesa SI35 Računovodstvo i financije za menadžere 2+2 1 4 2+2 1 4 prof.dr. Vojo Višekruna prof.dr. Brano Markić prof.dr. Vlado Majstorović SI36 Upravljanje rizicima 2+2 1 4 prof.dr. Dragan Čović 114 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 115

Nastavni plan stručnog studija strojarstva Stručni studij strojarstva traje 6 semestara i izvodi se kao redoviti i izvanredni studij. I SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V ECTS Nositelj ST01 Matematika 3+3 7 prof.dr. Radoslav Galić ST02 Fizika 2+2 5 v.pred.mr. Jozo Ljubić III SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V ECTS Nositelj ST13 Elektrotehnika 2+2 6 doc.dr. Ante Rezić ST14 Elementi strojeva 3+3 7 prof.dr. Milenko Obad ST03 Mehanika I 3+2 6 doc.dr. Davorka Šaravanja prof.dr. Alija Cigić ST15 Mehanika fluida 2+2 6 prof.dr. Nikola Šoškić ST04 Materijali 3+2 6 doc.dr. Angela Topić ST16 Termodinamika 3+3 6 izv.prof.dr. Ivanka Boras ST05 Računalna grafika i dokumentacija 2+2 5 v.pred.mr. Karmela Miletić ST17 Tehnologija II 3+2 4 prof.dr. Ante Mišković prof.dr. Himzo Đukić ST06 Engleski jezik 1 1+1 1 Željka Žulj, prof. Ukupno 14+12 30 ST18 Tehnički engleski jezik 1 1+1 1 Željka Žulj, prof. Ukupno 14+13 30 II SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V ECTS Nositelj ST07 Primjenjena matematika 2+2 6 prof.dr.radoslav Galić IV SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V ECTS Nositelj ST19 Teorija i tehnika mjerenja 2+2 6 v.pred.mr. Jozo Ljubić ST08 Mehanika II 3+3 7 prof.dr.alija Cigić doc.dr.davorka Šaravanja ST09 Tehnologija I 3+2 6 doc.dr.angela Topić ST20 Održavanje 2+1 4 ST21 Oblikovanje pomoću računala 2+2 5 prof.dr. Milenko Obad izv.prof.dr. Adisa Vučina ST10 Nauka o čvrstoći 3+2 7 prof.dr.šimun Bogdan ST11 Uvod u poduzetništvo 2+1 3 prof.dr.vlado Majstorović ST12 Engleski jezik 2 1+1 1 Željka Žulj, prof. Ukupno 14+11 30 ST22 Upravljanje projektima 2+2 6 prof.dr. Vlado Majstorović ST23 Pneumatika i hidraulika 2+2 5 prof.dr. Snježana Rezić ST24 Industrijska praksa 0+6 4 prof.dr. Vojo Višekruna Ukupno 10+16 30 116 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 117

V SEMESTAR [Studij računarstva] Šifra Naziv predmeta P+V ECTS Nositelj ST25 Konstruiranje pomoću računala 2+2 6 prof.dr.milenko Obad ST26 Projektiranje proizvodnih sustava 3+3 6 prof.dr.vojo Višekruna ST27 Tehnologično oblikovanje 2+2 6 prof.dr.remzo Dedić ST28 Konstruiranje mehanizama 2+2 6 prof.dr.remzo Dedić ST29 Alati i naprave 2+2 6 VI SEMESTAR Ukupno 11+11 30 prof.dr.himzo Đukić prof.dr.vlado Prusina Šifra Naziv predmeta P+V ECTS Nositelj ST30 Konstrukcija strojeva i opreme 3+3 6 prof.dr.ante Mišković ST31 Automatizacija proizvodnje 3+2 5 prof.dr.snježana Rezić ST32 Računalom integrirani razvoj proizvoda 2+2 5 izv.prof.dr.adisa Vučina ST33 Menadžment 2+2 5 prof.dr.dragan Čović ST34 Završni rad 0+6 10 Ukupno 10+16 30 Studij računarstva na Fakultetu strojarstva i računarstva je koncipiran sukladno odrednicama Bolonjske deklaracije u dva ciklusa dodiplomski i diplomski studij. Cilj studija računarstva Cilj Studija računarstva (dodiplomskog i diplomskog) je obrazovanje stručnjaka sposobnih prilagođavanju stalnim promjenama u području računarstva i svim područjima tehnike. Obrazovanje obuhvaća davanje potrebnih osnova iz područja računarstva i tehnike općenito. Cilj studija je razvijanje sposobnosti projektiranja primjene i korištenja računalnih znanosti i informacijskih tehnologija s posebnim naglaskom na primjenu u području tehnike. Opis zvanja Ciljevi izvođenja studija računarstva najbolje se ogledaju kroz osobitost djelatnosti stručnjaka iz područja računarstva. Naime, stručnjaci iz područja računarstva moraju aktivno djelovati u najnaprednijim i najrasprostranjenijim granama današnjeg, tehnološki ovisnog svijeta. Činjenica je s jedne strane da su potrebe čovječanstva za energetskim i materijalnim dobrima sve veće, a s druge strane da se sve teže ispunjavaju zbog potreba što racionalnijeg korištenja prirodnih zaliha i očuvanja okoliša. U takvim uvjetima djelatnost stručnjaka iz područja računarstva se usložnjava i zahtijeva njihovo što kvalitetnije obrazovanje. Isto tako je činjenica kako se tehnološki sustavi današnjice, sve grane gospodarstva i društvene djelatnosti bez iznimke ne mogu zamisliti bez potpore računarstva. Tehnološka rješenja iz tih područja djeluju neposredno kako na unaprjeđenje sveukupne kvalitete življenja tako i na život svakog pojedinca. Od budućih stručnjaka iz područja računarstva bez obzira na polje rada (znanstvena istraživanja, razvoj, planiranje, proizvodnja, korištenje, prodaja i sl.) očekuje se: trajno usvajanje novih znanja i spoznaja, tj. održavanje tehnološke kompetentnosti; povezanost s područjima primjene, tj. sposobnost prilagođavanja; radni entuzijazam i poduzimanje inicijativa; osjećaj stručne odgovornosti (donošenje odluka na svim razinama odgovornosti uz uvažavanje humanističkih, gospodarskih i pravnih normi); komunikativnost, tj. rad u multidisciplinarnim skupinama. Nastavni plan i program dodiplomskog i diplomskog studija računarstva je osmišljen tako da omogućuje studentima stjecanje osnovnih spoznaja nužnih za ispunjavanje navedenih očekivanja. Stručni nazivi i akademski stupnjevi Fakultet strojarstva i računarstva Sveučilišta u organizira i provodi nastavni, znanstveni i visokostručni rad u obrazovnom i znanstvenom području računarstva. Dodiplomskim sveučilišnim studijem stječe se diploma o završenom studiju i naziv: 118 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 119

baccalaurus /baccalaurea računarstva. Završetkom diplomskog studija računarstva stječe se diploma o završenom studiju i naziv: magistar/magistra računarstva Izvođenje nastave u računalnoj učionici Struktura i trajanje studija Nastava na sveučilišnom dodiplomskom studiju računarstva obavlja se u šest semestara, a u posljednjem semestru student radi završni rad. Na diplomskom studiju računarstva nastava se izvodi dvije godine (četiri semestra), a u zadnjoj godini student radi magistarski rad. Nastava na oba studija se provodi kroz: obvezne kolegije; izborne kolegije; seminare; završni rad (dodiplomski studij računarstva), magistarski rad (diplomski studij računarstva). Nastavnim planom i programom utvrđeni su obvezni i izborni kolegiji, te redosljed njihova izvođenja. Dodiplomski studij završava izradom i obranom završnog rada, a diplomski studij izradom i obranom magistarskog rada pred stručnim povjerenstvom. Činjenica je s jedne strane da su potrebe čovječanstva za energetskim i materijalnim dobrima sve veće, a s druge strane da se sve teže ispunjavaju zbog potreba što racionalnijeg korištenja prirodnih zaliha i očuvanja okoliša. U takvim uvjetima djelatnost stručnjaka iz područja računarstva se usložnjava i zahtijeva njihovo što kvalitetnije obrazovanje. 120 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 121

Dodiplomski studij računarstva funkcijski blokovi, ostvarivanje algoritama sklopovljem, povezivanje računala s vanjskim svijetom, različite vrste Nastavni plan dodiplomskog studija računarstva Dodiplomskim programom studija računarstva stu- baza podataka, sučelje čovjek stroj, programiranje, denti bi se osposobljavali za primjenu usvojenih znanja programski sustavi za računalom podržano projektira- u rješavanju specifičnih problema projektiranjem sklo- nje i drugih područja računalnih znanosti. povskih i programskih proizvoda. To uključuje sposob- Na dodiplomskom studiju računarstva studenti se nost jasnog definiranja problema, određivanja izvedi- osposobljavaju za rad u različitim područjima računar- vosti njegovog rješenja, te proučavanja, specificiranja, stva i informacijskih tehnologija. Završetkom studija stu- oblikovanja, ostvarivanja, ispitivanja, preoblikovanja i denti su osposobljeni za dizajn, implementaciju i održa- dokumentiranja rješenja. Dodiplomski studij osposobljava studente za timski rad u rješavanju problema, vanje srednje složenih računalnih sustava koji uključuju integraciju softverskih i hardverskih rješenja. Posebno I GODINA te za komunikaciju sa stručnjacima iz drugih područja. Posebno je važno da oni budu u stanju stalno se usavršavati u ovom području koje se vrlo brzo razvija i uklapa u nova područja primjene. Dodiplomski studij važnu ulogu ovaj studij ima u odnosu na tržište rada kao prvi stupanj u okviru cjelovitog dvostupanjskog obrazovanja kojim se formira cjelovito obrazovan stručnjak sposoban za rješavanje najsloženijih inženjerskih zada- R.broj Naziv kolegija Semestar i broj sati I II Nastavnik/Suradnik računarstva je osmišljen s ciljem da studentima pruži obrazovanje, posebice oslonjeno na elektroniku kao osnovnu tehnologiju računarstva. Osim osnovnih znanja iz matematike, fizike i elektrotehnike studenti računarstva usvajaju znanja još iz područja: algoritmi i strukture podataka, diskretne matematike, analize i projektiranja digitalnih sustava, mikroprogramirani i mikroprogramljivi taka. Potrebe za stručnjacima s navedenim kompetencijama znatno su veće od broja obrazovanih stručnjaka, kako u širem okruženju, tako i u cijeloj BiH, a i izvan njenih granica. Po završetku studija sa stečenim znanjem studenti se mogu zaposliti u industriji, računalnim i komunikacijskim tvrtkama, obrazovanju, uslužnim djelatnostima itd. 1. Matematika 1 45+45+0 2. Linearna algebra 30+30+0 3. Fizika I 45+30+0 doc. dr. sc. Borka Jadrijević izv. prof. dr. sc. Anka Golemac Ivana Milinković, prof. prof. dr. Radoslav Galić Anita Marijanović, prof. Denis Lasić, ml. asist. izv. prof. dr. sc. Zoran Primorac Jadranko Batista, ml. asist. 4. Uvod u računala i programiranje 45+15+30 doc. dr. sc. Mirjana Bonković Krešimir Rakić, ml. asist. 5. Vještine komuniciranja u organizaciji 30+30+0 prof. dr. sc. Vlado Majstorović Marijana Bandić, ml. asistent Krešimir Rakić, ml.asist. 6. Tjelesna i zdravstvena kultura 0+0+30 0+0+30 doc. dr. sc. Mladen Kvesić 7. Matematika 2 45+45+0 8. Fizika II 45+30+0 9. Elektrotehnika 45+30+15 10. Programiranje 45+0+30 11. Računalna grafika i CAD 15+0+30 doc. dr. sc. Borka Jadrijević izv. prof. dr. sc. Anka Golemac Ivana Milinković, prof. izv. prof. dr. sc. Zoran Primorac Jadranko Batista, ml. asist. doc. dr. sc. Ante Rezić mr. sc. Marinko Gilja, asist. doc. dr. sc. Mirjana Bonković Krešimir Rakić, ml. asist. prof. dr. sc. Milenko Obad izv. prof. dr. sc. Adisa Vučina Nebojša Rašović, ml.asit. mr. sc. Vesna Raspudić, asist. mr. sc. Andrija Tomas, asist. 122 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 123

Nastavni plan dodiplomskog studija računarstva Nastavni plan dodiplomskog studija računarstva II GODINA III GODINA R.broj Naziv kolegija Semestar i broj sati III IV Nastavnik/Suradnik R.broj Naziv kolegija Semestar i broj sati V VI Nastavnik/Suradnik 1. Matematika 3 30+30+0 doc. dr. sc. Nikola Koceić, 2. Elektronika 45+30+15 3. Statistika i vjerojatnost 30+30+0 4. Algoritmi i strukture podataka 45+30+30 5. Mehatronika 30+15+15 prof. dr. sc. Sven Gotovac mr. sc. Marinko Gilja, asist. prof. dr. sc. Radoslav Galić mr.sc. Ivan Hrehorović, asistent prof. dr. sc. Damir Kalpić prof. dr. sc. Vedran Mornar izv. prof. dr. sc. Krešimir Fertalj Andrija Lončar, ml. asist. prof. dr. sc. Snježana Rezić izv.prof. dr.sc.adisa Vučina Boris Crnokić, ml.asist. 1. Teorija informacija 45+0+15 2. Operacijski sustavi 45+15+30 3. Računalne mreže 45+15+30 4. CAD/CAM sustavi 30+0+30 5. Izborni predmet I 30+15+15 prof.dr. sc. Mladen Kos doc.dr. sc. Božo Tomas prof. dr. sc. Sven Gotovac Andrija Lončar, ml. asist. prof. dr. sc. Branko Jeren dr. sc. Krešimir Šikić, asist. Marijo Krešić, ml. asist. prof. dr. sc. Milenko Obad Nebojša Rašović, ml.asit. mr. sc. Andrija Tomas, asist. 6. Engleski jezik I, II 15+15+0 15+15+0 Željka Žulj, prof. 6. Praksa 0+0+182 prof.dr.sc.snježana Rezić,prof. 7. Digitalni sustavi i strukture 45+30+15 8. Signali i i sustavi 30+0+30 9. Arhitektura digitalnog računala 45+0+30 10. Baze podataka 30+0+30 prof. dr. sc. Snježana Rezić Boris Crnokić,ml.asist. prof. dr. sc. Branko Jeren doc. dr. sc. Božo Tomas prof. dr. sc. Sven Gotovac Goran Kraljević, ml. asist. izv. prof. dr. sc. Dražena Tomić Goran Kraljević, ml. asist. 11. Menadžment 30+15+0 prof. dr. sc. Dragan Čović 7. Programiranje za Internet 30+0+30 8. Poduzetništvo i računarstvo 30+30+0 9. Izborni predmet II 30+15+15 10. Izborni predmet III 30+15+15 11. Završni rad 0+90+0 izv. prof.dr. sc. Mirjana Bonković Ivan Krasić, asist. prof. dr. sc. Vlado Majstorović Marijana Bandić, ml.asist. 124 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 125

Nastavni plan dodiplomskog studija računarstva Izborni kolegiji R.broj Naziv kolegija Sati Nastavnik/suradnik 1. Programiranje za Internet II 30+15+15 2. Baze podataka II 30+15+15 3. Programsko inženjerstvo 30+15+15 doc.dr. sc. Maja Štula Ivan Krasić, ml. asistent izv. prof.dr. sc. Dražena Tomić, Goran Kraljević, ml. asist. doc. dr. sc. Maja Štula Ivan Krasić, ml. asist. 4. Primjena računala u industriji 30+15+15 prof. dr. sc. Sven Gotovac 5. Napredne arhitekture računala 30+15+15 prof. dr. sc. Sven Gotovac Goran Kraljević, ml.asist. 6. Sustavi za rad u realnom vremenu 30+15+15 prof. dr. sc. Sven Gotovac 7. Računalom integrirani razvoj proizvoda 30+15+15 prof. dr. sc. Milenko Obad izv. prof.dr. sc. Adisa Vučina 8. Upravljanje i regulacija 30+15+15 prof. dr. sc. Snježana Rezić 9. Računalno vođenje procesa 30+15+15 10. Projektiranje računalnih mreža 30+15+15 11. Sigurnost računalnih mreža 30+15+15 prof. dr. sc. Nedjeljko Perić dr. sc. Jadranko Matuško, asist. prof. dr. sc. Branko Jeren dr. sc. Krešimir Šikić, asist. Marijo Krešić, ml. asist. prof. dr. sc. Branko Jeren dr. sc. Krešimir Šikić, asist. Marijo Krešić, ml. asist. 12. Mobilne komunikacije 30+15+15 doc.dr. sc. Hrvoje Dujmić 13. Inženjerska ekonomika 30+15+15 prof.dr. sc. Vlado Majstorović Marijana Bandić, ml. asist. 14. Menadžment ljudskih potencijala 30+15+15 prof.dr. sc. Dragan Čović 15. Pouzdanost tehničkih sustava 30+15+15 prof.dr. sc. Vojo Višekruna 126 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 127

Diplomski studij računarstva Diplomski studij računarstva daje studentima potrebna znanja iz područja: projektiranja i osmišljavanja programske podrške i sklopovlja računala i sustava temeljenih na računalu, međudjelovanja sklopovlja i programske opreme, oblikovanja sustava koji podržavaju interakciju čovjeka i računalnog sustava, te računalnog sustava i vanjskog svijeta, metoda i postupaka oblikovanja svih sustava koji sadrže u sebi računalo. Proces izučavanja posjeduje znanstvene, matematičke i praktične dimenzije, te ih integrira u zaseban program studija. Razumijevanje navedene integracije nadilazi implementacijske detalje komponenata, te teži spoznaji predvidljivog djelovanja složenih sustava. Ovaj studij obuhvaća kombinaciju ključnih znanja računarstva i tehnike s ciljem razumijevanja problema potrebnih za rješavanje kompleksnih programskih i programsko-sklopovskih problema u industriji i svim granama ljudske djelatnosti. Diplomskim studijem računarstva studenti su ospo- Iz Računskog centra Fakulteta sobljeni za poslove u svim granama djelatnosti koje zahtijevaju izvrsna znanja programiranja uz razumijevanje računalnih, telekomunikacijskih, ugradbenih i ostalih sustava koji u sebi imaju računalo. Student je osposobljen za samostalno rješavanje složenih programskih problema, te osmišljavanje i projektiranje sustava zasnovanih na računalu. Također je osposobljen za rad na poslovima razvoja i implementacije programskih produkata (industrija, državne institucije, banke), inovacijama u računarskoj tehnologiji, te novim i učinkovitim rješenjima računalnih problema (razvojni i istraživački odjeli u industriji, znanost, visoko školstvo). Gotovo da nema sredine gdje stručnjak koji završi diplomski studij računarstva ne bi mogao s uspjehom raditi, tako da su potrebe tržišta rada za ovakvim profilom stručnjaka vrlo velike. To je posebno značajno u sadašnjem trenutku, kad društvene i gospodarske promjene zahtijevaju razvoj novih, malih ili srednjih, tehnološki naprednih poduzeća, koja će biti novi oslonac razvoja gospodarstva. Nastavni plan diplomskog studija računarstva Nastavni plan diplomskog studija računarstva prikazan je tablicama iz kojih je vidljiv raspored izvođenja kolegija, broj sati predavanja, auditornih i laboratorijskih vježbi, broj ispita i ECTS-a. Svi kolegiji se izvode cijeli semestar, tj. petnaest tjedana, tako da je prethodnim podacima određen i ukupan broj sati nastave. I SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS PRO404 Objektno orijentirano programiranje 2+0+3 1 6 MFO408 Numerička analiza 2+2+0 1 5 UIO401 Umjetna inteligencija 2+0+2 1 5 IBO402 Projektiranje informacijskih sustava 2+0+2 1 5 PRO405 Korisnička sučelja 2+1+1 1 4 Izborni predmet I 2+1+1 1 5 Ukupno 5+2+6=25 6 30 II SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS MFO409 Metode optimizacije 2+1+1 1 5 DEO408 Upravljanje projektima 2+1+1 1 5 UIO402 Inteligentni CAD sustavi 1+0+3 1 5 AOO404 Napredne strukture i algoritmi 2+0+2 1 5 GMO403 Multimedijalni sustavi 2+1+1 1 5 Izborni predmet II 2+1+1 1 5 Ukupno 11+4+9=24 6 30 128 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 129

III SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS Izborni predmeti DE509 Ekonomika i poslovno odlučivanje 2+2+0 1 2 UIO503 Robotika 2+1+1 1 4 PRO506 Distribuirani sustavi 2+1+1 1 4 AOO505 Ugradbeni računalni sustavi 2+1+1 1 4 Izborni predmet I 2+1+1 1 4 Magistarski rad 0+5+0 0 12 Ukupno 8+10+9=27 5 30 Šifra Predmet P+V ECTS PRI03 Programiranje za Unix/Linux 2+1+1 4/5 PRI04 Programiranje za Windows 2+1+1 4/5 IBI02 Distribuirane baze podataka 2+1+1 4/5 AOI07 Napredne arhitekture računala 2+1+1 4/5 AOI08 Projektiranje mikroprocesorskih sustava 2+1+1 4/5 AOI09 Projektiranje sklopova pomoću računala 2+1+1 4/5 AOI10 Digitalna instrumentacija 2+1+1 4/5 Gotovo da nema sredine gdje stručnjak koji završi diplomski studij računarstva ne bi mogao s uspjehom raditi, tako da su potrebe tržišta rada za ovakvim profilom stručnjaka vrlo velike. AOI11 Digitalne telekomunikacije 2+1+1 4/5 UII01 Računalna inteligencija 2+1+1 4/5 UII02 Mobilni roboti 2+1+1 4/5 ERI04 Metoda konačnih elemenata 2+1+1 4/5 ERI05 Modeliranje i simuliranje 2+1+1 4/5 IV SEMESTAR Šifra Naziv predmeta P+V Ispit ECTS AOO506 Grid računalni sustavi 2+1+1 1 4 Izborni predmet II 2+1+1 1 4 Izborni predmet III 2+1+1 1 4 Magistarski rad 0+15+0 1 18 Ukupno 6+18+3=27 4 30 ERI06 Digitalna obrada signala 2+1+1 4/5 ERI07 Sustavi za digitalnu obradu signala 2+1+1 4/5 GMI01 Digitalna obrada i analiza slike 2+1+1 4/5 DEI04 Razvoj poslovnih sustava 2+1+1 4/5 DEI05 Inteligentna analiza podataka 2+1+1 4/5 DEI06 Elektronsko poslovanje 2+1+1 4/5 DEI07 Upravljanje kakvoćom 2+1+1 4/5 130 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 131

Parni stroj Parni stroj je toplinski stroj s vanjskim sagorijevanjem koji energiju vodene pare koja se proizvodi u parnim kotlovima pretvara u mehanički rad. Prvi parni stroj koji je radio u praksi konstruirao je njegov izumitelj Thomas Newcomen u Tiptonu u Staffordshireu 1712. godine. Taj je stroj usisavao vodu iz rudnika. Newcomen je prvi čovjek koji je s uspjehom koristio pokrete klipa u stublini, a njegov stroj izgrađen godine 1712. bio je neosporno predak svih strojeva toga tipa. Igrao je veliku ulogu u industrijskoj revoluciji. Najznčaajnija prijevozna sredstva iz doba industrijalizacije su upravo parobrod i vlak s parnom lokomotivom. 132 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 133

Stručni studij računarstva Trenutne potrebe gospodarstva se prvenstveno ogledaju u stalnim traženjima i kroničnoj nestašici inženjera informatičkih profila. Postojeći trendovi ukazuju na još izraženije disproporcije u budućnosti ako se ne poduzmu odlučne akcije. Razvitak Bosne i Hercegovine u 21. stoljeću bez visoko obrazovanih računarsko-informatičkih kadrova neće biti moguć. Stoga smo s pravom odlučili ponuditi mladim ljudima obrazovanje iz ovog veoma zanimljivog područja kroz sveučilišni, ali i stručni studij računarstva. Nastavni plan stručnog studija računarstva I GODINA - NPP R.broj Naziv kolegija 1. Matematika 45+45+0 2. Fizika 45+30+0 3. Uvod u računala i programiranje 45+30+0 4. Osnove elektrotehnike 45+15+15 Semestar i broj sati I II Nastavnik/Suradnik prof. dr. sc. Radoslav Galić Ivana Milinković, prof. Ivan Hrehorović, asistent izv. prof. dr. sc. Zoran Primorac mr. sc. Jozo Ljubić, v. pred. izv. prof. dr. sc. Mirjana Bonković doc.dr. sc. Goran Martinović Krešimir Rakić, ml. asistent mr.sc.dario Galić, asistent doc. dr. sc. Ante Rezić doc. dr. sc. Damir Šljivac mr. sc. Marinko Gilja, asistent Krešimir Miklošević, asistent Danijel Topić,asistent 5. Engleski jezik I 15+15+0 15+15+0 Željka Žulj, prof. 6. Primjenjena matematika 45+45+0 7. Digitalni sustavi i strukture 45++0+15 8. Programiranje 45+0+45 9. Elektronika 45+30+30 prof.dr. sc. Radoslav Galić Ivana Milinković, prof. Ivan Hrehorović,asistent prof. dr. sc. Snježana Rezić Boris Crnokić, ml.asistent izv. prof. dr. sc. Mirjana Bonković doc.dr. sc. Ninoslav Slavek Krešimir Rakić, ml. asistent mr. sc. Dario Galić, asistent mr.sc.krešimir Nenadić,asistent prof. dr. sc. Sven Gotovac prof. dr. sc. Tomislav Švedek izv. prof.mr.sc. Petar Horvat mr. sc. Slavko Rupčić mr. sc. Marinko Gilja, asistent II GODINA - NPP R.broj Naziv kolegija 1. Računalna grafika i CAD 30+0+30 2. Baze podataka 30+15+30 3. Arhitektura i organizacija digitalnog računala Semestar i broj sati III 45+15+30 4. Algoritmi i strukture podataka 30+30+0 IV Nastavnik/Suradnik prof.dr. sc. Milenko Obad izv.prof.dr. sc. Adisa Vučina Nebojša Rašović, ml.asistent mr. sc. Vesna Raspudić, asistent mr. sc. Andrija Tomas, asistent izv. prof.dr. sc. Dražena Tomić Goran Kraljević, ml. asistent Ivica Lukić, asistent prof. dr. sc. Sven Gotovac prof. dr.sc.željko Hocenski Goran Kraljević, ml. asistent Ivan Aleksi, asistent prof. dr. sc. Brano Markić Andrija Lončar, ml. asistent mr.sc. Alfonzo Baumgartner Tehnički engleski jezik I 15+15+0 Željka Žulj,prof. 6. Poduzetništvo i računarstvo 30+30+0 7. Računalne mreže 45+15+30 8. Operacijski sustavi 45+15+30 prof. dr. sc. Vlado Majstorović Marijana Bandić, ml. asistent prof.dr. sc. Sven Gotovac izv.prof. dr.sc.drago Žagar dr. sc. Krešimir Šikić, asist. Marijo Krešić,asistent doc.dr.sc.goran Martinović prof.dr. sc. Sven Gotovac Andrija Lončar, asistent Damir Filko, assist. 9. Tehnički engleski jezik II 15+15+0 Željka Žulj, prof. 10. Stručna praksa 0+6+0 prof.dr.sc.snježana Rezić 134 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 135

V SEMESTAR - SPP R.broj Naziv kolegija 1. Menadžment 30+30+0 2. Izborni kolegij I 30+15+15 3. Izborni kolegij II 30+15+15 4. Izborni kolegij III 30+15+15 Semestar i broj sati V Nastavnik/Suradnik prof.dr. sc. Vlado Majstorović Marijana Bandić, ml.asist. 5. Stručna praksa 0+0+90 prof.dr. sc. Snježana Rezić 6. Diplomski ispit 30+30+0 Izborni predmeti u V semestru (biraju se 3 od ponuđenih 6 predmeta) R.broj 1. Naziv kolegija Inteligentni sustavi Semestar i broj sati V 30+15+15 2. Modeliranje I simuliranje 30+15+15 3. Primjena računala u industriji 30+15+15 4. Projektiranje informacijskih sustava 30+15+15 5. Sustavi za digitalnu obradu signala 30+15+15 6. Upravljanje projektima 30+15+15 Nastavnik/Suradnik prof.dr. sc. Vojo Višekruna Slaven Pehar, asistent prof. dr. sc. Snježana Rezić Boris Crnokić, ml. asistent prof. dr. sc. Sven Gotovac mr.sc.antonija Krtalić prof. dr. sc. Brano Markić mr. sc. Sanja Primorac, asistent prof. dr. sc. Sven Gotovac Doc. dr. sc. Božo Tomas prof. dr. sc. Vlado Majstorović Marijana Bandić, ml. asistent Opis stručnog studija računarstva Stručni studij računarstva namijenjen je stjecanju znanja iz područja računarstva s težištem na praktičnu primjenu računala u svakodnevnom poslovanju. Praktičan rad s bazama podataka uključuje model podataka, relacijski pristup, rad s distribuiranim bazama podataka uz uporabu standardnog SQL jezika. Programiranje sadrži upoznavanje s postupkom izrade programa kao i upoznavanje i praktičnu uporabu postupaka za izradu programa. Upoznavanje s jezičnim procesorima, operacijskim sustavima i računalskom grafikom sastavni su dio plana i programa, a višemedijski su zastupljeni u gotovo svim predmetima toga studija. Inženjer računarstva u stanju je obavljati sljedeće poslove: vođenje, održavanje i organizaciju rada u poduzećima i u samostalnoj djelatnosti gdje se koristi suvremena informatička oprema, u izdavaštvu i multimediji koja integrira jezik, sliku i zvuk; u tehnološkim postupcima u proizvodnji, oblikovanju i dizajnu grafičkih i multimedijskih proizvoda; u suvremenim postupcima programiranja u grafičkim programskim jezicima za vođenje, održavanje i organizaciju rada u poduzećima i u samostalnoj djelatnosti gdje se koriste suvremeni računalni sustavi, računalne mreže, baze podataka i elektronički mediji; u turizmu, trgovini kao i u financijskim tvrtkama, koje su danas primorane o svom trošku pojedinačno obrazovati djelatnike za informatičke poslove; Opis zvanja i stručni naziv Od budućih inženjera računarstva bez obzira na polje rada (planiranje, proizvodnja, korištenje, prodaja i sl.) očekuje se: održavanje tehnološke kompetentnosti; povezanost s područjima primjene, radni entuzijazam i poduzimanje inicijativa; osjećaj stručne odgovornosti, komunikativnost, tj. rad u multidisciplinarnim skupinama. Nastavni plan i program stručnog studija računarstva je osmišljen tako da omogućuje studentima stjecanje osnovnih spoznaja nužnih za ispunjavanje navedenih očekivanja. Fakultet strojarstva i računarstva Sveučilišta u organizira i provodi nastavni i visokostručni rad na stručnom studiju računarstva čijim završetkom se stječe diploma o završenom studiju i naziv: inženjer računarstva, s naznakom smjera. Struktura i trajanje studija Nastava na stručnom Studiju računarstva obavlja se u pet semestara, a u posljednjem semestru student radi diplomski rad. Struktura nastavnih sadržaja određena je tako da je prva godina zajednička za sva tri smjera. U drugoj godini studija student se opredjeljuje za jedan od smjerova i to: računalne mreže, računalni sustavi i programiranje. Stručni studij računarstva namijenjen je stjecanju znanja iz područja računarstva s težištem na praktičnu primjenu računala u svakodnevnom poslovanju. Praktičan rad s bazama podataka uključuje model podataka, relacijski pristup, rad s distribuiranim bazama podataka uz uporabu standardnog SQL jezika. 136 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 137

Poslijediplomski studij strojarstva i računarstva Uvjeti za upis na poslijediplomski doktorski studij Poslijediplomski doktorski studij na FSR organizira se u trajanju 6 semestara na kojima su studenti dužni steći 180 ECTS bodova. Studij se organizira u punom radnom vremenu u trajanju 3 godine. Prema potrebi, studij se može organizirati kao studij s dijelom radnog vreme- Tablica 1.1. Tijek studija 1. semestar 2. semestar 3. semestar 4. semestar 5. semestar 6. semestar 3.1.1. Studij za magistre sa završenim diplomskim studijem (računarske struke) 30 ECTS bodova - minimalno 12 ECTS polaganjem ispita -radom na projektu - objavljivanjem radova 30 ECTS bodova - minimalno 12 ECTS polaganjem ispita - objavljivanjem radova 30 ECTS bodova 30 ECTS bodova 30 ECTS bodova -min. 24 ECTS polaganjem Ispita - 10 ECTS polaganjem kvalifikacijskog doktorskog ispita -objavljivanjem radova - radom na projektu - boravkom na stranoj znanstvenoj ustanovi 30 ECTS bodova temeljem prihvaćene teme doktorskog rada na (part-time). U tom slučaju, studenti će obveze iz dva semestra moći odraditi unutar dvije akademske godine. Nastava se organizira kroz predavanja, seminarske radove i rad na projektima. Na ovaj poslijediplomski doktorski studij mogu se upisati tri kategorije studenata: 1. magistri struke sa završenim diplomskim studijem 2. magistri znanosti 3. diplomirani inženjeri Obveze studenata na poslijediplomskom studiju dane su u tablici 1. 3.1.2. Studij za magistre znanosti prema Zakonu o visokom obrazovanju 30 ECTS bodova 30 ECTS bodova -min. 12 ECTS polaganjem ispita - min. 36 ECTS objavljivanjem radova - radom na projektu - boravkom na stranoj znanstvenoj ustanovi 30 ECTS bodova temeljem prihvaćene teme doktorskog rada 3.1.3. Studij za diplomirane inženjere prema Zakonu o visokom obrazovanju 30/60 ECTS bodova -predmeti diplomskog i doktorskog studija -bodovi temeljem objavljenih radova 30 ECTS bodova - minimalno 12 ECTS polaganjem ispita -radom na projektu - objavljivanjem radova 30 ECTS bodova - minimalno 12 ECTS polaganjem ispita - objavljivanjem radova 30 ECTS bodova 30 ECTS bodova 30 ECTS bodova -min. 24 ECTS polaganjem Ispita - 10 ECTS polaganjem kvalifikacijskog doktorskog ispita -objavljivanjem radova - radom na projektu - boravkom na stranoj znanstvenoj ustanovi 30 ECTS bodova temeljem prihvaćene teme doktorskog rada Studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti za magistre sa završenim diplomskim studijem Student koji je stekao zvanje magistra završetkom diplomskog studija, dužan je na poslijediplomskom doktorskom studiju steći najmanje 180 ECTS bodova i to: Najmanje 72 ECTS boda objavljivanjem radova iz područja teme doktorskog rada Najmanje 48 ECTS bodova upisom predmeta i polaganjem ispita i to: najmanje 12 ECTS bodova na temelju položenih zajedničkih temeljnih predmeta iz 1. semestra (2 predmeta); najmanje 12 ECTS bodova na temelju položenih zajedničkih temeljnih predmeta smjera iz 2. semestra (2 predmeta); najmanje 24 ECTS bodova na temelju položenih znanstveno-usmjeravajućih predmeta iz 2., 3. i 4. semestra; 10 ECTS bodova temeljem položenog kvalifikacijskog doktorskog ispita u 4. i 5. semestru 10 ECTS bodova temeljem položenog kvalifikacijskog doktorskog ispita u 4. ili 5. semestru; S obrane doktorskog rada 10 ECTS bodova student može steći radom na znanstveno-istraživačkom projektu (aktivno sudjelovanje studenta na znanstveno-istraživačkom projektu potvrđuje voditelj projekta izvješćem); 10 ECTS bodova student može steći istraživačkim boravkom na inozemnoj znanstvenoj ustanovi u trajanju 30 i više dana (student prilaže potvrdu ustanove na kojoj je boravio i izvješće o boravku i istraživanju); 30 ECTS bodova temeljem odobrene teme doktorskog rada. Student predmete bira u dogovoru s mentorom. Izbor predmeta odobrava Povjerenstvo za stjecanje doktora znanosti. Student poslijediplomskog studija upisuje u indeks predmete u 1., 2., 3. i 4. semestru, a u 5. i 6. semestru upisuje znanstveno-istraživački rad. Za pokretanje postupka za prihvaćanje teme doktorskog rada, student mora ostvariti najmanje 120 bodova. Ovaj postupak mora se pokrenuti najkasnije 4 godine od upisa u prvi semestar. 138 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 139

Studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti za magistre znanosti koji su završili studij prema do sada važećim zakonima o visokom obrazovanju Poslijediplomski studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz polja računarstva. Iznimno se na ove studije može odobriti upis magistrima znanosti iz drugih polja, uz polaganje ispita razlike. Magistru znanosti na poslijediplomskom doktorskom studiju može se priznati do 90ECTS bodova. Uvjet za to je 36 ECTS bodova stečenih objavljivanjem rezultata istraživačkog rada iz polja magistarskog rada ili iz poja doktorskog rada. Na poslijediplomskom doktorskom studiju dužan je postići barem dodatnih 90 ECTS bodova: najmanje 12 ECTS bodova na temelju položenih znanstveno-usmjeravajućih predmeta smjera najmanje 36 ECTS bodova na temelju javno objavljenih rezultata istraživačkog rada iz područja teme doktorskog rada (ako je stekao 36 bodova objavljivanjem iz polja magistarskog rada ili iz polja doktorskog rada, a u protivnom se broj ovdje potrebnih bodova povećava) 10 ECTS bodova student može steći radom na znanstveno-istraživačkom projektu (aktivno sudjelovanje studenta na znanstveno-istraživačkom projektu potvrđuje voditelj projekta izvješćem) 10 ECTS bodova student može steći istraživačkim boravkom na inozemnoj znanstvenoj ustanovi u trajanju 30 i više dana (student prilaže potvrdu ustanove na kojoj je boravio i izvješće o boravku i istraživanjima) 30 ECTS bodova temeljem odobrene teme doktorskog rada. Student poslijediplomskog studija za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti za magistre znanosti, u indeks upisuje predmete u 4. semestru, a u 5. i 6. semestru upisuje znanstveno-istraživački rad. Za pokretanje postupka za prihvaćanje teme doktorskog rada, pristupnik mora ostvariti najmanje 120 ECTS bodova. Ovaj postupak mora se pokrenuti najkasnije dvije godine od upisa u četvrti semestar. Studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti za diplomirane inženjere računarstva koji su završili studij prema do sada važećim zakonima o visokom obrazovanju Poslijediplomski studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz polja računarstva mogu upisati diplomirani inženjeri računarstva koji su završili studij prema do sada važećim zakonima o Visokom obrazovanju, uz uvjet stjecanja 30 ECTS bodova polaganjem ispita iz diplomskog studija. Ispite razlike određuje povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti. Pristupnik može upisati predmete prvog semestra poslijediplomskog doktorskog studija najranije nakon ostvarenih 20 ECTS bodova, a najkasnije dvije godine nakon upisa na poslijediplomski doktorski studij. Sa promocije doktora znanosti Na poslijediplomskom doktorskom studiju pristupnik je dužan steći 180 ECTS bodova na način koji je predviđen za studente koji su završili diplomski studij prema Zakonu o visokom obrazovanju. 140 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 141

Struktura i organizacija doktorskog programa Poslijediplomski doktorski studij računarstva zamišljen je kao redoviti studij sa punim opterećenjem studenata, ali se može izvoditi i kao studij s dijelom radnog vremena. Aktivnosti studenata tijekom izvođenja studija uključuju: polaganje ispita iz obvezatnih i izbornih kolegija propisanih studijskim programom, sudjelovanje u znanstvenim istraživanjima uz pomoć i pod nadzorom mentora koja rezultiraju izradom i obranom doktorskog rada, prezentacije znanstvenih rezultata pred kolegama te na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, objavljivanje znanstvenih radova, boravak na drugim domaćim i inozemnim sveučilišnim ili znanstvenim institucijama i sl. Za svaku od navedenih, ali i druge aktivnosti tijekom studiranja, stječe se odgovarajući broj ECTS bodova. Poslijediplomski znanstveni studij računarstva za znanstveno usavršavanje sastoji se od uvodnog i stručnog dijela. Kolegiji se u pravilu izvode kao auditorni. Iznimno, u slučaju da se za neki kolegij opredijeli manje od 5 studenata nastava se izvodi seminarski. Svi su kolegiji jednosemestarski. Kolegij na poslijediplomskom studiju može imati najviše tri nositelja. Nositelj kolegija može biti svaki nastavnik izabran u znanstveno-nastavno zvanje u BiH ili tome odgovarajući nastavnik iz inozemstva. Kolegiji koji se izvode auditorno imaju po 45 sati izravne nastave (predavanja i vježbe). Nastava na kolegijima u vidu seminara izvodi se u obliku konzultacija, a upisuju se također sa fondom od 45 sati izravne nastave. Student individualno radi na zadanoj seminarskoj temi iz užeg područja istraživanja, a rezultate svojih istraživanja dužan je mjesečno izvještavati predmetnom nastavniku odnosno pred kolegama. Nastava na kolegiju koji se izvodi seminarski završava izradom i obranom individualnog pisanog rada studenta, pred studentima grupe i predmetnim nastavnikom ili, što je poželjnije, pred auditorijem na znanstvenostručnom skupu. Studij se, u pravilu, izvodi na hrvatskom jeziku, a u iznimnim slučajevima na jednom od svjetskih jezika. Kolegiji doktorskog studija dijele se u dvije kategorije: 1. Temeljni kolegiji 2. Specijalistički kolegiji Poslijediplomski znanstveni studij računarstva za znanstveno usavršavanje sastoji se od uvodnog i stručnog dijela. Kolegiji se u pravilu izvode kao auditorni. Iznimno, u slučaju da se za neki kolegij opredijeli manje od 5 studenata nastava se izvodi seminarski. Svi su kolegiji jednosemestarski. Kolegij na poslijediplomskom studiju može imati najviše tri nositelja. Nositelj kolegija može biti svaki nastavnik izabran u znanstveno-nastavno zvanje u BiH ili tome odgovarajući nastavnik iz inozemstva. Nastavni plan poslijediplomskog studija računarstva Temeljni paredmeti poslijediplomskog doktorskog studija računarstva. Temeljni predmeti upisuju se u 1. semestru. Šifra Nositelj Naziv kolegija Broj sati P S, V ECTS prof.dr.r. Galić Vjerojatnost i statistika - primjena 45 30 15 6 prof.dr. R. Scitovski prof.dr. H. Babić doc.dr. B. Tomas prof.dr. T. Marošević prof.dr. Z. Lacković prof.dr. V. Majstorović Matematičko programiranje u primijenjenim istraživanjima 45 30 15 6 Teorija signala 45 30 15 6 Linearne integralne i diskretne transformacije 45 30 15 6 Menagement tehničkih sustava 45 30 15 6 Poslijediplomski doktorski studij računarstva zamišljen je kao redoviti studij sa punim opterećenjem studenata, ali se može izvoditi i kao studij s dijelom radnog vremena. Temeljni predmeti smjera Računalne komunikacije i informatika Šifra Nositelj Naziv kolegija Broj sati P S, V ECTS prof.dr. S. Rimac - Drlje Digitalni komunikacijski sustavi 45 30 15 6 prof.dr. Z. Žagar prof.dr. R. Scitovski Analiza i sinteza komunikacijskih protokola Objektno orijentirano programiranje odabrana poglavlja 45 30 15 6 45 30 15 6 prof.dr. R. Scitovski Operacijska istraživanja 45 30 15 6 prof.dr. G. Martinović prof.dr. N. Slavek prof.dr. D. Fischer Upravljanje resursima i perforansama u računalnim sustavima 45 30 15 6 Algoritmi i grafovi 45 30 15 6 142 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 143

Znanstveno-usmjeravajući predmeti smjera Računalne komunikacije i informatika Znanstveno-usmjeravajući predmeti upisuju se u 2., 3. i 4. semestru. ZIMSKI SEMESTAR Pravilnik o sustavu za kvalitetu Fakulteta strojarstva i računarstva Sveučilišta u I. OPĆE ODREDBE Studijske ankete Šifra Nositelj Naziv kolegija Broj sati P S, V ECTS LJETNI SEMESTAR prof.dr. D. Žagar Tehnologije interneta 45 30 15 6 prof.dr. V. Majstorović Informacijska tehnologija i poduzetništvo 45 30 15 6 prof.dr. Ž. Hocenski Arhitekture suvremenih računala 45 30 15 6 prof.dr. D. Antonić Ugrađeni računalni sustavi 45 30 15 6 prof.dr. N. Slavek Baze podataka i računalne mreže 45 30 15 6 prof.dr. F. Jović Inteligentni proizvodni postupci 45 30 15 6 prof.dr. S. Rimac-Drlje doc.dr. B. Tomas Multimedijski računalni sustavi 45 30 15 6 prof.dr. M. Obad Računalna grafika 45 30 15 6 prof.dr. D. Antonić, prof.dr. R. Cupec prof.dr. S. Rezić Inteligentni robotski sustavi 45 30 15 6 prof.dr. G. Martinović Računalni sustavi stvarnog vremena 45 30 15 6 Šifra Nositelj Naziv kolegija Broj sati P S, V ECTS prof.dr. S. Rimac-Drlje Digitalne video-komunikacije 45 30 15 6 prof.dr. D. Žagar Kvaliteta usluge u Internetu 45 30 15 6 prof.dr. B. Zovko-Cihlar Širokopojasne mreže za multimedijske usluge 45 30 15 6 XML tehnologije u izdavaštvu 45 30 15 6 prof.dr. V. Majstorović Razvoj i primjena ERP sustava 45 30 15 6 prof.dr. Z. Hocenski Višeprocesorski i paralelni sustavi 45 30 15 6 prof.dr. N. Slavek Osiguranje kvalitete programske podrške 45 30 15 6 prof.dr. G. Martinović Grid računarstvo 45 30 15 6 prof.dr. D. Antonić Proizvodne računalne mreže 45 30 15 6 prof.dr. R. Scitovski Evolucijski algoritmi i primjene 45 30 15 6 prof.dr. M. Obad prof.dr. V. Višekruna Računalom integrirani razvoj proizvoda 45 30 15 6 Članak 1. Ovim Pravilnikom propisuju se područja vrednovanja, ustroj i djelovanje sustava za kvalitetu Fakulteta strojarstva i računarstva Sveučilišta u (u daljnjem tekstu: Fakultet). Članak 2. Cilj sustava za unapređenje kvalitete je izgradnja institucijskih mehanizama za sustavno vrednovanje i koordiniranje inicijativa i razvojnih programa s trajnom svrhom promicanja visokih standarda profesionalnog i stručnog razvoja sudionika u svim područjima djelovanja Fakulteta. Članak 3. Ustroj i standardi djelovanja sustava za kvalitetu podliježu mjerilima, načelima i kriterijima vrednovanja učinkovitosti na Fakultetu i njegovih studijskih programa. U sustavu vrednovanja uvažavaju se posebnosti pojedinih područja znanosti i visokog obrazovanja. Članak 4. Kultura kvalitete gradi se u svim aspektima djelovanja i kroz sve normativne akte. Članak 5. Svi sudionici Fakulteta (studenti, nastavnici, administrativno i tehničko osoblje te uprava) smatraju se unutarnjim korisnicima sustava za osiguranje i unaprjeđenje kvalitete Fakulteta. Članak 6. Vanjski korisnici (druge razine sustava obrazovanja, gospodarstvo, lokalna i državna uprava, kultura, zdravstvo...) uključeni su u provjeru valjanosti, svrhovitosti i kvalitete rada Fakulteta kao izvor podataka za vrednovanje. Na Fakultetu strojarstva i računarstva je definiran i usvojen sustav osiguranja kvalitete koji obuhvaća slijedeće postupke: 1. Evaluacija nastave od strane studenata 2. Ispitivanje nastavnih metoda i metoda ispitivanja, 3. Ispitivanje rada stručnih službi, 4. Ispitivanje poslodavaca, 5. Ispitivanje završenih studenata, 6. Ispitivanje uspješnosti polaganja ispita, 7. Analiza podataka o kandidatima za upis na studij i upisanih u I. godinu studija, 8. Analiza upisanih studenata po godinama studija, 9. Analiza uspješnosti završavanja studija. Za sve navedene postupke evaluacije određen je: cilj istraživanja, institucijska jedinica za kvalitetu koja istraživanjem rukovodi, postupak provedbe i obrade podataka, mogućnosti objave rezultata, preporučenu dinamiku provedbe istraživanja, i eventualna napomena. Evaluacija nastave od strane studenata Cilj je istraživanja vrednovanje rada nastavnika i suradnika određenog kolegija kao i angažman studenta na određenom kolegiju kako bi se na temelju ocjena i sugestija unaprijedio rad nastavnika i nastava na pojedinom kolegiju. Evaluacija se koristi i za ocjenu rada nastavnika u postupku izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje. Ispitivanje nastavnih metoda i metoda ispitivanja Cilj je istraživanja utvrditi zastupljenost pojedinih metoda nastave, nastavničke percepcije vlastitog rada, te 144 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 145

Elektromotor Prvi elektromotor sposoban za pokretanje strojeva izumio je britanski znanstvenik William Sturgeon 1832. godine. Inspirirani Sturgeonovom idejom, Amerikanci Emily i Thomas Davenport 1837. godine patentirali su elektromotor koji je imao 600 obrtaja u minuti. Zbog skupih cinčanih elektroda ovaj motor nije doživio komercijalni uspjeh. Nikola Tesla je 1888. godine izumio prvi praktični motor na izmjeničnu struju te uz to višefazni sustav prijenosa snage. U povijesti je bilo u uporabi mnogo vrsta i izvedbi elektromotora. Danas su najviše korišteni kao pogonski strojevi u gotovo svim područjima ljudske djelatnosti, poglavito u industriji i prometu. 146 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 147

metoda ispitivanja (objektivnosti kriterija, načina provedbe..) kao podloge za podizanje razine kvalitete i uspješ- tata provedene evaluacije sve dok se na razini Fakulteta ili Sveučilišta ne propiše obaveza javnog objavljivanja. Djelatnost Studentskog zbora Članovi Studentskog zbora se biraju demokratskim putem preko studentskih izbora koji se održa- nosti navedenih aspekata rada sa studentima. Studentski zbor je najviše predstavničko tijelo stu- vaju svake godine sredinom studenog. Studenti biraju Ispitivanje rada stručnih službi Cilj je istraživanja utvrditi mišljenja i stavove studenata o organiziranosti, efikasnosti, susretljivosti i drugim aspektima rada stručnih službi Fakulteta sa kojima dolaze u neposredni kontakt. Na temelju rezultata ovakvog istraživanja moguće je unaprijediti rad stručnih službi. Ispitivanje završenih studenata Cilj je istraživanja utvrditi kako studenti, koji su studij završili na Fakultetu strojarstva i računarstva Sveučilišta u, procjenjuju znanja i vještine (kompetencije) Cilj sustava za unapređenje kvalitete je izgradnja institucijskih mehanizama za sustavno vrednovanje i koordiniranje inicijativa i razvojnih programa s trajnom svrhom promicanja visokih standarda profesionalnog i stručnog razvoja sudionika u svim područjima djelovanja Fakulteta. denata na Sveučilištu u. Studentski zbor je utemeljen odlukom Upravnog vijeća uz suglasnost Senata Sveučilišta u 2000 godine. Glavni zadatak Studentskog zbora je osiguravanje što boljih uvjeta za studiranje svim studentima. Prvenstveno to postižemo sudjelovanjem u radu senata Sveučilišta u kao i u sveučilišnim odborima. U radu senata sudjeluju dva člana Studentskog zbora kao punopravni članovi s pravom glasa. Studentski zbor također podržava rad i osnivanje studentskih udruga sa užim djelovanjem na sveučilištu, te im pomaže u ostvarivanju njihovih projekata. Mogućnost ostvarivanja projekata nemaju samo predstavnike svojih godina za fakultetsko vijeće nakon čega predstavnici svih godina jednog fakulteta biraju predsjednika i dopredsjednika podružnice Studentskog zbora tog fakulteta koji predstavljaju fakultet u Predsjedništvu Studentskog zbora Sveučilišta u. Predsjedništvo Studentskog zbora Sveučilišta bira predsjednika i zamjenika predsjednika, kao i glavnog tajnika. Predsjednik i zamjenik predsjednika Studentskog zbora su članovi Senata. Na Fakultetu strojarstva i računarstva posebno gledamo na jednaku zastupljenost studenata oba studija na svim razinama studentskog djelovanja. Studenti stečene kroz studij u odnosu na kompetencije potrebne studentske udruge nego i svi studenti koji s projektom Fakulteta strojarstva i računarstva su uključeni u rad za rad. Rezultati ovog istraživanja su osnova za unaprje- mogu doći pred Studentski zbor i tražiti pomoć u ostva- fakultetskog vijeća s četiri svoja predstavnika, a osim đenje određenih aspekata studija koja se kroz odgovore rivanju. Naročito nam je drago što u zadnje vrijeme do- fakultetskog vijeća uključeni smo i u rad svih odbora na završenih studenata pokažu kao manjkava. Vodič kroz osiguranje kvalitete na Fakultetu bivamo sve više prijedloga projekata i time uključujemo fakultetu. Važan aspekt osiguranja kvalitete na fakultetu Izrada, objava i upoznavanje s rezultatima različitih studentskih anketa Različite studentske ankete (evaluacija nastave, ispi- više studenata u rad Studentskog zbora. Do sada smo ostvarivali projekte poput tečajeva informatike i stranih jezika, turnira u malom nogometu, košarci, šahu, natječaja umjetničke fotografije, umjetničkih događaja itd. je i studentska anketa o kvaliteti nastave u kojoj studenti anonimno mogu ocijeniti rad profesora, asistenata i uprave fakulteta. Također smo u stalnoj i dobroj suradnji s dekanom i prodekanima na rješavanju problema stu- tivanje rada stručnih službi, ispitivanje završenih stude- Također podupiremo i studentsko izdavaštvo pomažući denata na Fakultetu strojarstva i računarstva. nata ) provode se periodično: u izdavanju studentskih časopisa. IAESTE (International Association for the Exchange Evaluacija nastave od strane studenata se provodi of Students for Technical Experience) je udruženje za jednom u toku semestra, Ispitivanje rada stručnih službi se provodi svake Rukovodstvo Studentskog zbora međunarodnu razmjenu studenata radi stručne prakse koje je osnovano 1948. godine na Imperiall College-u dvije godine; u Londonu. Riječ je o najvećoj međunarodnoj organiza- Ispitivanje završenih studenata se provodi svako ciji za razmjenu studenata tehničkih i prirodnih znanosti 3-5 godina. radi stručnog usavršavanja u svijetu. Udruženje broji 86 Za sva ispitivanja u Priručniku o osiguranju kvalitete zemalja članica, sa više od 300 000 razmijenjenih stu- na Fakultetu je definirana metodologija provedbe i obra- denata u svojoj 60 godišnjoj povijesti. de podataka, kao i način objavljivanja rezultata anketa. Bosna i Hercegovina je punopravna članica IAESTE-a Primjerice kod evaluacije nastave od strane studenata od 2000. godine. Središte IAESTE BiH je u Banja Luci, uvid u podatke ima: a osim ureda u, postoje još uredi u Sarajevu predmetni nastavnik, i Doboju. Ured u je osnovan 2006. godine na Pročelnik katedre na kojoj nastavnik obavlja na- inicijativu domaćih studenata sa Sveučilišta u. U stavnu djelatnost, tri godine uspješnog djelovanja, 15 studenata Sveučilišta Prodekan za nastavu i je ostvarilo priliku obavljati stručnu praksu u inozemstvu. Dekan. Studenti Fakulteta strojarstva i računarstva su aktiv- Nastavnik može sam odlučivati o javnoj objavi rezul- no uključeni u rad LC Mostara od 2007, te kao članovi 148 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 149

značajno doprinose u radu i projektima udruge, i tako doprinose i prepoznatljivosti udruženja. Pred nama je četvrta godina rada našega ureda, u kojoj se nadamo još većem broju novih praksi, s ciljem Prostor i oprema Dosada su 4 studenta Fakulteta strojarstva i raču- da omogućimo veći broj studentskih razmjena. Istovre- Stanje istraživačke opreme i laboratorija je nezado- narstva imali priliku obavljati praksu u inozemstvu i bo- meno ćemo se potruditi u informiranju i prezentaciji na- voljavajuće, tako da metodologija znanstvenog istra- raviti u Poljskoj, Turskoj i Njemačkoj. šega rada studentima Sveučilišta, ne bi li se tako zainte- živanja zaostaje prema tehnološkim pomacima u po- Josip Marić, računarstvo: T.C. Yeditepe University, resirali za odlazak na praksu ili za rad u udruzi. jedinim znanstvenim područjima. Fakultet je u zadnjih Istanbul, TURSKA Nadamo se da će se time motivirati još više stude- pet godina uz pomoć raznih donacija i projekata uspio Branko Ćorić, računarstvo: Katedra Informatyki Sto- nata strojarstva i računarstva, te da će se prepoznati nabaviti neznatno modernu opremu, ali ona sigurno sowanej, Lód, POLJSKA važnost postojanja udruženja i od strane samog Fakul- nije adekvatna realnim potrebama, odnosno broju stu- Boris Medak, računarstvo: Veracomp S.A., Krakow, POLJSKA teta. Važno je napomenuti da svake godine IAESTE LC Mostar postaje sve prepoznatljiviji među studentima, te denata i nastavnika. Za potrebe održavanja nastave Fakultet je u okviru pomoći Republike Hrvatske izgra- Iz Laboratorija Fakulteta Ivan Barbarić, računarstvo: Siemens AG, Frankfurt, svake godine bilježimo sve veći broj prijava na natječaje dio sustav učenja na daljinu. NjEMAČKA za prakse, kao i sve veći broj članova. Fakultet strojarstva i računarstva ima razvijenu informacijsku infrastrukturu i pristup Internetu.Studenti studija računarstva su kreirali web stranicu Fakulteta (www.fsr.ba), ali i Sveučilišta (www.sve-mo.ba). Stranica Fakulteta se redovito održava i nudi studentima najnovije informacije o zbivanjima na Fakultetu (ispitni rokovi, obavijesti o nastavi, rezultatima ispita itd.). Studenti u jednoj od svojih aktivnosti (službeni logo udruženja) Predavaonica u obnovljenom dijelu zgrade 150 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 151

Fakultet trenutno posjeduje predavaonica, laboratorija i drugih mjesta za učenje: Laboratorije Predavaonica Površina u m 2 Broj studenata Br.103 96,00 m 2 90 Br.104 96,00 m 2 90 Br.115 96,00 m 2 90 Br. 221 59,52 m 2 25 Br. 223 70,80 m 2 30 Br. 224 70,80 m 2 30 Br. 226 71,40 m 2 30 Br. 231 48,60 m 2 15 Br. 232 70,80 m 2 30 Ukupno: 979,92 m 2 Br.112 99,60 m 2 Pomoćna zgrada sa (laboratorijama za zavarivanje, metalografiju, defektoskopiju, meh.ispitivanje, tehnologiju) 600 m 2 Ukupno: 699,60 m 2 Knjižnični prostor Čitaonica 33,6 m 2 Prijemni ured 17,40 m 2 Knjižnica 44,60 m 2 Ukupno: 95,60 m 2 Dekanat, kabineti nastavnika i ostale pomoćne prostorije Br.101 16,20 m 2 Portirnica i prostor za spremačice Br.102 19,22 m 2 računovodstvo Br.102a 20,5 m 2 Tajnik fakulteta Br. 105 52,20 m 2 vijećnica Br. 106 18,00 m 2 Dekanov ured Br. 107 18,00 m 2 Ured tajnice dekana Br.108 18,00 m 2 Ured prodekana Br.109,100,111 55,20 m 2 Kabineti nastavnika Br.113 11,31 m 2 arhiva Br. 22 i 25 24,66 m 2 Kabineti nastavnika Br. 24/1 13,60 m 2 Računski centar Br. 27-30 76,20 m 2 Kabineti nastavnika Br. 33-43 195,22 m 2 Kabineti nastavnika Toaleti na oba kata 50,72 m 2 Hodnici na oba kata 495,52 m 2 balkoni 80,70 m 2 Ukupno 1161,65 m 2 Podrum 600 m 2 za laboratorije Potkrovlje 1400 m 2 U izgradnji Ukupno: 2000 m 2 Ukupno korisnog prostora 3756,77 m 2 Planirani prostor od 01.01.2008. 5156,77 m 2 Knjižnica Fakultet trenutno posjeduje knjižnicu koja ima knjižni fond: Godina Broj knjiga Godišnji prirast knjiga Godišnji otpis knjiga 2001. 2090-2002. 2115 25-2003. 2195 80-2004. 2280 85-2005. 2784 504-2006. 3115 331-2007. 3365 250 Ukupno: Prirast knjižničnog gradiva po godinama: Godina Knjige Doktorati, magistrati, diplomski radovi Revije i časopisi Druga djela Ukupno: 2001. 14 4 18 2002. 25 14 5 44 2003. 80 9 6 95 2004. 85 19 5 109 2005. 504 28 4 536 2006. 331 37 4 372 2007. 250 61 4 315 Ukupno: 1190 160 32 1382 152 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 153

Iz knjižnice Fakulteta Dostupnost korištenju računala i interneta Na Fakultetu strojarstva i računarstva nalazi se čvorište računalne mreže Sveučilišta u brzine 100 Mb/s. U računalnim učionicama se izvodi nastava iz različitih područja od opće informatičke naobrazbe, programiranja, baza podataka do računalom podržanog dizajniranja, projektiranja i proizvodnje. Računalni centar je opremljen suvremenim CAD/CAM/CAP/CAQ programskim aplikacijama i računalnom mrežom koja je uključena u Internet okruženje što omogućava suvremeno obrazovanje studenata i nastavnika. Sve službe Fakulteta i nastavno osoblje raspolaže računalima (svaki nastavnik i suradnik ima svoje računalo) i mogućnosti korištenja Interneta. Studenti i Internet 154 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 155

Računalni kabineti Daljinsko predavanje Suvremeno opremljeni računski centar Fakulteta obuhvaća 5 učionica opremljenih sa 120 računala koja su na raspolaganju studentima. Računala su umrežena i studenti imaju nesmetan pristup Internetu. Dvije učionice (br.224) su opremljene videokonferencijskim sustavom koji se koristi za daljinska predavanja gostujućih nastavnika iz Splita, Zagreba i Osijeka. Učionica za daljinska predavanja 156 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 157

Međunarodne aktivnosti Fakultet je do sada ostvario i ostvaruje brojne kontakte s fakultetima i drugim institucijama u inozemstvu. Konkretna suradnja uspostavljena je s institucijama i fakultetima iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke i Češke. Efekti te suradnje su nabavka suvremene informatičke opreme i stručne literature, višemjesečni stručni boravci u inozemstvu, donacije za stručna usavršavanja, stipendije za studente, poslijediplomce i doktorante. U okviru međunarodne suradnje Fakultet strojarstva i računarstva je u suradnji s DAAAM International Wienna iz Beča organizirao 3 međunarodne znanstvene konferencije UPS (Upravljanje proizvodnim i poslovnim sustavima). Pored nastavka dugogodišnje tradicije organiziranja znanstvenih konferencija na ovom fakultetu glavni ciljevi UPS-a su: Organiziranje redovitih međunarodnih znanstvenih konferencija za znanstvenike i stručnjake iz gospodarstva na kojim bi predstavljali svoja znanstvena i stručna postignuća, razmjenjivali iskustva i informacije, organizirali suradnju. Povezivanje Sveučilište u s međunarodnom asocijacijama i institucijama i njegovo profiliranje u prepoznatljivo europsko Sveučilište unutar međunarodne DAAAM mreže, za područje upravljanja proizvodnim i poslovnim sustavima. Fakultet strojarstva i računarstva je u zadnjih 5 godina sudjelovao u više TEMPUS projekata, projekata svjetske banke i WUS projekata sa partnerima iz BiH i inozemstva (Njemačka, Poljska, Belgija, Portugal). Fakultet je do sada ostvario i ostvaruje brojne kontakte s fakultetima i drugim institucijama u inozemstvu. Konkretna suradnja uspostavljena je s institucijama i fakultetima iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke i Češke. Dio djelatnika Fakulteta 1999. g. Broj boravaka nastavnika ove ustanove u inozemstvu Broj boravaka inozemnih nastavnika u ovoj ustanovi znanstveni nastavni stručni znanstveni nastavni stručni Broj studenata u međunarodnoj razmjeni Studenti ove Strani studenti ustanove 2002. 5-3 5 4 - - 2003. 3-4 3 6 - - 2004. 4 1 3 10 10 5 1-2005. 3 2 1 4 15 - - 2006. 6 2 2 1 10 - - Dio djelatnika Fakulteta 2009. g. 158 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 159

Djelatnici Fakulteta, 2009. IME I PREZIME: Marijana Bandić ZVANJE: asistent ZANIMANJE: dipl.ing.rač. E-MAIL: marijana.bandic@sve-mo.ba IME I PREZIME: Alija Cigić ZVANJE: redoviti profesor (trajno zvanje) TITULA: dr. sc. ZANIMANJE: dipl. ing. stroj. E-MAIL: alija.cigic@sve-mo.ba IME I PREZIME: Mehmed Behmen ZVANJE: redoviti profesor TITULA: dr. sc. ZANIMANJE: dipl. ing. stroj. E-MAIL: mehmed.behmen@sve-mo.ba IME I PREZIME: Boris Crnokić ZVANJE: asistent ZANIMANJE: dipl. ing. stroj. E-MAIL: boris.crnokic@sve-mo.ba IME I PREZIME: Šimun Bogdan ZVANJE: redoviti profesor (trajno zvanje) TITULA: dr. sc. ZANIMANJE: dipl. ing. stroj. E-MAIL: simun.bogdan@sve-mo.ba IME I PREZIME: Dragan Čović ZVANJE: redoviti profesor (trajno zvanje) TITULA: dr. sc. ZANIMANJE: dipl. ing. stroj. E-MAIL: dragan.covic@sve-mo.ba 160 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 161

IME I PREZIME: Remzo Dedić ZVANJE: redoviti profesor TITULA: dr. sc. ZANIMANJE: dipl. ing. stroj. E-MAIL: remzo.dedic@sve-mo.ba IME I PREZIME: Gordan Lješić ZVANJE: asistent ZANIMANJE: dipl. ing. stroj. E-MAIL: gordan.ljesic@sve-mo.ba IME I PREZIME: Himzo Đukić ZVANJE: redoviti profesor (trajno zvanje) TITULA: dr. sc. ZANIMANJE: dipl. ing. stroj. E-MAIL: himzo.djukic@sve-mo.ba IME I PREZIME: Jozo Ljubić ZVANJE: viši predavač TITULA: mr. sc. ZANIMANJE: prof. fizike E-MAIL: jozo.ljubic@sve-mo.ba IME I PREZIME: Marinko Gilja ZVANJE: asistent TITULA: mr. sc. ZANIMANJE: dipl.ing.el. E-MAIL: marinko.gilja@sve-mo.ba IME I PREZIME: Vlado Majstorović ZVANJE: redoviti profesor (trajno zvanje) TITULA: dr. sc. ZANIMANJE: dipl. ing. stroj. E-MAIL: vlado.majstorovic@sve-mo.ba 162 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 163

IME I PREZIME: Karmela Miletić ZVANJE: viši predavač TITULA: mr. sc. ZANIMANJE: dipl. ing. stroj. E-MAIL: karmela.miletic@sve-mo.ba IME I PREZIME: Milenko Obad ZVANJE: redoviti profesor TITULA: dr. sc. ZANIMANJE: dipl. ing. stroj. E-MAIL: milenko.obad@sve-mo.ba IME I PREZIME: Ivana Milinković ZVANJE: asistent ZANIMANJE: prof. mat. E-MAIL: ivana.milinkovic@sve-mo.ba IME I PREZIME: Slaven Pehar ZVANJE: asistent ZANIMANJE: dipl. ing. stroj. E-MAIL: slaven.pehar@sve-mo.ba IME I PREZIME: Ante Mišković ZVANJE: redoviti profesor (trajno zvanje) TITULA: dr. sc. ZANIMANJE: dipl. ing. stroj. E-MAIL: ante.miskovic@sve-mo.ba IME I PREZIME: Krešimir Rakić ZVANJE: asistent ZANIMANJE: prof.mat. i info. E-MAIL: kresimir.rakic@sve-mo.ba 164 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 165

IME I PREZIME: Vesna Raspudić ZVANJE: asistent TITULA: mr. sc. ZANIMANJE: dipl. ing. stroj. E-MAIL: vesna.raspudic@sve-mo.ba IME I PREZIME: Željko Stojkić ZVANJE: docent TITULA: dr. sc. ZANIMANJE: dipl. ing. stroj. E-MAIL: zeljko.stojkic@sve-mo.ba IME I PREZIME: Nebojša Rašović ZVANJE: asistent ZANIMANJE: dipl. ing. stroj. E-MAIL: nebojsa.rasovic@sve-mo.ba IME I PREZIME: Davorka Šaravanja ZVANJE: docent TITULA: dr. sc. ZANIMANJE: dipl. ing. stroj. E-MAIL: davorka.saravanja@sve-mo.ba IME I PREZIME: Snježana Rezić ZVANJE: redoviti profesor TITULA: dr. sc. ZANIMANJE: dipl. ing. stroj. E-MAIL: snjezana.rezic@sve-mo.ba IME I PREZIME: Danijel Šogorović ZVANJE: asistent ZANIMANJE: dipl. ing. stroj. E-MAIL: danijel.sogorovic@sve-mo.ba 166 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 167

IME I PREZIME: Andrija Tomas ZVANJE: asistent TITULA: mr. sc. ZANIMANJE: dipl. ing. stroj. E-MAIL: andrija.tomas@sve-mo.ba IME I PREZIME: Vojo Višekruna ZVANJE: redoviti profesor (trajno zvanje) TITULA: dr. sc. ZANIMANJE: dipl. ing. stroj. E-MAIL: vojo.visekruna@sve-mo.ba IME I PREZIME: Angela Topić ZVANJE: docent TITULA: dr. sc. ZANIMANJE: dipl. ing. stroj. E-MAIL: angela.topic@sve-mo.ba IME I PREZIME: Suzana Marić, dipl. iur. tajnica Fakulteta IME I PREZIME: Adisa Vučina ZVANJE: izvanredni profesor TITULA: dr. sc. ZANIMANJE: dipl. ing. stroj. E-MAIL: adisa.vucina@sve-mo.ba IME I PREZIME: Ljilja Marić, voditeljica računovodstva 168 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 169

IME I PREZIME: Marina Bogdan, ing.rač. tajnica Dekana IME I PREZIME: Nedžad Pajo, laborant i domar IME I PREZIME: Jagoda Glibo, voditeljica studentske referade IME I PREZIME: Marinka Čuljak, domaćica IME I PREZIME: Marija Knezović, voditeljica knjižnice IME I PREZIME: Vera Marojević, spremačica 170 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 171

IME I PREZIME: Dragica Marić, spremačica Dobitnici priznanja Fakulteta IME I PREZIME: Zdenka Marić, spremačica Djelatnici na sjednici Fakultetskog vijeća O nama i našem radu u proteklih 49 godina najbolje svjedoče naši studenti, koji su danas uspješni i ugledni inženjeri, direktori ili menadžeri diljem Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Europe i svijeta. Neupitna je uloga i požrtvovnost svih djelatnika ovoga Fakulteta koji su dio svojega života ugradili u njegove rezultate i uspjehe. 172 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 173

PLAKETE I PRIZNANJA U POVODU 50. OBLJETNICE FAKULTETA Na prijedlog Povjerenstva za nagrade i priznanja, Fakultetsko vijeće Fakulteta strojsrstva i računarstva Sveučilišta u, na 20. sjednici održanoj 24. studenoga 2009. god. donijelo je Odluku o plaketama i priznanjima i povodu 50. obljetnice Fakulteta. Dodijela plaketa i priznanja obavljena je na Svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 30. studenoga 2009. god. PREMINULI DJELATNICI FAKULTETA Dobitnici zlatne plakete: prof. Muhamed Voljevica prof. dr. sc. Zdenko Kordić prof. dr. sc. Vlado Cigić UMIROVLJENI DJELATNICI FAKULTETA Dobitnici zlatne plakete: prof. Nazif Hadžiomerović prof. dr. sc. Božo Ćorić prof. dr. sc. Omer Pašić prof. Ivan Salai prof. dr. sc. Đuro Maričić Dobitnici srebrne plakete: v. pred. mr. sc. Zvonimir Mavar v. pred. mr. sc. Zvonimir Mišetić v. pred. mr. sc. Nikola Mustapić prof. dr. sc. Zdravko Lončar prof. Živojin Repović Dobitnici priznanja: Jure Ljubić Zora Glibić DJELATNICI U STALNOM RADNOM ODNOSU Dobitnici zlatne plakete: prof. dr. sc. Mehmed Behmen prof. dr. sc. Alija Cigić prof. dr. sc. Dragan Čović prof. dr. sc. Himzo Đukić prof. dr. sc. Vlado Majstorović prof. dr. sc. Ante Mišković prof. dr. sc. Milenko Obad prof. dr. sc. Snježana Rezić prof. dr. sc. Vojo Višekruna Dobitnici srebrne plakete: prof. dr. sc. Šimun Bogdan prof. dr. sc. Remzo Dedić mr. sc. Marinko Gilja Dobitnici plaketa: doc. dr. sc. Željko Stojkić doc. dr. sc. Davorka Šaravanja doc. dr. sc. Angela Topić izv. prof. dr. sc. Adisa Vučina v. pred. mr. sc. Jozo Ljubić Dobitnici priznanja: asistent mr. sc. Vesna Raspudić v. pred. mr. sc. Karmela Miletić mr. sc. Andrija Tomas Slaven Pehar Danijel Šogorović Krešimir Rakić Ivana Milinković Rosić Marijana Bandić Marina Bogdan Suzana Marić Jagoda Glibo Ljilja Marić Nedžad Pajo Marinka Čuljak Vera Marojević Dragica Marić Zdenka Marić GOSTUJUĆI NASTAVNICI BOSNA I HERCEGOVINA Dobitnici srebrne plakete: izv. prof. dr. sc. Dražena Tomić prof. dr. sc. Brano Markić doc. dr. sc. Ante Rezić prof. dr. sc. Pero Marijanović prof. dr. sc. Zoran Primorac Dobitnici plaketa: prof. dr. sc. Vlado Prusina Dobitnici priznanja: doc. dr. sc. Božo Tomas prof. dr. sc. Ivan Filipović Željka Žulj, prof. REPUBLIKA HRVATSKA Dobitnici zlatne plakete: prof. dr. sc. Mladen Kos prof. dr. sc. Branko Jeren prof. dr. sc. Nedjeljko Perić prof. dr. sc. Vedran Mornar prof. dr. sc. Osman Muftić prof. dr. sc. Slobodan Kralj prof. dr. sc. Radoslav Galić prof. dr. sc. Željko Domazet prof. dr. sc. Ivica Veža Dobitnici srebrne plakete: prof. dr. sc. Sven Gotovac prof. dr. sc. Vjekoslav Damić prof. dr. sc. Nikola Šoškić Dobitnici plaketa: prof. dr. sc. Damir Kalpić prof. dr. sc. Krešimir Fertalj dr. sc. Krešimir Šikić prof. dr. sc. Nikola Šakić prof. dr. sc. Silvestar Perše prof. dr. sc. Franko Rotim izv. prof. dr. sc. Borka Jadrijević izv. prof. dr. sc. Mirjana Bonković prof. dr. sc. Anka Golemac prof. dr. sc. Marko Matić doc. dr. sc. Hrvoje Dujmić doc. dr. sc. Maja Štula REPUBLIKA SLOVENIJA Dobitnici plakete: izv. prof. dr. sc. Bojan Dolšak dr. sc. Marina Novak prof. dr. Jože Balič AUSTRIJA Dobitnici zlatne plakete: prof. dr. sc. Branko Katalinić Dobitnici plakete: Vitorio Malisha INSTITUCIJE DRŽAVE Dobitnici plakete: Vijeće ministara BiH Vlada Federacije BiH Vlada Hercegovačko-neretvanske županije Grad Mostar Razvojna Banka FBiH SVEUČILIŠTA / FAKULTETI / INSTITUTI Dobitnici plakete: Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split Elektrotehnički fakultet Osijek Mašinski fakultet Sarajevo GOSPODARSTVO / PRAVNE OSOBE Dobitnici priznanja: Elektroprivreda HZ-HB Mostar Grafotisak Grude HYPO Alpe Adria Bank d.d. Mostar Alfa Therm Mostar Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar ERONET Mostar EUROHERC Osiguranje d.d. Mostar Economic d.o.o. Vitez FEAL Široki Brijeg Primorka d.o.o. Široki Brijeg Hercegovina osiguranje d.d. Mostar Aluminij d.d. Mostar Soldo Metali Široki Brijeg KAPIS Tomislavgrad Antonio komerc Mostar NET informatički inženjering Mostar Ditrx Mostar Čičak Međugorje ZEC Mađugorje MIV-PRO Mostar A3 Široki Brijeg FRAM Mostar Hrvatska pošta Mostar Hotel ERO Mostar Unicredit banka d.d. Mostar ZK Komerc Mostar ZIK Mostar Energy komerc Mostar 174 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 175

Sa Svečane sjednice Fakultetskog vijeća, 2009. 176 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 177

[Prilozi] Ovaj dio monografije na najbolji način ispunjava dva osnovna cilja: dalje obilje dokumanata o nastajanju Fakulteta kroz 50 godina i svjedoči o mnoštvu osoba koje su svojom pojavom i djelom ugradili osebujne kamičke u to nastajanje. 178 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 179

[Dekani, prodekani i tajnici Fakulteta] od 1959. do 2009. Nazif Hadžiomerović (1959-1967) Dušan Petrović (1967-1969) Vojo Višekruna (1983-1987) Zdenko Kordić (1987-1989) Himzo Đukić (1989-1992) Prodekani Fakulteta 1977. Omer Pašić, prodekan za znanstveno-istraživački rad i nastavu/1979. Omer Pašić, prodekan za znanstveno-istraživački rad/ Živojin Repović, prodekan za nastavu/1981. Anto Mišković, prodekan za znanstveno-istraživački rad/obrad Samardžić, prodekan za nastavu/1983.mehmed Behmen, prodekan za znanstveno-istraživački rad/zdravko Lončar, prodekan za nastavu1985./himzo Đukić, prodekan za znanstveno-istraživački rad/zdenko Kordić, prodekan za nastavu/1987.himzo Đukić, prodekan za znanstveno-istraživački rad/stefan Sunarić, prodekan za nastavu/1989./anto Mišković, prodekan za znanstveno-istraživački Tajnici Fakulteta Ljubica Rimac (1959-1963), Nedjeljko Aničić (1963-1975), Obrad Samardžić (1975-1979), Ivica Benco (1979-1992), Tomislav Martinović (1992-1994), Suzana Marić (1994-...) Muhamed Voljevica (1969-1973) Nikola Sedlar (1973-1974) Ivan Salai (1974-1975) Đura Maričić (1975-1977) Božo Ćorić (1977-1979; 1979-1981) Omer Pašić (1981-1983) 180 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 181

1989. 1992. 1993. 1995. Himzo Đukić, dekan Fakulteta Anto Mišković, prodekan za znanstveno-istraživačku djelatnost Stefan Sunarić, prodekan za nastavu Anto Mišković, dekan Fakulteta Vojo Višekruna, prodekan za znanstveno-istraživačku djelatnost Vlado Prusina, prodekan za nastavu 1992. 1992. 1995. 1997./1997. 2000. Himzo Đukić, dekan Fakulteta Anto Mišković, prodekan za znanstveno-istraživačku djelatnost Alija Cigić, prodekan za nastavu Anto Mišković, dekan Fakulteta Vlado Prusina, prodekan za znanstveno-istraživačku djelatnost Vlado Cigić, prodekan za nastavu 1992. 1993. 2000. 2002. Mehmed Behmen, dekan Fakulteta Anto Mišković, prodekan za znanstveno-istraživačku djelatnost Vlado Prusina, prodekan za nastavu Vlado Majstorović, dekan Fakulteta Snježana Rezić, prodekan za nastavu Milenko Obad, prodekan za znanost 182 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 183

2002. 2006./2006. 2007. Vlado Majstorović, dekan Fakulteta Milenko Obad, prodekan 2007. 2009. Milenko Obad, dekan Snježana Rezić, prodekan za nastavu Alija Cigić, prodekan za znanost 2009. Milenko Obad, dekan Snježana Rezić, prodekan za nastavu Alija Cigić, prodekan za znanost 184 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 185

[Diplomirani inženjeri strojarstva i računarstva] [Inženjeri strojarstva i računarstva] [Prvostupnici računarstva] 79. Ivica Barkić 80. Mato Šimović 81. Midhat Hasanagić 82. Nikola Miličević 83. Ivan Aničić 84. Ivan Komar 119. Tomislav Tatić 120. Ante Gradac 121. Muhamed Plosko 122. Jozo Miljko 123. Dominko Azinović 124. Mile Kecman 1969. 159. Hasnija Berberović 160. Drago Begić 161. Alija Pičuga 162. Jovo Šimić 85. Vukota Boljanović 125. Hilmija Memić 163. Ratko Kulušić 86. Ljubo Počanić 126. Krsto Milosavljević 164. Hamid Tikveša 87. Branko Miskin 127. Vladimir Brajković 165. Zdravko Bokan 88. Nikola Mustapić 128. Miodrag Radovanović 166. Jovan Kovač 89. Ante Martinović 129. Ilija Božić 167. Boško Džolić Diplomirani inženjeri strojarstva 1963. 1. Nedeljko Bibić 1964. 25. Salko Ramović 26. Petar Kovačević 27. Safet Demirović 51. Ante Turbić 52. Ranko Trifković 53. Dobroslav Zovko 54. Vladimir Pejović 55. Maksim Pantić 90. Ivo Lovrić 91. Andrija Bender 92. Boro Antelj 93. Petar Ćetić 94. Miloš Damjanac 95. Milan Jurković 130. Borko Marić 131. Slobodan Telenta 132. Veljko Vukmir 133. Ivan Vukman 134. Vlaho Vujica 135. Veljko Petrić 168. Đorđe Popović 169. Mehmed Osmanović 170. Miodrag Vuković 171. Habib Burić 172. Čedomir Mičić 173. Šandor Kavai 2. Miloš Brčić 28. Salem Đinović 56. Pero Katušić 96. Ivo Katalinić 136. Mate Matić 174. Abas Korajlić 3. Drago Ćorić 4. Simo Ćorić 5. Muradif Kenović 29. Tomislav Popović 30. Marko Šimunović 31. Danilo Bjeletić 57. Milenko Marjanović 58. Safet Hasanagić 59. Salko Kokanović 97. Pero Lučić 98. Branka Mihalj 99. Branislav Savić 1968. 137. Vahid Balić 175. Ivan Ćorić 176. Ahmed Amin 177. Jasna Peco 6. Marijan Mandić 32. Simo Draško 60. Drago Rajić 100. Sreten Vujinović 138. Mate Pupačić 178. Vladimir Terzin 7. Danilo Marić 8. Dragomir Mihajlović 9. Milan Rađenović 33. Salko Dugalić 34. Radonja Obradović 35. Marijan Šimović 61. Esad Dugalić 62. Vlado Babić 63. Stanko Blažević 101. Vučko Mečanin 102. Petar Stečuk 103. Jozo Vidak 139. Bogdan Marić 140. Savo Samardžić 141. Ante Cvitković 1970. 179. Ilija Senić 10. Alimpije Tabaković 36. Božidar Šešlija 64. Strahinja Ćećez 104. Ante Staničić 142. Slavko Milivojević 180. Neđo Bajić 11. Tomislav Todorović 37. Luka Vranješ 65. Dževad Hadžihusejnović 105. Nikola Obradović 143. Hasan Lugić 181. Sretomir Nožica 12. Danilo Tepurić 13. Aleksa Tomović 14. Abdurahman Topčić 15. Marijan Vrbnjak 38. Ante Ćurić 1965 39. Mehmed Mešković 66. Petar Miljko 67. Milan Popović 68. Drago Todorović 69. Boško Maslać 1967. 106. Vukota Bukilić 107. Đorđe Popović 144. Marko Maslać 145. Josip Borman 146. Muhamed Leto 147. Amrudin Suhonić 182. Stanko Marinović 183. Hasan Zolj 184. Vlado Dugonjić 185. Nikola Krstić 16. Rifat Ćiber 40. Dragojlo Živković 70. Rajko Gatalo 108. Dragiša Debeljak 148. Božidar Šarić 186. Enver Hodžić 17. Vlado Dimitrijević 41. Veljko Drakul 71. Stjepan Jurić 109. Mile Milić 149. Sead Čustović 187. Mirko Marić 18. Mujo Slipčević 42. Rašid Hanjalić 72. Miljko Karaičić 110. Krešimir Džidić 150. Borben Sumić 188. Hajro Omanić 19. Božo Stanimirović 43. Zijad Benca 73. Božo Ćorić 111. Ranko Gluščević 151. Borislav Škoro 189. Blago Pehar 20. Petar Lasta 44. Zvonko Bakotić 74. Luko Milić 112. Dragić Vukosavljević 152. Irfan Hajdarević 190. Radenko Medojević 21. Jusuf Šabić 45. Mehmed Bašić 75. Ante Sesar 113. Efraim Dizdarević 153. Davorin Šunjić 191. Zvonko Soldo 22. Grujo Šipka 23. Sulejman Zukić 24. Mitar Mitić 46. Stane Gerzina 47. Nikola Grgić 48. Nijaz Huseinbegović 1966. 76. Ilija Drinić 114. Božo Kelava 115. Šime Kljaić 116. Pavle Petričević 154. Vencel Majić 155. Duško Milovac 156. Ljubomir Zirojević 192. Ivica Miličević 193. Emil Tomašević 194. Borislav Stevanović 49. Mihajlo Kulidžan 77. Žarko Slavić 117. Isak Isaković 157. Miroslav Jurišić 195. Niko Kondanari 50. Jozo Pavlić 78. Svetozar Delić 118. Zvonko Kordić 158. Gojko Lučić 196. Ljubo Lazarević 186 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 187

197. Ramiz Šelo 237. Atif Mujarić 277. Zoran Ćorluka 317. Zoran Mandelbaum 357. Milorad Gavrilović 399. Ahmet Zagorčić 198. Mehmed Subašić 238. Marijan Berković 278. Hamdija Koničanin 318. Dušan Babić 358. Jusuf Lemo 400. Anton Bogdanović 199. Vjekoslav Merdžo 239. Dušan Subotić 279. Slobodan Puhalo 319. Žarko Jovović 359. Mustafa Redžić 401. Krešimir Grilec 200. Ahmet Rudić 240. Srboljub Čeklić 280. Omer Tarhaniš 320. Ivica Nikolić 360. Fikret Seferović 402. Ivan Rozić 201. Savo Kaluđerović 241. Boško Ivanović 281. Zvonko Banović 321. Seadin Hadžiomerović 361. Ivan Markić 403. Krešimir Vego 202. Milivoje Nišić 242. Ratko Stjepanović 282. Ivan Šimić 322. Labud Labović 362. Jozo Bagarić 404. Milan Čolović 203. Ćamil Hasić 243. Zdenko Šimunović 283. Avni Kuršumlija 323. Radivoje Perišić 363. Osman Đukić 405. Čedomir Tasković 204. Miroslav Mučibabić 244. Vedran Lovričević 284. Nikola Vučeraković 324. Branko Cvijović 364. Dragoljub Miskin 406. Slavenko Kovačević 205. Savo Dujaković 245. Blago Rudeš 285. Marko Maksimović 325. Milan Bago 365. Novica Žugić 407. Zdenka Špralja 206. Marinko Čubela 246. Damjan Čolović 286. Izet Mašić 326. Stanko Hrkalo 366. Mihajlo Hudjec 408. Zoran Špralja 1971. 207. Vlado Augustinović 247. Milan Katić 248. Milutin Bogojević 249. Imre Mesaroš 287. Zdenko Kordić 288. Mitar Jekić 289. Boro Novčić 327. Enes Zuhrić 328. Mirko Čović 329. Milorad Vukotić 367. Nemanja Tripković 368. Predrag Popović 369. Tomislav Prskalo 409. Mihajlo Momirović 410. Rajko Simin 411. Slobodan Mrdić 208. Sead Čadra 250. Izet Agić 290. Stanko Đurđević 330. Tomo Knezović 370. Slavo Jelčić 412. Živan Veličkov 209. Aleksandar Kaljužni 251. Miodrag Vasiljević 291. Svetozar Savić 331. Sabit Martinović 371. Milan Sutlović 413. Stojan Blanuša 210. Žarko Krsmanović 211. Kemal Osmić 212. Anto Mišković 252. Ante Mavra 253. Mladen Martinović 254. Ekrem Fazil 292. Alija Cigić 293. Radmila Pičeta 294. Dragan Đordan 332. Marko Pepić 333. Svetislav Milaković 334. Izet Hebibović 372. Luka Knezović 373. Sabahudin Rašljanin 374. Miroslav Đurasović 1975. 414. Franjo Šarac 213. Radoslav Gudelj 255. Jovan Kunić 295. Jovan Stajić 335. Smail Klarić 375. Milan Očinić 415. Vojin Erceg 214. Ibro Avdić 215. Nikola Popović 216. Ivan Bulić 1972. 256. Vojislav Barašin 296. Avdulj Bunjaku 297. Safet Kočo 298. Zahid Kremić 336. Senaid Raljević 337. Đuro Pećanac 338. Stipe Soldo 376. Emir Kazazić 377. Milorad Ponoćko 378. Stanko Šunjić 416. Nebojša Vučinić 417. Neđo Šimunović 418. Branka Cigić 217. Branko Lukić 257. Zlatoslav Vranješ 299. Fajik Begić 339. Slobodan Oručević 379. Mirko Bodružić 419. Ibro Macić 218. Enver Zvonić 258. Hivzija Jahić 300. Abaz Zubčević 340. Živan Kačarević 380. Dragomir Bratić 420. Branko Šoljić 219. Mane Medić 259. Dušan Crnogorac 301. Enver Hrnjičić 341. Slavko Novaković 381. Ismet Čamo 421. Rade Radunović 220. Borislav Polović 221. Faruk Pavlović 222. Zdravko Lončar 260. Vlado Boban 261. Mehmed Behmen 262. Slobodan Vujović 1973. 302. Marko Stanić 342. Salih Ćiber 343. Mirko Šaravanja 344. Zdravko Dugandžić 382. Josip Kajinić 383. Milenko Kulidžan 384. Kamilo Mikulić 422. Zoran Lasić 423. Emir Peco 424. Muhamed Lendra 223. Vidoje Njeguš 263. Dragan Čolović 303. Milorad Toković 345. Spasoje Pudar 385. Zoran Magazin 425. Dragomir Milačić 224. Ibrahim Badžak 225. Ratko Pudar 226. Milan Šljivić 264. Elez Skenderović 265. Ekrem Zvonić 266. Braco Žuljević 304. Ivanko Fišić 305. Redžep Bukovica 306. Vojo Višekruna 1974. 346. Bogdan Novković 386. Draginja Bojić 387. Dragomir Milošević 388. Kasim Bejđakić 426. Nikola Ninković 427. Zoran Đurasović 428. Milan Mihailo 227. Novica Bajagić 267. Milorad Grubor 307. Ratko Petković 347. Emir Kurbegović 389. Danilo Džonlez 429. Miloš Prijić 228. Mirko Petković 268. Nedžad Nuhović 308. Šefko Razić 348. Malik Kapetanović 390. Božidar Bendelja 430. Jasmin Seljubac 229. Nedjeljko Martinović 269. Mirko Kesić 309. Jure Lučić 349. Himzo Đukić 391. Mustafa Idriz 431. Ante Bago 230. Abdulah Ćatović 270. Teodor Ristić 310. Sreten Bojanić 350. Luka Maslać 392. Radomir Drakulović 432. Dušan Letica 231. Zdravko Vićentić 271. Tadžudin Muslibegović 311. Vaso Bulić 351. Tomo Vlahović 393. Miro Dejanić 433. Osman Marić 232. Mato Matanović 272. Stipe Trupina 312. Salko Šehović 352. Miralem Čampara 394. Slavica Dugandžić 434. Mirsad Balić 233. Rifat Đebić 273. Slobodan Vujošević 313. Miroslav Hristovski 353. Nebojša Ničić 395. Nikola Rozić 435. Mirad Ćupina 234. Safet Malović 274. Šemsudin Malohodžić 314. Radoslav Kovač 354. Zrinka Šunjić 396. Vidan Rozić 436. Dževad Kazazić 235. Nešad Prnjavorac 275. Milan Relić 315. Momčilo Mrkonja 355. Stevan Gajić 397. Slavko Beatović 437. Ristivoje Gluhović 236. Franjo Rajić 276. Branimir Tasić 316. Ivan Hajpt 356. Ante Ćorić 398. Faruk Mehičević 438. Krešimir Ivanišević 188 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 189

439. Vitomir Tamindžija 481. Semir Oručević 523. Kiril Pupalevski 563. Ivan Kordić 605. Joško Vidoš 645. Maida Mahmutbegović 440. Jusuf Kevelj 482. Milan Odak 524. Frano Bakula 564. Borivoj Uljmanski 606. Željko Jergović 646. Darko Vlatković 441. Slobodan Kulidžan 442. Risto Andrić 443. Slobodan Tuševljaković 483. Edin Hajdarević 484. Salko Mehičević 485. Nenad Šoko 1976. 525. Anto Rendulić 565. Sadija Kaltak 566. Braco Jovetić 567. Živko Lukić 607. Milenko Jovanović 608. Boris Vidović 609. Adem Puce 647. Božo Grbešić 648. Zlatko Topić 649. Nermin Kapetanović 444. Enes Seferović 486. Jasna Bešo 526. Branko Golubović 568. Danijel Drače 610. Enes Zulović 650. Zdravko Martinović 445. Nikola Vangelov 487. Mićo Lečić 527. Živan Marković 569. Lazar Gačić 611. Milan Vukelić 651. Zvonimir Pandža 446. Mate Čujić 488. Vladimir Vugdragović 528. Radoslav Nikolić 570. Zrinko Krezić 612. Rusmir Ćišić 652. Mijat Brkić 447. Tomo Marinčić 489. Selma Bećirović 529. Zvonko Nikić 571. Emil Moravec 613. Vesela Ćorić 653. Jozo Kozina 448. Milivoje Kostić 490. Milovan Cukut 530. Kamenko Mirković 572. Risto Marić 614. Vladimir Ramljak 654. Radomir Čančarević 449. Kažimir Budija 491. Muhamed-Ali Đumišić 531. Robert Kon 573. Anto Jurić 615. Budimir Čolić 655. Stipe Jurić 450. Marko Jefić 492. Živko Srdić 532. Ankica Dugandžić 574. Siniša Ivanišević 616. Nedžad Begović 656. Zdravko Ćulić 451. Džemal Pašić 493. Adnan Abu Toug 533. Lutvo Zuković 575. Miodrag Bojanić 617. Suad Hasandedić 657. Tihomir Kešelj 452. Mirko Vladušić 494. Drago Čeko 534. Džemal Maksić 576. Radisav Jovičić 618. Nijaz Đelilović 658. Mladen Petrina 453. Salih Tatić 495. Željko Skoko 535. Nikola Milojević 577. Tonči Jović 619. Sead Zijadić 659. Faruk Begović 454. Zdravko Kesić 496. Ranko Pavičević 536. Vinko Radoš 578. Midhat Ferhatbegović 620. Paško Zubac 660. Žarko Dropulić 455. Ljubo Radovanović 456. Vladimir Savić 457. Božo Ivanković 497. Kerim Dizdarević 498. Radoslav Pejović 499. Marinko Benović 537. Kosta Rogan 538. Ilija Marković 539. Nikola Grubor 579. Jure Rezo 580. Ljiljana Đurasović 581. Miomira Boras 1977. 621. Dragutin Jelić 661. Jakob Mikuličić 662. Kerim Hadžiosmanović 663. Munir Dizdar 458. Vinko Zovko 500. Drago Džeba 540. Vladimir Mrvaljević 582. Anđelko Radojičić 622. Đuro Basta 664. Slobodan Grković 459. Vladeta Đukić 501. Ljubo Delipetar 541. Zoran Marić 583. Risto Kalajdžić 623. Ivan Mateljak 665. Marijofil Džidić 460. Adem Fejzić 502. Hamzalija Memišević 542. Miroslav Anđelković 584. Zlatko Mešak 624. Husref Jelin 666. Petar Šimić 461. Miljenko Ravlić 503. Ivan Sokčić 543. Marin Mateljić 585. Dominik Šakić 625. Dragoljub Prenkić 667. Mika Mimica 462. Branko Kundačina 504. Franjo Skoko 544. Nevenka Augustinović 586. Hajra Razić 626. Milivoje Milošević 668. Nikola Radić 463. Mirko Galić 505. Ante Ifković 545. Edina Ćurić 587. Mićo Ćetković 627. Amir Arnautović 669. Amir Škobalj 464. Miralem Mahmutčehajić 506. Milan Brstina 546. Miho Sulić 588. Franjo Babić 628. Slavoljub Bodiroga 670. Enver Biščević 465. Miloš Dabić 507. Borislav Nešić 547. Midhat Džoklo 589. Emir Lepara 629. Irfan Bulić 671. Miroslav Bem 466. Boro Slavić 508. Ratko Vukadinović 548. Krešo Bošnjak 590. Rasim Memišević 630. Ahmet Demić 672. Milan Rogan 467. Nijaz Šečić 509. Dušan Nešić 549. Radoš Mijović 591. Predrag Babić 631. Zulfo Macić 673. Šefik Hrnjić 468. Salko Duraković 510. Šaćir Hajdar 550. Ivan Lasić 592. Milan Bakmaz 632. Maho Muharemspahić 674. Vedad Ćatović 469. Ivica Topić 511. Midhat Mahmutčehajić 551. Čedomir Dubljević 593. Petar Vukojević 633. Slobodan Bakula 675. Risto Gojšina 470. Boriša Kovač 512. Nikica Zovko 552. Ivan Tadić 594. Dušanka Spremo 634. Mihailo Gštalter 676. Božo Stojić 471. Slobodan Pala 513. Mile Markić 553. Boško Vujačić 595. Miloš Jović 635. Gojko Bevanda 677. Marinko Grizelj 472. Bajazit Nadžaković 514. Božo Važić 554. Šime Jozić 596. Miroslav Milošević 636. Latif Jahić 678. Zvonko Perković 473. Jasna Pejanović 515. Edin Berhamović 555. Esad Đulić 597. Jovgen Sabadoš 637. Nikola Vuković 679. Nenad Dasović 474. Jasna Rizova 516. Mehmed Bajgorić 556. Vladimir Zorkić 598. Fatmir Vejsa 638. Rajka Perić 680. Trajan Mitreski 475. Ivica Arapović 517. Dragiša Paunović 557. Ivica Martinac 599. Sokol Radoniči 639. Dževad Meškić 681. Refik Kević 476. Sretenka Čihorić 518. Husni Hamed Abu Toug 558. Mirko Milojević 600. Hilmija Mahmutbegović 640. Zlatko Kajtaz 682. Dedo Merdović 477. Juraj Petrić 519. Niko Barać 559. Milidrag Kuljanin 601. Raško Jegdić 641. Ante Glibota 683. Anto Poljanić 478. Ezdina Lepara 520. Davor Miloš 560. Mustafa Behmen 602. Gordan Ninković 642. Gojko Dabarčić 684. Danilo Ramljak 479. Radovan Vujović 521. Suad Kazazić 561. Ljubo Kostadinovski 603. Borislav Drinić 643. Obrad Gavrilović 685. Veseljko Leko 480. Mirsad Duraković 522. Branislav Panić 562. Ivan Talić 604. Drago Burđelez 644. Mehmed Begović 686. Dušan Medan 190 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 191

687. Mira Knežević 727. Žarko Gačić 769. Andrija Krešić 809. Marko Pajdić 851. Filip Tipura 891. Ivanka Bulić 688. Daut Denjo 728. Mustafa Karadža 770. Jovica Olbina 810. Đan Kemal Velagić 852. Petar Margeta 892. Salih Arnautović 689. Senada Tojaga 729. Simo Gligorević 771. Radovan Medić 811. Nikola Telebak 853. Zlatko Mačkić 893. Suad Zubčević 690. Goran Mehmedbašić 730. Miroslav Smiljanić 772. Nenad Kljakić 812. Vlado Pantić 854. Ivan Sivrić 894. Želimir Husnić 691. Ivo Miloslavić 731. Amir Kazić 773. Slobodan Zorić 813. Faruk Peco 855. Bakir Pekušić 895. Jovo Telebak 692. Žarko Radosavljević 732. Ismail Čampara 774. Miloš Radonić 814. Momčilo Bjelica 856. Željko Peulić 896. Mirsad Dorić 693. Nebojša Nogulić 733. Vojin Likokur 775. Muhamed Alikafić 815. Ozer Muminagić 857. Slobodan Njegomirović 897. Miroslav Palavestra 694. Slobodan Gačić 734. Saša Šotra 776. Mehmedalija Kraljić 816. Dušan Trifković 858. Milorad Uljarević 898. Radivoje Rupar 695. Snežana Petrović 735. Predrag Bosnić 777. Milenko Pudar 817. Milivoje Medan 859. Sulejman Alendar 899. Zijad Ćupina 696. Mladen Zurovac 736. Sabit Kulaglić 778. Krsto Mijanović 818. Semir Zelić 860. Ešref Škampo 900. Dragan Tomanić 697. Petar Slović 737. Branislav Bošković 779. Josip Đogić 819. Mustafa Džoklo 861. Sead Salahović 901. Hamid Hamidović 698. Vlado Prusina 738. Milovan Đurić 780. Sead Borozan 820. Marija Prusina 862. Jovica Dakić 902. Gabor Salai 699. Meša Pirić 739. Ivan Grle 781. Nedžad Brčić 821. Ivo Barbarić 863. Jozo Markić 903. Kerim Sarić 700. Ranko Savić 740. Mato Katić 782. Ranko Bošković 822. Slavko Grahovac 864. Milan Mitrović 904. Branko Vučak 701. Nijaz Herić 741. Drago Tutnjević 783. Budimir Ćupić 823. Borislav Uljarević 865. Vlado Majstorović 905. Drago Mandić 702. Miladin Samardžić 742. Budimir Kaluđerović 784. Draško Kaselj 824. Milojka Kulidžan 866. Nikola Beljo 906. Nenad Tutnjević 703. Rušid Pašić 743. Atlenzida Rizvanić 785. Preduag Perović 825. Jovo Škoro 867. Mirsad Kudin 907. Gordan Marijanović 704. Tomislav Vrančić 705. Mirko Mažibrada 706. Hasan Tohmaz 744. Milovan Mavrak 745. Ibrahim Krgo 746. Mate Ivanković 1979. 786. Edin Peco 826. Borko Bogdanović 827. Dražen Kunovac 828. Željko Rakić 868. Dragan Čović 869. Milan Mitrović 870. Zoran Parović 908. Vinko Martić 909. Mustafa Jakirović 910. Mithad Duraković 707. Čedomir Turković 747. Ekrem Hadžiomerović 787. Dragan Marić 829. Slavko Biberdžić 871. Ana Mišić 911. Slavenko Puvača 708. Risto Šolaja 748. Borislav Bajaš 788. Adem Huskic 830. Miodrag Đurica-Ćupina 872. Reuf Šabanac 912. Tihomir Mikulić 709. Pero Lovrić 749. Miodrag Mrdić 789. Mustafa Mlivo 831. Milan Sušić 873. Aco Božić 913. Hilmo Popović 710. Ratko Miletić 750. Miodrag Radovanović 790. Fejzo Tanović 832. Mehmed Kreso 874. Ivan Damjanović 914. Đinah Voljevica 711. Šefik Razić 751. Dijana Čokorilo 791. Milinko Milidrag 833. Rako Papić 875. Remzo Dedić 915. Nedim Kapetanović 712. Enes Dumpor 752. Jesenka Hodžić 792. Nikola Radović 834. Nikola Ivić 876. Bećir Boškailo 916. Vladimir Galić 713. Stanko Marić 753. Ivica Meštrović 793. Iva Šunjić 835. Slavko Trifković 877. Rajko Savić 917. Nefa Isaković 714. Srećko Mustapić 754. Zdravko Magdić 794. Nermina Hadžimahmutović 836. Ante Mustapić 878. Mustafa Mulaosmanović 918. Vasilije Buha 715. Franjo Hap 755. Sveto Smiljanić 795. Zlatko Jokanović 837. Berislav Soče 879. Muris Lihić 919. Miralem Čevro 716. Alija Klepo 756. Husnija Hodžić 796. Neda Ljoljić 838. Hasan Hodžić 880. Jure Ćorić 920. Mehmed Ibrahimović 717. Dragoljub Hamović 757. Ranko Ćuk 797. Olga Milidrag 839. Džemal Čusto 881. Ante Ćorić 921. Božo Pavković 718. Zdenka Bagarić 758. Marinko Prce 798. Mladen Jović 840. Miodrag Potočnik 882. Hasan Tojaga 922. Milan Pičeta 719. Nedo Blagojević 759. Mario Lončar 799. Dragoljub Čabarkapa 841. Hajrudin Rupić 883. Štefica Gabud 923. Božidar Sekulić 1978. 720. Esad Džemidžić 760. Momčilo Kijac 761. Asim Vejzović 762. Aziz Čolaković 800. Danilo Radoičić 801. Dragan Mikulic 802. Gordana Šupljeglav 842. Ivica Džeba 843. Braco Kravić 844. Zahir Mujačić 884. Nada Milidragović 885. Dušan Đurić 886. Miroslav Krstanović 924. Mirjana Marinović 925. Anđelko Naletilić 926. Ahmo Kočo 721. Mirsad Karalić 763. Hasan Hodžić 803. Dragoljub Turkalj 845. Anton Novak 887. Mirsada Potur 927. Dragan Krstović 722. Aleksa Rakić 723. Sunčika Macić 724. Ostoja Ivanović 764. Stojan Dujmović 765. Zoran Ćirić 766. Ilija Kojić 804. Borislav Vukoje 805. Vlado Kraljević 806. Nenad Kardum 846. Dragan Glavina 847. Mladen Čabrilo 848. Bruno Krešić 1980. 888. Tomislav Mutavđić 928. Nikola Stojanović 929. Avdo-Bunđa Bijedić 930. Mehmed Omerika 725. Šimun Bogdan 767. Kerim Čanović 807. Dragan Kardum 849. Zdenko Šimunović 889. Ivica Milavić 931. Šaćir Zubčević 726. Božo Gačić 768. Smajo Ramović 808. Alija Gosto 850. Drago Ćorić 890. Stojan Primorac 932. Vlado Marić 192 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 193

ENIAC Electronic Numerical Integrator And Computer ENIAC je prvo programabilno računalo koje je predstavljeno javnosti 14. veljače 1946. godine te je radilo sve do 1955. godine. ENIAC je proizvod Moore School of Electrical Engineering pri sveučilištu iz Pennsylvanie u SAD. Računalo je imalo 17,468 elektronskih cijevi, 5 milijuna ručno zalemljenih spojeva, a težilo je čak 30 tona. Korišteno je u vojne svrhe i nikada nije pušteno u komercijalnu proizvodnju... 194 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 195

933. Ćamil Pehilj 973. Dragan Babić 1015. Siniša Ćirić 1055. Ljubo Bešlić 1097. Ferid Sadiković 1137. Miladin Samardžić 934. Blago Lakić 974. Rasim Galijatović 1016. Jefto Kašiković 1056. Martin Dankić 1098. Nazif Puteš 1138. Marko Mijatović 935. Ivica Drežnjak 975. Nikola Krešić 1017. Miodrag Mihajlović 1057. Božo Milisav 1099. Bosiljka Cukut 1139. Vidosav Ninković 936. Zijad Džemidžić 976. Žarko Simić 1018. Slavko Brljević 1058. Pero Janjić 1100. Vesna Kašiković 1140. Izet Mustafić 937. Željko Sirovljević 977. Ranko Matković 1019. Zejnil Hašarić 1059. Branislav Jurčić 1101. Samuilo Vuković 1141. Milan Prelovac 938. Vlado Bešlić 939. Miro Bugarin 940. Veselin Grahovac 978. Dragan Džonlez 979. Vojin Kokotović 980. Vlado Čampara 1020. Sadin Zalihić 1021. Anđelka Cvitanović 1022. Ahmet Čehić 1060. Žarko Cvijetić 1061. Miroslav Maričić 1062. Dragoljub Miljković 1983. 1102. Momčilo Vučetić 1142. Ivica Brkić 1143. Safet Husanović 1144. Radivoj Prodanović 941. Željko Bošković 981. Nusret Mahmutbegović 1023. Omer Nezirić 1063. Zrinko Tomić 1103. Milenko Prce 1145. Ismet Demirović 942. Josip Augustinović 982. Slavko Miletić 1024. Enver Hadžiahmetović 1064. Mladen Knezović 1104. Vaso Kosjerina 1146. Marko Lubina 943. Zdravko Grubač 983. Šefko Golić 1025. Alija Pendić 1065. Miro Ružić 1105. Halko Balavac 1147. Ivo Jurić 944. Neđo Dunđerović 984. Remza Kazaz 1026. Ahmet Marić 1066. Mariofil Zovko 1106. Ivan Obradović 1148. Ivo Karačić 945. Milenko Čabrilo 985. Said Salihić 1027. Lazo Srba 1067. Fehim Razić 1107. Ismet Beglerović 1149. Šefkija Radončić 946. Lenka Dangubić 986. Zvonko Vrljić 1028. Hakija Nuhić 1068. Ivan Skaramuca 1108. Esad Čolić 1150. Ismet Aganović 947. Srećko Rikalo 987. Jadranka Husković 1029. Milovan Čabrilo 1069. Milan Karamatić 1109. Ivo Ikač 1151. Ilija Đolo 948. Marinko Bogdanović 988. Senad Petrović 1030. Dragan Milenić 1070. Zoran Ostojić 1110. Sadil Brkić 1152. Mile Puljić 949. Miro Vrankić 989. Esad Zubčević 1031. Emir Čolaković 1071. Bruno Matijević 1111. Vlado Vukman 1153. Mladen Bošnjak 950. Karmela Perić 990. Bahrudin Šarić 1032. Suad Dedić 1072. Marko Mirković 1112. Derviš Leković 1154. Hajrudin Čolić 951. Nebojša Andrić 952. Ahmet Šehić 953. Zahid Zekotić 991. Darko Mihić 992. Branko Vukojević 993. Muharem Rahmanović 1982. 1033. Emir Mušić 1073. Zdravko Senkić 1074. Emir Ćehić 1075. Jovan Andrić 1113. Nijaz Hodžić 1114. Marinko Šimunović 1115. Zvonimir Savić 1155. Milan Zorkić 1156. Vladimir Mičić 1157. Vahid Selimotić 954. Esad Dervišić 994. Boro Čulina 1034. Muhidin Skalonjić 1076. Kostadin Jegdić 1116. Goran Šupljeglav 1158. Božidar Stanković 955. Marko Ćosić 995. Esad Memić 1035. Pero Brnada 1077. Mirko Smoljan 1117. Sejo Hadžajlić 1159. Abdulah Topčić 1981. 956. Bruno Čale 996. Slobodan Sušić 997. Dragan Mandić 998. Hilmo Duraković 1036. Željko Alerić 1037. Stojan Ljolje 1038. Velimir Rončević 1078. Risto Šušić 1079. Zoran Šakić 1080. Zijo Kekić 1118. Nikola Čuljak 1119. Fikret Modrić 1120. Pero Matana 1160. Suad Mehić 1161. Željko Primorac 1162. Željko Lojpur 957. Selim Omanić 999. Fadil Taslaman 1039. Mijo Bojka 1081. Ninela Šepić 1121. Enver Džiho 1163. Zoran Lujić 958. Predrag Topalović 1000. Milorad Mijović 1040. Zoran Vukašinović 1082. Ibro Ibrahimagić 1122. Mirsad Omanović 1164. Vlado Ivanković 959. Rasim Grizović 1001. Tomo Milić 1041. Velimir Telebak 1083. Miroljub Mandić 1123. Goran Čelebić 1165. Mihajlo Zoranović 960. Husnija Cilović 1002. Dule Hot 1042. Zvonko Cigić 1084. Janko Guzina 1124. Zoran Knežević 1166. Jozo Garić 961. Fehim Hasanović 1003. Ljubo Milivojević 1043. Zijad Zagorčić 1085. Božo Mandić 1125. Esad Aljušević 1167. Franjo Nišandžić 962. Goran Jovanović 1004. Vinko Bazina 1044. Ekrem Avdić 1086. Mustafa Jahić 1126. Aco Đurđević 1168. Anto Fačko 963. Mile Ćuk 1005. Slobodan Konjhodžić 1045. Vedat Ribica 1087. Fehim Fejzić 1127. Savo Vajić 1169. Žarko Karačić 964. Milovan Popović 1006. Stanko Rezo 1046. Mehmed Hubana 1088. Miodrag Rašović 1128. Obrad Spaić 1170. Dragan Pavlović 965. Ismeta Cokić 1007. Miralem Bijedić 1047. Boško Marić 1089. Marko Mitrović 1129. Mersad Huskić 1171. Dragan Savić 966. Predrag Knezović 1008. Miroslav Kulaš 1048. Ante Krajinović 1090. Šemso Babić 1130. Antun Šimić 1172. Vlado Knežević 967. Goran Ćemalović 1009. Ismet Kevelj 1049. Davor Krezić 1091. Esad Trumić 1131. Borislav Pupčević 1173. Muhriz Čamdžić 968. Filip Garmaz 1010. Huso Omerika 1050. Damir Krešić 1092. Miroslav Mijanović 1132. Ivan Ević 1174. Jovan Trivunović 969. Mešan Rahmanović 1011. Miroslav Kordić 1051. Novica Šetka 1093. Husein Alić 1133. Alija Suljić 1175. Ismet Ćatović 970. Velimir Vujčin 1012. Trpimir Rebac 1052. Senada Pezić 1094. Zdenko Vidić 1134. Marinko Matuzović 1176. Senad Prijić 971. Čedo Simić 1013. Džemaludin Kurtić 1053. Samija Alihodžić 1095. Dragomir Samardžić 1135. Niko Pranjić 1177. Edhem Trumić 972. Milena Mavrak 1014. Slavko Dadić 1054. Azra Peco 1096. Senad Pašić 1136. Siniša Šiljegović 1178. Branislav Bošković 196 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 197

198 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 199

1179. Radman Popović 1219. Miroslav Rozić 1261. Hasan Stupac 1301. Emir Hamzić 1343. Vedran Blažević 1383. Bruno Rezić 1180. Mirza Berberović 1220. Goran Lubarda 1262. Zoran Gačić 1302. Hajrudin Buljubašić 1344. Issam Hashim Hamoudi 1384. Goran Kundačina 1181. Alaga Suljić 1221. Zoran Dimovski 1263. Ljiljana Aćimović 1303. Shahwan Sami 1345. Ali Hashim Hamoudi 1385. Željko Perić 1182. Dušan Vuković 1222. Zlatko Bartulović 1264. Miro Šaravanja 1304. Nenad Asanović 1346. Ilija Župarić 1386. Slavko Ćosić 1183. Jusuf Jusić 1223. Fahrudin Saletović 1265. Sharif Inwaiser 1305. Mirsad Hadžiabdić 1347. Rasim Mehremić 1387. Kemal Trebinjac 1184. Željka Zoranović 1224. Blagomir Jovanović 1266. Zoran Bevanda 1306. Petar Marić 1348. Midhat Alić 1388. Želimir Bodiroga 1185. Edhem Kerić 1225. Hajrudin Ivković 1267. Zoran Stanković 1307. Dragan Antelj 1349. Boško Ćorak 1389. Mustafa Bajgorić 1186. Velibor Jozić 1226. Zdravko Džeba 1268. Miroslav Jamina 1308. Meho Kašić 1350. Neda Krvavac 1390. Luka Žepić 1187. Issa Daiffalla 1227. Hazim Gutić 1269. Milan Kapor 1309. Milan Grahovac 1351. Milisav Višnjevac 1391. Stjepan Cvitkušić 1188. Dušan Milotić 1189. Abdulah Rizvić 1190. Pero Mandić 1191. Ivica Čule 1984. 1192. Miroslav Ćorić 1228. Pero Blažević 1229. Zajim Tatarević 1230. Nikola Đukanović 1231. Edin Elezović 1232. Mirsad Mujagić 1233. Krunoslav Šaravanja 1234. Mufid Moranjkić 1270. Vencel Zadro 1985. 1271. Dragutin Marić 1272. Ivan Bagarić 1273. Ramiz Macić 1274. Ivan Čuljak 1310. Vlado Pidžula 1311. Stanko Antunović 1312. Slobodan Stanić 1313. Dušan Koljibabić 1314. Gojko Vasić 1315. Slaviša Mišković 1316. Senad Seknić 1352. Samuel Afolayan 1353. Nedjeljko Kišić 1986. 1354. Aliwi Talal 1355. El Mutlag Fouzat 1356. Ante Landeka 1987. 1392. Svjetlana Stupić 1393. Branko Kuljić 1394. Mladen Ivanković 1395. Zoran Azinović 1396. Mustafa Salam 1193. Mladen Ćorluka 1235. Hajrudin Hodžić 1275. Boris Čihorić 1317. Miroslav Srzentić 1357. Boriša Vujović 1397. Nedžad Bobeta 1194. Branislav Ćorić 1236. Mirjana Potočnik 1276. Mustafa Awad 1318. Valentin Ćorić 1358. Slobodan Miličević 1398. Edin Jazvin 1195. Mehmed Suljić 1237. Abdulah Halilović 1277. Radovan Telebak 1319. Kraim Jumah 1359. Milan Vujačić 1399. Marin Stojić 1196. Šimo Brdar 1238. Mihovil Sičanica 1278. Daud Ibrahim 1320. Jozo Rašić 1360. Dalibor Bakula 1400. Miro Boras 1197. Nediljko Budimir 1239. Nebojša Ekmečić 1279. Ivica Andrić 1321. Zvonimir Vlaić 1361. Jovo Banjac 1401. Petar Beatović 1198. Salko Proho 1240. Jure Miličević 1280. Borislav Petrović 1322. Nezir Kurtović 1362. Miroslav Radić 1402. Danica Pantić 1199. Damir Hajdarević 1241. Veselin Jakovljević 1281. Salih Macić 1323. Amar Abdil Jabar 1363. Zoran Savić 1403. Snježana Rezić 1200. Arif Sarić 1242. Želimir Radoš 1282. Suleiman Mkawen 1324. Ervin Kazazić 1364. Marinko Barać 1404. Dževad Imamović 1201. Darko Delić 1243. Ilijas Čamdžić 1283. Esad Fulan 1325. Mileta Milunović 1365. Tihomir Bekavac 1405. Alija Bečević 1202. Miroslav Babić 1244. Spomenko Husković 1284. Mirna Grahovac 1326. Senad Žujo 1366. Branislav Ćirilović 1406. Verica Aničić 1203. Predrag Đekanović 1245. Predrag Papić 1285. Rahman Delić 1327. Radovan Matković 1367. Andre Dragićević 1407. Muhamed Hadžiosmanović 1204. Suad Baraković 1246. Mirko Mihić 1286. Lučijan Nedin 1328. Tahir Hodžić 1368. Ivan Miletić 1408. Fuad Đapo 1205. Pavao Brkić 1247. Milenko Paunovski 1287. Rasim Pirić 1329. Džemal Džinić 1369. Edin Orman 1409. Sonja Pantić 1206. Mladen Zadro 1248. Mile Krešić 1288. Ranko Čolović 1330. Mladen Tomas 1370. Blago Brkić 1410. Slavko Pandža 1207. Zoran Mušić 1249. Spaso Rosić 1289. Žarko Bošković 1331. El Jaber Hani Ali 1371. Zdenko Marić 1411. Abdel Malek Diab 1208. Dragan Jelić 1250. Dušan Dangubić 1290. Duško Marković 1332. Mazen Abdel Rahim 1372. Pavo Šaravanja 1412. Ibrahim Kozić 1209. Marinko Planinić 1251. Vladimir Arbinja 1291. Siniša Bačić 1333. Hamed Ibrahim 1373. Vinko Kukrika 1413. Zdravko Kraljević 1210. Zdenko Perić 1252. Vladimir Rajović 1292. Muharem Umihanić 1334. Saša Pehar 1374. Mili Dugalić 1414. Ivan Bagarić 1211. Tonćo Cigić 1253. Milan Jelisijević 1293. Jozo Mišić 1335. Ivica Marković 1375. Petar Landeka 1415. Mohamed A. Hadi 1212. Marijo Brajković 1254. Safer Hrvanović 1294. Dragica Pivašević 1336. Ljubo Protrka 1376. Mate Mustapić 1416. Vladimir Vranjić 1213. Miroslav Čalija 1255. Slobodan Prskalo 1295. Hido Ljajić 1337. Milenko Obad 1377. Rudolf Pandžić 1417. Darko Zelenika 1214. Stanko Jurić 1256. Branislav Šiljegović 1296. Avdo Đelmo 1338. Dušan Mrakić 1378. Nebojša Šakota 1418. Borislav Vukoje 1215. Zlatko Hojlaš 1257. Naser Fathi 1297. Senad Marić 1339. Stipo Pelivan 1379. Dragan Tutnjević 1419. Nijaz Begić 1216. Momčilo Vučetić 1258. Milan Šindik 1298. Awaad Ghassan 1340. Ivo Perković 1380. Ismet Korjenić 1420. Goja Soldo 1217. Nenad Denić 1259. Mehamid Fahad 1299. Drago Glogovac 1341. Zdravko Galić 1381. Danela Novaković 1421. Milenko Puce 1218. Predrag Denić 1260. Miro Marinović 1300. Salih Džambić 1342. Mevlida Duraković 1382. Risto Vučijak 1422. Muhamed Demirović 200 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 201

1423. Ivica Slišković 1463. Dragan Stojić 1505. Branka Savić 1545. Dževad Bajramović 1585. Zorica Milošević 1627. Ivica Dodig 1424. Mili Čevro 1464. Milan Matić 1506. Elvedina Grizović 1546. Siniša Kulidžan 1586. Alma Veledar 1628. Jasmin Šabanac 1425. Vojo Čabrilo 1465. Zlatko Đogoš 1507. Ljubomir Milinković 1547. Vladimir Babić 1587. Sanja Bubić 1629. Slobodan Pejić 1426. Tihomir Marković 1466. Ekrem Šabanović 1508. Dževad Agić 1548. Davorka Krezić 1588. Ahmet Pelko 1630. Slobodan Ratković 1427. Rešad Malović 1467. Miroslav Pištalo 1509. Željko Stojkić 1549. Nenad Lojpur 1589. Zoran Tipurić 1631. Ahmet Žustra 1428. Junuz Vajzović 1468. Slavko Bevanda 1510. Miroslav Soldo 1550. Selma Novo 1590. Bećir Imamović 1632. Zdenko Bagarić 1429. Milan Denda 1469. Mile Aćimović 1511. Asim Dizdarević 1551. Mughrabi Jamal 1591. Mirzo Isić 1633. Milovan Kiperaš 1430. Saša Handać 1431. Ratko Kesar 1432. Mehmed Salahović 1470. Savo Babić 1471. Rajna Kozić 1472. Radivoje Radović 1989. 1512. Edina Hajdar 1552. Kasim Hindić 1553. Senad Prevljak 1554. Dragan Ratković 1592. Esad Alajbegović 1593. Hamica Pobrić 1594. Željko Dugandžić 1634. Šefik Omanović 1635. Ivan Kekez 1636. Omer Hujdur 1433. Amir Ali Nazak 1473. Jadranka Samardžija 1513. Mersida Jusufspahić 1555. Semir Pajević 1595. Dragan Vučković 1637. Samir Smajić 1434. Milenko Prodanivić 1474. Enver Sulejmanović 1514. Šemsudin Leto 1556. Tomislav Buhovac 1596. Miroslav Pištignjat 1638. Svjetlana Hrkač 1435. Marica Ćorić 1475. Svetozar Jokišić 1515. Predrag Zovko 1557. Indira Repak 1597. Zoran Landeka 1639. Radovan Mandić 1436. Dajana Bošnjić 1476. Zdravko Ćubela 1516. Pavo Šaravanja 1558. Desimir Čalija 1598. Pero Penava 1640. Jelena Mandić 1437. Željko Kralj 1477. Siniša Jahura 1517. Slobodan Marić 1559. Josip Šarić 1599. Esad Salihović 1641. Jusuf Dijab 1438. Goran Borčanin 1478. Stipan Popovac 1518. Kasim Bojagić 1560. Danilo Vukosav 1600. Miljenko Topić 1642. Davor Neveščanin 1439. Ilija Kovčalija 1479. Mira Boljanović 1519. Tihomir Ćavar 1561. Nataša Ostojić 1601. Ivo Marić 1643. Vasilije Hamović 1440. Savo Vujičić 1480. Milanka Boljanović 1520. Valentino Koraček 1562. Romano Pehar 1602. Ilija Barišić 1644. Ranko Pantić 1441. Kemal Zuhrić 1481. Pero Soldo 1521. Dragan Škoro 1563. Slađan Bevanda 1603. Kristijan Pekić 1645. Sanja Matković 1442. Dragan Vukoje 1482. Esad Bektaš 1522. Željka Zovko 1564. Marija Mucić 1604. Željko Vučić 1646. Darko Mandić 1443. Marinko Čolović 1483. Amir Kapičić 1523. Andrija Cigić 1565. Senad Dizdar 1605. Jovo Stakić 1647. Ivica Mlikota 1444. Nazif Ljajić 1484. Obren Samardžić 1524. Goran Repović 1566. Omer Pehlivanović 1606. Rajko Savić 1648. Berislav Zrno 1445. Srećko Škoro 1485. Saleh Khalil 1525. Vinko Zeljko 1567. Amna Ćišić 1607. Marinka Papac 1649. Adem Dugalić 1446. Mehmed Zolj 1486. Dragan Radojević 1526. Ivan Galić 1568. Sanja Kazazić 1608. Ahmed Al Ajzam 1650. Asim Zolj 1447. Sead Fazlagić 1487. Žarko Lalović 1527. Berislav Kapetanović 1569. Nevenko Soldo 1609. Davor Radulović 1651. Ante Vuković 1988. 1448. Zdravko Čuljak 1488. Danijela Kusalović 1489. Željko Ćorić 1490. Ivica Zelenika 1528. Jusuf Merzić 1529. Al Mahmud Ali 1530. Velimir Miloš 1570. Jadranko Mikulić 1571. Dijana Radojević 1572. Zdravko Kašiković 1610. Nevenko Bošnjak 1611. Goran Vukasović 1612. Nenad Lozo 1652. Ilija Budžen 1653. Mladen Stojanović 1654. Ead Eywareen 1449. Ranka Okuka 1491. Marko Lončar 1531. Neđo Kosjerina 1573. Goran Marić 1613. Željko Ratković 1655. Zdravko Perišić 1450. Danilo Tamindžija 1492. Tonćo Marušić 1532. Marinko Vučić 1574. Nermin Tanović 1614. Ilija Vučić 1656. Milan Krunić 1451. Miodrag Vujović 1493. Tatjana Radić 1533. Željko Babić 1575. Ljubo Gavran 1615. Mladen Pandža 1657. Mahmud Musa Salma 1452. Marko Zovko 1494. Amela Selimović 1534. Miomir Vujica 1576. Gordana Savić 1616. Senad Rahimić 1658. Sanja Bešić 1453. Zoran Blažević 1495. Duško Babić 1535. Jasminka Prolić 1577. Zijo Isić 1617. Željko Mišković 1659. Vesna Jamina 1454. Zoran Marinković 1455. Ružica Šutalo 1456. Radenko Petković 1496. Boro Lukša 1497. Zoran Došlo 1498. Dušan Maksimović 1536. Dragan Kraljević 1537. Dragan Šorak 1538. Senjin Bešlija 1990. 1578. Danijela Šotra 1618. Dragan Đurković 1619. Assuf Muhamed 1620. Rade Radović 1660. Mirjana Borozan 1661. Bećir Dževlan 1662. Armin Huskić 1457. Mirko Vulić 1499. Miran Torlo 1539. Gordan Falak 1579. Marija Šimunović 1621. Tihomir Bradvica 1663. Gašo Vujović 1458. Tomislav Mikulić 1500. Jovo Vujadinović 1540. Gojko Bandić 1580. Dragan Bjelica 1622. Marin Vidović 1664. Bernard Andrić 1459. Rašid Tihak 1501. Emir Plecić 1541. Emin Čohodarević 1581. Nusret Glamočak 1623. Dijana Krešo 1665. Marinko Kovačić 1460. Hasan Vila 1502. Izudin Sinanović 1542. Momčilo Tupanjac 1582. Šukrija Dautović 1624. Sead Džiho 1666. Vesna Mešak 1461. Emir Nuspahić 1503. Slobodan Dabić 1543. Božo Kundačina 1583. Kemal Šoto 1625. Srećko Raič 1667. Nebojša Turanjanin 1462. Faruk Guzina 1504. Dražen Prlić 1544. Dule Mehić 1584. Zoran Marković 1626. Nebojša Parović 1668. Fehim Muratović 202 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 203

1669. Senka Miloloža 1707. Mirjana Čabrilo 1747. Miran Jurić 1785. Gordana Delić 1825. Željko Šaravanja 1865. Srećko Cigić 1670. Miralem Ćesir 1708. Slavica Grubeš 1748. Svjetlana Dubljević 1786. Gordan Marinčić 1826. Zoran Bošnjak 1866. Marinka Paponja 1671. Zvonko Pavković 1709. Svjetlan Stupić 1749. Radivoje Vučinović 1787. Dragan Grlić 1827. Mirsad Berić 1867. Snježana Kvesić 1672. Jovan Likokur 1710. Stipe Zlopaša 1750. Miroslav Rezić 1788. Robert Perić 1828. Sandra Grubišić 1868. Goran Mihaljević 1673. Goran Lučić 1674. Damir Pehar 1675. Bojan Rinkovec 1711. Zoran Mišković 1712. Ivan Kovačić 1713. Radenko Popara 1992. 1751. Dragan Cvitanović 1789. Ivan (Vencela) Lovrić 1790. Semir Bakija 1791. Dragi Tiro 1829. Bernard Brkić 1830. Slavica Brkić 1831. Andrija Obad 1869. Ilija Beljo 1870. Sanja Soldo 1871. Rafo Jovanović 1676. Zlatan Šego 1714. Emir Šemić 1752. Mario Šaravanja 1792. Džanita Hrle 1832. Robert Sušac 1872. Marko Ivanković 1677. Amna Ferušić 1715. Tomislav Mastilo 1753. Adis Mujanović 1793. Nevenko Marić 1833. Dinko Kraljević 1873. Anela Blažević 1678. Jelica Delić 1716. Darko Rajković 1754. Mile Kljakić 1794. Dražen Barbarić 1834. Davor Kraljević 1874. Božo Krstanović 1679. Amela Mahić 1717. Ivo Rozić 1755. Slobodan Hajrović 1795. Jozo Cigić 1835. Draženko Džakula 1875. Petar Jurić 1991. 1680. Fahrija Kico 1718. Ante Vlaić 1719. Milivoje Kovač 1720. Slobodan Suša 1756. Dražen Smoljan 1757. Dragan Čuljak 1758. Zdravka Čerović 1796. Blaž Krezić 1797. Hajrudin Handžić 1798. Samir Dizdar 1836. Ivica Rotim 1837. Ivan Zelenčić 1838. Tarik Galešić 1876. Dražan Miloloža 1877. Verica Begić 1878. Marinko Božić 1681. Dragan Batina 1682. Ante Brkić 1683. Božo Granić 1721. Vladimir Smoljan 1722. Mensura Ruštić 1723. Mirko Vidmar 1759. Miroslav Sazdanović 1760. Ljiljana Babić 1761. Vlaho Batina 1993. 1799. Vladimir Čamber 1839. Aida Kapetanović 1840. Sanja Lasić 1841. Dajana Zelenika 1879. Draženka Babić 1880. Miroslav Markić 1881. Jenko Bošnjak 1684. Samija Arapović 1724. Dragan Vučur 1762. Sandra Glavaš 1800. Željko Medak 1842. Stanko Vukić 1882. Robert Gavranović 1685. Tomislav Andrić 1725. Pavica Golemac 1763. Iva Blažević 1801. Dražan Lučić 1843. Stjepan Matić 1883. Nevenka Šafradin 1686. Zoran Brkljača 1687. Mato Previšić 1688. Emir Salčin 1726. Damir Ravlić 1727. Miroslav Galić 1728. Siniša Traparić 1764. Vedrana Ćorluka 1765. Rajko Dodig 1766. Vahida Pipija 1802. Sanja Šimić 1803. Ozana Ljubić 1804. Anto Perković 1844. Ljubica Krasić 1845. Mirela Bago 1846. Aida Mašnić 1995. 1884. Željko Džakula 1689. Hasan Shamjel 1729. Davorka Kraljević 1767. Oljeg Lakišić 1805. Ahmo Krgo 1847. Zdravko Džidić 1885. Stanko Bošnjak 1690. Adisa Ćurić 1730. Velimir Marić 1768. Latif Hujdur 1806. Renata Vrljić 1848. Petar Matić 1886. Bruno Dankić 1691. Muhidin Kazazić 1731. Senada Šarenkapić 1769. Ivica Rakić 1807. Sanela Mustapić 1849. Goran Koren 1887. Branko Ivanković 1692. Ljubo Palikuća 1732. Violeta Misita 1770. Ivica Mandić 1808. Velema Rokša 1850. Marko Ćorić 1888. Anto Ivanković 1693. Azim Mehić 1733. Veljko Parović 1771. Dragan Lasić 1809. Ljiljana Zorić 1851. Marinko Milanović 1889. Ankica Ivanković 1694. Edin Mušić 1734. Larisa Tikvina 1772. Ante Musa 1810. Hata Klepo 1852. Đuro Maslać 1890. Renea Hadžić 1695. Dragan Žegarac 1735. Dušan Golo 1773. Silvana Pehar 1811. Zorica Zovko 1853. Robert Pekić 1891. Tihomir Sušac 1696. Pero Perin 1736. Ranko Todorović 1774. Ešef Mešić 1812. Saša Memedović 1854. Zorka Bakula 1892. Tanja Mihalj 1697. Jusuf Jelovac 1737. Mirela Katica 1775. Ante Markić 1813. Safet Memić 1855. Miro Goluža 1893. Valentina Marinčić 1698. Marin Marinović 1738. Mario Zovko 1776. Alija Omerika 1814. Mladen Radosavljević 1856. Andrija Tomas 1894. Zoran Račić 1699. Goran Šavija 1739. Goran Vujadinović 1777. Tajana Kreso 1815. Tihomir Ostojić 1857. Slaven Martinović 1895. Višnja Krajina 1700. Abdulo Salem 1740. Sanja Arsenijević 1778. Tomislav Kolovrat 1816. Stanko Anić 1858. Mladen Kordić 1896. Lidija Šarac 1701. Marinko Puljić 1702. Radenko Ćuk 1703. Nataša Radojčić 1741. Draženko Ćurić 1742. Spomenka Zlopaša 1743. Milijan Savić 1779. Mario Marjanović 1780. Amela Džubur 1781. Slaven Galić 1817. Marijo Planinić 1818. Sandra Klarić 1819. Tanja Brajković 1994. 1859. Branko Kolobarić 1897. Ružica Mandarić 1898. Danijel Šogorović 1899. Željka Soko 1704. Nikša Koboević 1744. Alma Novo 1782. Emina Omanić 1820. Amna Husnić 1860. Danko Bošnjak 1900. Ivana Majić 1705. Nebojša Ivković 1745. Brankica Andrić 1783. Marinko Musa 1821. Dragan Žulj 1861. Neda Krtalić 1901. Ivanka Smoljan 1706. Kemal Zukanović 1746. Esad Pobrić 1784. Ivan (Slavka) Lovrić 1822. Dragan Bubalo 1862. Goran Pavlović 1902. Mirjana Galić 1823. Tomislav Ćužić 1863. Spomenka Ćavar 1903. Darko Erić 1824. Dinko Mandić 1864. Zdenko Marušić 1904. Sonja Barić 204 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 205

Wehrner von Braun Wehrner von Braun je američki inženjer njemačkog porijekla koji je obilježio povijest svemirskih istraživanja. Nakon Drugog svjetskog rata von Braun nastavlja rad u SAD gdje 1950. godine njegova skupina izgrađuje raketu na tekuće gorivo Redstone kojim će kasnije biti lansirana svemirska kapsula Mercury. Također, konstruira četverostupanjsku raketu-nosač Jupiter-C koji je u putanju oko Zemlje ponio prvi američki umjetni satelit Explorer-1. Ubrzo postaje jedan od voditelja američkog programa Apollo za spuštanje čovjeka na Mjesec te za te svrhe izgrađuje raketu-nosač Saturn-5 kojim je 16. srpnja 1969. godine uspješno na Mjesec lansirana letjelica sa ljudskom posadom - Apollo-11. 206 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 207

1905. Ivo Marušić 1906. Sandra Mišić 1907. Ante Novaković 1945. Nikica Tomas 1946. Stanislav Leutar 1947. Darko Pranjić 1985. Darko Arapović 1986. Marija Šimunović 1987. Miroslav Selmanić 2023. Željko Musa 2024. Frano Juranović 2025. Željko Musa 2002. 2060. Daniel Bukovac 2094. Pero Bralj 2095. Danijel Franolić 2096. Anton Gavran 1908. Zoran Matuško 1948. Damir Matijević 1988. Goran Skoko 2026. Zoran Lucović 2061. Ismet Zečić 2097. Damir Sarajlić 1909. Željko Karačić 1949. Mario Čuljak 1989. Vesna Večeraković 2027. Zdenko Arežina 2062. Željko Bošnjak 2098. Dragan Duvnjak 1910. Josip Jurković 1911. Dalibor Marić 1912. Lana Lujić 1913. Merica Pilj 1914. Vesa Boras 1950. Nina Kordić 1951. Mirela Vujević 1952. Marina Cvitković 1953. Josipa Topalović 1954. Marija Đotlo 1990. Dragan Raguž 1991. Vesna Raspudić 1992. Elvis Matičević 1993. Jelena Atlić 1994. Ivan Tole 2000. 2028. Berislav Dragić 2029. Dragan Torbica 2030. Dario Granić 2063. Hamdija Vukojević 2064. Nikola Mišanović 2065. Mladen Franjković 2066. Damir Pavlović 2067. Darko Gutić 2099. Mario Plećaš 2100. Mario Kovačić 2006. 2101. Petar Šaravanja 1915. Sanela Vujević 1955. Slavica Jurić 1995. Boris Džidić 2031. Boris Dusper 2068. Miro Rezo 2102. Marsela Gilja 1916. Gordan Ramljak 1917. Gordan Bakalar 1918. Suzana Marjanović 1956. Jadranka Vukojević 1957. Frano Glavaš 1958. Ivica Udovčić 1996. Mirjana Šutalo 1997. Zoran Jurković 1998. Dalibor Rezić 2032. Boris Vuga 2033. Filip Bulić 2034. Slavko Pavlović 2003. 2069. Dario Smoljan 2103. Tihomir Miletić 2104. Tihomira Marić 2105. Bojan Jonjić 1919. Boško Jarak 1959. Mladen Čutura 1999. Tihomir Pandža 2035. Darko Beus 2070. Milorad Mitrović 2106. Mladen Kostić 1920. Matilda Krajina 1960. Željko Matić 2000. Nikola Jelić 2036. Radmilo Jasak 2071. Srećko Krištić 2107. Milko Kuzman 1921. Siniša Bandur 1922. Silvana Prusina 1923. Mirela Gluhović 1961. Nataša Vučeraković 1962. Ankica Aničić 1963. Miroslav Grubišić 1998. 2001. Lara Cigić 2037. Ante Lasić 2038. Oliver Zovko 2039. Matej Lazarević 2072. Zoran Grgić 2073. Nenad Pervan 2074. Sarafin Markija 2007. 2108. Viktor Draškić 1924. Ivica Sivonjić 1964. Mate Grizelj 2002. Stojanka Krulj 2040. Jelica Bogadi 2075. Josip Ćubela 2109. Josip Čović 1925. Toni Tolo 1965. Zlatko Krivić 2003. Ana Blažević 2041. Dane Puljić 2076. Karlo Zovko 2110. Ivan Prskalo 1996. 1926. Anto Gagula 1966. Zlatko Previšić 1967. Boris Crnogorac 1968. Marko Gagulić 2004. Andrija Šimić 2005. Milan Rezo 2006. Veselko Buntić 2042. Drago Tule 2043. Željko Markota 2044. Marijo Markota 2004. 2077. Milan Barišić 2111. Tomislav Džidić 2112. Oliver Juras 2113. Miroslav Matijević 1927. Velibor Sudar 1969. Damir Štrbac 2007. Romano Leho 2045. Damir Mijić 2078. Mario Barbarić 2114. Marijana Bebek 1928. Stela Džeba 1970. Tanja Raspudić 2008. Vladimir Popović 2046. Andrej Kaljužny 2079. Marijana Ilić 2115. Darko Martinović 1929. Dražen Katura 1930. Ljiljana Stanić 1931. Miro Knezović 1932. Tanja Kovačić 1971. Miro Šutalo 1997. 1972. Ilija Rokvić 2009. Igor Turk 2010. Mira Šalić 2011. Silvana Margeta 2012. Robert Krešo 2001. 2047. Denis Zelenović 2048. Željko Bevanda 2080. Pero Marić 2081. Dominko Mlakić 2082. Vican Boris 2083. Boris Skoko 2116. Ivo Kudić 2008. 2117. Fazlija Trkić 1933. Petar Jerkić 1934. Zoran Bradarić 1935. Mario Rezić 1973. Slaven Karačić 1974. Ivan Rajič 1975. Ruža Vujnović 1999. 2013. Ivan Rezo 2049. Miro Dolić 2050. Josip Knezović 2051. Zoran Vrljić 2084. Slaven Marinović 2085. Vitomir Pavić 2086. Marijo Medić 2118. Zlatko Vejzović 2119. Velimir Mijić 2120. Edin Grbić 1936. Nikša Sanader 1976. Mario Goluža 2014. Mladen Bazina 2052. Frano Petrović 2087. Jelenka Cvitić 2121. Danijel Primorac 1937. Ankica Krstulović-Krpetić 1977. Jozo Pinjuh 2015. Igor Marić 2053. Predrag Čović 2088. Sanja Sušac 2122. Boris Pažin 1938. Marijana Bunoza 1978. Ilija Ambrić 2016. Alen Raspudić 2054. Karlo Kardov 2089. Dražen Ćavar 2123. Nebojša Rašović 1939. Stipe Marić 1979. Zoran Raspudić 2017. Jasenko Malbašić 2055. Jerko Leventić 2090. Bojan Petrić 2124. Dragan Popović 1940. Tea Behmen 1941. Zdenko Komadina 1942. Željko Božić 1980. Krešimir Naletilić 1981. Angela Mustapić 1982. Albert Šunjić 2018. Želimir Laganin 2019. Nikica Ljubić 2020. Željko Crnjac 2056. Saša Kajgo 2057. Branko Ivičević 2058. Milenko Božić 2005. 2091. Jadranko Dragoje 2125. Gordan Lješić 2126. Boris Crnokić 2127. Robert Martinović 1943. Ivana Matijević 1983. Tomislav Pranjić 2021. Katarina Jerković 2059. Slobodan Eljuga 2092. Nikola Hrkać 2128. Igor Planinić 1944. Silvana Krtalić 1984. Andrija Barišić 2022. Josip Glavaš 2093. Saša Šantić 2129. Jerko Soldo 208 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 209

2130. Radislav Tubić 16. Marija Pehar 56. Zvjezdan Puđa 96. Sonja Jurić 23. Marko Rajković 63. Aleksandar Viner 2131. Ante Volovičić 17. Ivana Sušilović 57. Kristijan Dugandžić 97. Vedran Kazandžić 24. Mirko Ivančević 64. Ivan Bosak 2132. Damljan Sabljić 18. Miro Pažin 58. Drago Šaravanja 98. Blago Crnjac 25. Mirko Mučibabić 65. Vladimir Buhovac 2133. Miljan Rupar 19. Matija Nakić 59. Josip Grbavac 99. Vatroslav Kolar 26. Franjo Hrkač 66. Milan Kresojević 2134. Zoran Ivanković 20. Mario Mandić 60. Darko Perković 100. Ivan Grgić 27. Ale Lizalović 67. Tomislav Vučetić 2009. 1. Damir Škutor 21. Goran Falak 22. Tea Vidović 23. Sanja Zovko 61. Slaven Filipović 62. Bernard Pavković 63. Marin Čović 101. Dario Jurišić 102. Dejan Čerkuč 103. Josip Grbavac 28. Mujo Telalović 29. Aleksandar Cvetković 30. Ljubomir Đurović 68. Milija Gazdić 69. Dragan Lovrić 70. Radivoje Kašić 2. Mirko Papić 24. Danijela Mustapić 64. Anđelko Talušić 104. Bojan Marić 31. Đorđe Starović 71. Drago Predojević 3. Dražen Dolić 25. Nina Milićević 65. Sanja Buhač 105. Dario Kožul 32. Džemal Jašarević 72. Velimir Vuković 4. Davor Erceg 26. Anđelko Papak 66. Darko Primorac 106. Marijana Majić 33. Branko Kuić 73. Čedomir Raković 5. Igor Puhalo 6. Mila Zorić 7. Kažimir Milićević 8. Davor Kordić 9. Vinko Šego 10. Teo Perić 11. Marija Grbeš 12. Vedran Kolobara 13. Miro Palac 14. Hrvoje Bradić 27. Ivana Palac 28. Ivona Mikulić 29. Marin Kozina 30. Vladimir Šetka 2008. 31. Marija Bandić 32. Ivo Bandić 33. Ivana Ljubić 34. Ivica Kraljević 2009. 67. Marija Petrović 68. Mario Soldo 69. Jadranko Majstorović 70. Marijana Šimić 71. Mijat Radović 72. Dominik Knežević 73. Sanda Pravidur 74. Josip Pavlović 107. Ana Vukoja a) Spisak diplomiranih inženjera (bivše VTŠ-Sarajevo, a diplomirali su na VTŠ u ) 1965. 1. Dragan Lazić 34. Muris Hašimbegović 35. Alija Hadžić 36. Bogdan Rosuljaš 37. Radovan Milošević 38. Ivan Pandžić 39. Jakov Glavaš 40. Danilo Kovačević 41. Gavrilo Šupić 42. Drago Knežević 43. Ratko Nikolić 74. Gojko Todić 75. Nebojša Bošković 76. Jakov Stojaković 77. Ibrahim Begić 78. Anđelko Bulić 79. Grujo Matić 80. Tomo Gavrilović 81. Žarko Radmilović 82. Vojislav Gajić 83. Halim Karup 35. Dario Krtalić 75. Marija Livajušić 2. Josip Župančić 44. Josef Kamhi 84. Nikola Zorić Diplomirani inženjeri računarstva 2007. 1. Denis Zovko 2. Jelena Matković 36. Leo Bevanda 37. Dajana Rebac 38. Marin Marinčić 39. Marko Jelčić 40. Josip Ivić 41. Marin Grgić 42. Ivan Božić 76. Alen Bevanda 77. Vjekoslav Novak 78. Dajana Gavran 79. Ante Krešić 80. Miran Martinović 81. Tatjana Pandža 82. Danijela Vučić 3. Fehmija Kasamović 4. Bogdan Čomić 5. Franjo Kekez 6. Milivoje Popovac 7. Milan Dragić 8. Nikica Lehpaner 9. Orhan Pašagić 45. Vaso Vuković 46. Mehmed Omić 47. Branimir Petrović 48. Gavrilo Tamindžić 1966. 49. Džemal Popaja 85. Lazar Popović 86. Mirko Marić 87. Grujica Sabljić 88. Petar Stević 1967. 89. Vidoslav Cvijetić 3. Alen Doko 43. Dajana Anić 83. Damir Džonlez 10. Mićo Bajgorić 50. Miodrag Radojčić 90. Mijo Šimović 4. Marko Bošković 44. Leo Kuzmanović 84. Bojan Kežić 11. Blagoje Mastilović 51. Svetozar Stanić 91. Derviš Gabela 5. Marijana Golemac 45. Mario Ćosić 85. Ante Sušac 12. Zvonimir Martinović 52. Husein Horić 92. Mustafa Duratbegović 6. Marijana Bandić 46. Dario Bradarić 86. Mario Šutalo 13. Midhat Joldić 53. Luka Brzica 93. Dušan Kos 7. Vedrana Aničić 47. Tomislav Prlić 87. Denis Delić 14. Ivan Gal 54. Ivica Kesić 94. Franjo Šurkalović 8. Davor Ćosić 48. Vlado Petrović 88. Daniel Hrkać 15. Nikola Zorić 55. Branimir Radovanović 95. Ljubiša Jelić 9. Ivan Markić 10. Marijana Marušić 11. Goran Marić 49. Zoran Barbarić 50. Nikolina Pavlović 51. Slaven Lovrić 89. Tomislav Čale 90. Branimir Ćorluka 91. Ivo Stanić 16. Dušan Golubović 17. Marko Župan 18. Momčilo Božović 56. Milorad Knežev 57. Hasan Kovačević 58. Bakir Kapetanović 1968. 96. Stjepan Duvnjak 12. Toni Bandić 52. Silvija Majić 92. Ivan Visković 19. Omer Makota 59. Fahrudin Mahmutović 97. Josip Primorac 13. Marija Stojanovski 53. Ivan Matuško 93. Mate Ćuk 20. Ratko Vasić 60. David Mandić 98. Ilijas Kreso 14. Darko Šakić 54. Nikola Jović 94. Mario Šaravanja 21. Janoš Konja 61. Šime Peranić 99. Tihomir Pehar 15. Kristina Ćorić 55. Bojan Jurić 95. Elas Alagić 22. Jakub Bajramović 62. Zoran Sarić 210 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 211

1969. 100. Blagoje Dupjačanovski 101. Emil Gliha 22. Husnija Šetka 23. Stipan Popovac 24. Ivo Ćošković 25. Amir Arnautović 11. Kemal Trebinjac 12. Miron Matković 13. Mirzo Hasanagić 14. Miralem Denjo 4. Vukašin Cvijić 5. Gojko Dabarčić 6. Obrad Gavrilović 7. Ante Glibota 3. Franjo Kolobara 2001. 4. Goran Palameta 2006. 14. Anton Zovko 15. Mate Nikše 102. Stevan Tadić 26. Oljeg Lakišić 15. Derviš Hadžiabdić 8. Ratko Golijanin 5. Anita Orlović 16. Ivan Grizelj 1970. 103. Vaso Janjić 1976. 27. Stojan Dujmović 16. Bećir Rahimić 17. Omer Kolukčija 18. Salko Kurtović 9. Jovo Janjić 10. Šimun Malić 11. Vera Marjanović 2002. 6. Dario Golić 17. Francisko Radoš 18. Ozrenko Šremer 19. Vilim Zovko 28. Petar Drašković 19. Stanislav Roter 12. Branislav Marjanović 7. Zoran Mužinić 20. Gracijela Nikolić b) Spisak inženjera koji su po posebnoj odluci Savjeta Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu završili I stepen studija: 1974. 1. Zvonimir Mucić 2. Ekrem Rešidović 3. Nerman Ćemalović 4. Mladen Andrijić 5. Radisav Jovičić 6. Saša Pehar 7. Mile Primorac 8. Nezir Kurtović 9. Salih Macić 10. Jovo Banjac 11. Violeta Banjac 12. Amira Bojo 13. Ivan Martinović 14. Mladen Terzić 15. Zdravko Drmač 1975. 16. Ahmed Kapić 17. Džemal Čusto 18. Enver Bećirbašić 19. Miodrag Simić 20. Mirsada Potur 29. Hatidža Rajković 30. Borica Milosavljević 1977. 31. Hamo Kuko 32. Milorad Mijović 33. Tomo Radanović 34. Ernest Kučera 1978. 35. Slobodan Tasić 36. Stipe Rozić c) spisak inženjera koji su završili I stepen studija na Mašinskom fakultetu u u Centru za vanredni studij za radnike SOKO Mostar: 1974. 1. Novica Jonlija 2. Svetislav Jovanović 3. Ilija Komlen 4. Rajko Lojpur 5. Vlatko Lučić 6. Ismet Korjenić 7. Stanko Marić 8. Srećko Mustapić 9. Drago Džeba 20. Pavao Cigić 21. Emir Drače 22. Milovan Vujadinović 23. Vjekoslav Popović 24. Hamdija Avdić 25. Vlado Miličević 1975. 26. Slobodan Dabić 1976. 27. Mustafa Hakalo 28. Vlado Buconjić 29. Nikola Marijanović 30. Matej Primorac 31. Jovo Glavaš 1978. 32. Drago Pandža d) spisak inženjera koji su završili I stepen studija na Mašinskom fakultetu u u Centru za vanredni studij za radnike preduzeća UNIS Konjic: 1972. 1. Blaž Andrić 2. Dragan Balaban 13. Agan Mehić 14. Momčilo Milošević 15. Redžo Mujkić 16. Drago Orban 17. Zaim Ovčina 18. Zvonimir Pandža 19. Sinan Pašić 20. Ilija Pudar 21. Petar Rešetar 22. Slavko Rodić 23. Jeremija Sarić 24. Zoran Stenek 25. Marijan Šilić 26. Ivan Žilić (N) 27. Ivan Žilić (M) 1973. 28. Budimir Šiniković 29. Savo Tomić 1975. 30. Jusuf Šahbaz 1976. 31. Radomir Mrkajić Inženjeri strojarstva 2000. 1. Teofil Tolić 8. Jerko Soldo 9. Davorin Penđer 2003. 10. Anto Jeleč 2004. 11. Josip Slipac 2005. 12. Željko Rajić Inženjeri računarstva 2005. 1. Zdravko Raguž 2. Dragan Ivanković 3. Marcel Šunjić 4. Dijana Bilinovac 5. Tin Brdar 6. Zoran Matić 7. Andrea Matić 8. Mladen Pehar 9. Josip Zovko 10. Damir Marić 11. Tonči Šunjić 12. Viktor Jark 13. Kristijan Raspudić 21. Blago Crnjac 22. Davor Primorac 23. Nevena Matković 24. Jasna Njavro 25. Igor Marušić 26. Mladen Tabak 27. Mirela Jerkić 28. Josip Kožul 29. Jelena Lovrić 30. Darko Perković 31. Ivan Grgić 32. Slaven Filipović 33. Darko Anđelić 34. Kornelija Buhovac 2007. 35. Marija Topić 36. Ivan Drežnjak 37. Danijela Čuljak 38. Josip Lukić 39. Gordan Grbešić 40. Sanja Palac 41. Dragan Ćavar 42. Zoran Matuško 43. Stanislav Azinović 44. Ivan Cigić 45. Zorica Bruck 46. Domin Brajković 47. Nebojša Spaić 48. Denis Bjelica 21. Mustafa Mićijević 10. Vlado Savić 3. Ramo Bubalo 2. Miro Radalj 49. Ivanka Raspudić 212 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 213

50. Ivana Žulj 88. Davor Bakula 25. Ivan Vučić 64. Ivan Zelenika 69. Borić Ćorić 74. Josip Krajinović 51. Marina Bogdan 89. Marin Kujundžić 26. Nino Magazinović 65. Leonardo Ramljak 70. Tihomir Krtalić 75. Ante Krajina 2008. 52. Vedran Zovko 90. Dijana Mikulić 91. Josip Zovko 92. Ivan Grizelj 2009. 27. Ivana Augustinović 66. Dejan Čabrilo 67. Ivan Soldo 68. Goran Krešić 71. Lukrecija Raić 72. Sanja Selmanić 73. Vilenko Vujičević 76. Marijan Galić 53. Olivera Jurić 93. Miroslav Ivanković 28. Ivan Kožul 54. Marijana Pažin 94. Miroslav Marić 29. Nenad Marić 55. Vesna Visković 95. Marin Budimir 30. Josip Marić 56. Gordan Doko 96. Emilio Perić 31. Jelena Blažević 57. Marijana Šimović 97. Josip Marić 32. Maja Marić 58. Ivan Smoljan 98. Vide Raguž 33. Zorana Falak 59. Marijana Vukoja 60. Asim Fatić 61. Ivo Ivić Prvostupnici strojarstva 1. Josip Markić 34. Bojan Marić 35. Josip Marić 36. Vladimir Ćorić 62. Nada Andrić 63. Boris Ćorić Prvostupnici računarstva 37. Ivana Kordić 38. Ivana Livaja 64. Predrag Rotim 65. Josip Kasalo 66. Ivan Cigić 67. Zdravko Jakešević 2008. 1. Mirela Kandid 2. Kristina Šaravanja 39. Ivona Božić 40. Mario Krišto 41. Ante Savić 8. Jelena Dragoje Promocija I. generacije dipl. ing. računarstva (2007.) 68. Denis Jandrić 3. Željko Šerenet 42. Malina Milanović 69. Jelka Zane 4. Slaven Planinić 43. Danijela Dugandžić 70. Josip Novak 5. Ferid Manjušak 44. Ines Galić 71. Leonardo Ramljak 6. Dario Alilović 45. Ivan Krešić 72. Perica Stipić 7. Mateo Jurčić 46. Sanja Zovko 73. Tomislav Bubalo 8. Ivan Čolak 47. Marin Visković 74. Sanda Mandić 9. Dario Nakić 48. Mišela Raič 75. Josip Stijepić 10. Bože Ćorić 49. Darko Zelenika 2009. 76. Ivan Bošnjak 11. Snježana Drežnjak 12. Branko Ćorić 13. Josipa Petrović 50. Ana Leženić 51. Slaven Stanić 52. Mario Bevanda 77. Franjo Mijić 14. Darko Jarak 53. Ružica Krešić 78. Gordoslav Jurić 15. Slaven Majić 54. Marin Glavina 79. Željko Planinić 16. Danijel Zelenika 55. Antonio Čale 80. Jozo Šukan 17. Miroslav Galić 56. Oliver Cvitković 81. Krešimir Božić 18. Mario Tomić 57. Ivan Barbarić 82. Željko Radišić 19. Mario Marić 58. Ivan Vučina 83. Tomislav Kraljević 20. Igor Brkić 59. Ana Šaravanja 84. Bojan Čutura 21. Željko Marušić 60. Dario Stjepanović 85. Jurica Šimić 22. Marko Karačić 61. Boris Žilić 86. Janja Marić 23. Vesna Galić 62. Boris Čolić 87. Igor Babić 24. Mario Smiljanić 63. Emil Karačić 214 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 215

[Djelatnici Fakulteta 1959. 2009.] IME I PREZIME Godina zaposlenja Zvanje radnika (gostujući) 1. Nazif HADŽIOMEROVIĆ 1959. red. prof. 2. Petar JOVANOVIĆ 1959. v. prof. 3. Dušan PETROVIĆ 1959. v. prof. 4. Živojin REPOVIĆ 1959. docent 5. Ljubica RIMAC 1959. sekretar 6. Đorđe KUSTUDIĆ 1959. docent 7. Milisav MOMIRSKI 1959. docent g. 8. Muhamed VOLJEVICA 1960. docent 9. Dragoslav MARKOVIĆ 1960. asistent g. 10. Elazar SILVIO 1960. docent g. 11. Nijaz HALILHODŽIĆ 1960. asistent g. 12. Ibrahim HADŽIOSMANOVIĆ 1960. asistent g. 13. Sulejman SPAHOVIĆ 1960. asistent g. 14. Abdurahman NAMETAK 1960. red. prof. 15. Fehim ČOHADŽIĆ 1960. docent g. 16. Ali-Rizah FEJIĆ 1960. docent g. 17. Mehmed AVDIĆ 1960. docent g. 18. Božo BENDELJA 1960. red. prof. g. 19. Emir ORMAN 1960. docent g. 20. Ivan SERT 1960. docent g. 21. Ivan SALAI 1960. docent g. 22. Nikola SEDLAR 1960. red. prof. 23. Sonja KOKANOVIĆ 1960. službenik 24. Đenka COKIĆ 1960. NK radnik 25. Anka BLAŽEVIĆ 1960. NK radnik 26. Tatjana DIMITRIJEVIĆ 1960. službenik 27. Ranko KOVAČEVIĆ 1960. službenik 28. Šefika DURANOVIĆ 1960. NK radnik IME I PREZIME Godina zaposlenja Zvanje radnika (gostujući) 29. Vojislav OTAŠEVIĆ 1961. red. prof. 30. Emina ČELEBIĆ 1961. službenik 31. Rudolf LOSE 1961. docent g. 32. Rajko LIPOLD 1961. red. prof. g. 33. Tomislav BEATOVIĆ 1961. asistent 34. Dragutin KAPUN 1961. asistent 35. Anka CIVRIĆ 1961. asistent g. 36. Dragomir DRAGOVIĆ 1961. predavač g. 37. Franjo MARTINOVIĆ 1961. asistent g. 38. Fata NOŽIĆ 1961. NK radnik 39. Hatidža TAHIROVIĆ 1961. NK radnik 40. Mihajlo ŽIVKOVIĆ 1961. asistent g. 41. Vladimir ŠARENAC 1961. asistent g. 42. Džemal HUMO 1962. docent g. 43. Berislav BLAŽEVIĆ 1962. docent g. 44. Neđeljko ANIČIĆ 1963. sekretar 45. Zijad KRESO 1963. asistent g. 46. Alija NAMETAK 1963. asistent g. 47. Andrej SEVER 1963. asistent g. 48. Blago BRKIĆ 1963. asistent g. 49. Binko MUSAFIJA 1963. red. prof. g. 50. Danilo RAŠKOVIĆ 1963. red.prof. g. 51. Mirsad VRGORA 1963. docent g. 52. Štefan OBREHT 1963. predavač g. 53. Josip RUKAVINA 1963. predavač g. 54. Vilko ŠNATINGER 1963. laborant g. 55. Sabaha ISAK 1963. predavač g. 56. Mile KRALJIĆ 1963. asistent 57. Rade KRTALIĆ 1963. asistent g. 58. Tomislav MIRIĆ 1963. asistent g. 59. Hasan POPO 1963. asistent g. 60. Đuro MARIČIĆ 1963. asistent 61. Goja VUJINOVIĆ 1963. NK radnik 62. Zora LASIĆ 1963. NK radnik 63. Zvonimir MAVAR 1963. asistent 64. Rifat ĆIBER 1964. docent g. 65. Naila ŽUGOR 1964. službenik 66. Božo ĆORIĆ 1965. docent 67. Ante SESAR 1965. asistent 68. Nikola KULIDŽAN 1965. asistent g. 216 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 217

IME I PREZIME Godina zaposlenja Zvanje radnika (gostujući) 69. Nikola KOVAČINA 1965. asistent 70. Stojan KOMADINA 1965. asistent g. 71. Stjepan JURIĆ 1965. asistent 72. Konstantin LJUBINOVIĆ 1965. red. prof. 73. Zijad BENCA 1965. asistent 74. Hilmija PUZIĆ 1966. v. prof. g. 75. Nikola MUSTAPIĆ 1966. asistent 76. Mithat HASANAGIĆ 1967. asistent g. 77. Želimir DOBOVIŠEK 1967. red. prof. 78. Mirza MUŠTOVIĆ 1968. predavač 79. Dženana (Krpo) MULIĆ 1968. predavač g. 80. Muhamed BADŽAK 1968. predavač g. 81. Šahzija ĐAPO 1968. bibliotekar 82. Teodor GREGORIĆ 1969. red. prof. g. 83. Jovo PUDAR 1969. docent 84. Sabit FILIPOVIĆ 1969. red. prof. g. 85. Mihajlo TRAMOŠLJANIN 1969. predavač g. 86. Kazimir BORAS 1969. red. prof. g. 87. Dušan VUKELJA 1970. red. prof. g. 88. Mensud DURAKOVIĆ 1970. asistent 89. Marija ĆORIĆ 1970. asistent 90. Hamid DRLJEVIĆ 1970. asistent 91. Zvonimir MIŠETIĆ 1970. asistent 92. Ljubo BADNJAR 1970. predavač g. 93. Tomislav PRIMORAC 1970. asistent g. 94. Boro LOZO 1970. asistent g. 95. Muhiba SOLDIN 1970. NK radnik 96. Anto MIŠKOVIĆ 1971. asistent 97. Dubravka SUNARIĆ 1971. asistent 98. Stefan SUNARIĆ 1971. docent 99. Faruk PAVLOVIĆ 1971. asistent 100. Neđo BAJIĆ 1971. asistent 101. Milan STUPIĆ 1971. VKV radnik 102. Jure LJUBIĆ 1971. KV radnik 103. Dragoslav MIRKOVIĆ 1971. red. prof. g. 104. Muhamed RIĐANOVIĆ 1971. red. prof. g. 105. Vaso GLUHAJIĆ 1971. docent g. 106. Momir MRDOVIĆ 1971. docent g. 107. Branko HUFNAGL 1972. v. prof. g. 108. Mehmed BEHMEN 1972. asistent IME I PREZIME Godina zaposlenja Zvanje radnika (gostujući) 109. Ibrahim BADŽAK 1972. asistent 110. Seid DŽABIĆ 1972. predavač 111. Velida GALEŠIĆ 1972. asistent 112. Zdravko LONČAR 1972. asistent 113. Jozo LJUBIĆ 1972. asistent 114. Alija PIČUGA 1972. asistent 115. Marinka ČULJAK 1972. NK radnik 116. Lazar CRNOGORČIĆ 1972. NK radnik 117. Halil Burić 1972. asistent g. 118. Seid FERUŠIĆ 1973. red. prof. g. 119. Alija CIGIĆ 1973. asistent 120. Zdenko KORDIĆ 1973. asistent 121. Anka ŠIMUNOVIĆ 1973. službenik 122. Azemina PAVLOVIĆ 1973. službenik 123. Mladenka JANJIĆ 1973. službenik 124. Mile KNEZOVIĆ 1973. NK radnik 125. Mahmut ĐIKIĆ 1973. docent g. 126. Branko MILIČEVIĆ 1974. iz. prof. g. 127. Želimir BILIĆ 1974. docent g. 128. Mustava ČAUŠEVIĆ 1974. red. prof. g. 129. Šefko MEĐEDOVIĆ 1974. docent g. 130. Vojo VIŠEKRUNA 1975. asistent 131. Vlado CIGIĆ 1975. asistent 132. Sena TURANJANIN 1975. službenik 133. Jovo MRĐA 1975. van. prof. g. 134. Obrad SAMARDŽIĆ 1975. predavač 135. Semir KAZAZIĆ 1975. asistent g. 136. Todor PANTELIĆ 1975. red. prof. g. 137. Emina KRČMAR 1975. asistent 138. Omer PAŠIĆ 1976. docent 139. Emir KAZAZIĆ 1976. asistent 140. Seadin HADŽIOMEROVIĆ 1976. asistent 141. Fikret VAJZOVIĆ 1976. red. prof. 142. Luka ZOVKO 1976. KV radnik 143. Krsto DRAČA 1976. docent g. 144. Josip JERKOVIĆ 1976. docent g. 145. Aleksej NEKRASOV 1977. asistent 146. Himzo ĐUKIĆ 1977. asistent 147. Muhamed DRAČE 1977. laborant 148. Veljko RADULOVIĆ 1977. laborant 218 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 219

IME I PREZIME Godina zaposlenja Zvanje radnika (gostujući) 149. Ljilja MATKOVIĆ 1977. NK radnik 150. Nikola ŠOŠKIĆ 1977. docent g. 151. Vučko MEČANIN 1978. docent 152. Nadežda HOZIĆ 1978. iz. prof. g. 153. Vlado PRUSINA 1978. asistent 154. Šimun BOGDAN 1978. asistent 155. Đulisa HADŽIABDIĆ 1978. službenik 156. Damir USTAMUJIĆ 1978. asistent g. 157. Emir HUMO 1978. iz. prof. g. 158. Mustafa TANOVIĆ 1978. predavač g. 159. Božidar BEGOVIĆ 1978. docent g. 160. Ahmet SIRĆO 1978. docent g. 161. Ivica BENCO 1979. sekretar 162. Milka STOJANOVIĆ 1979. službenik 163. Ljubica SMILJANIĆ 1979. NK radnik 164. Borika ZUROVAC 1979. službenik 165. Medo PEPIĆ 1979. asistent 166. Ivica MEŠTROVIĆ 1979. asistent 167. Ankica BOŠNJAK 1979. NK radnik 168. Jovica DAKIĆ 1980. asistent 169. Vlado MAJSTOROVIĆ 1980. asistent 170. Remzo DEDIĆ 1980. asistent 171. Mirjana KAZAZIĆ 1980. asistent 172. Milena VUKOVIĆ 1980. NK radnik 173. Nikola MARCIKIĆ 1981. v.prof. g. 174. Vesna HADŽAJLIĆ 1981. daktilograf 175. Slobodan ZOTOVIĆ 1981. docent g. 176. Miro BUGARIN 1981. asistent 177. Milija MILUTINOVIĆ 1981. docent g. 178. Ivan SALAI 1982. v.prof. 179. Mišo HUĐEC 1982. asistent g. 180. Mehmed ČERKIĆ 1982. asistent g. 181. Stjepan BRODNJAK 1982. docent g. 182. Ilija RODIĆ 1982. asistent g. 183. Vladislav NEKRASOV 1982. docent g. 184. Nermin SELIMHODŽIĆ 1982. asistent g. 185. Hajim MEJUHAS 1982. v.prof. g. 186. Faruk DIZDAREVIĆ 1982. docent g. 187. Vukota BOLJANOVIĆ 1982. docent g. 188. Ljubomir NASTIĆ 1982. docent g. IME I PREZIME Godina zaposlenja Zvanje radnika (gostujući) 189. Petar PEKMEZOVIĆ 1982. asistent g. 190. Mirsad ČELEBIĆ 1982. asistent g. 191. Esad DUGALIĆ 1982. docent g. 192. Branislav DAMJANOVIĆ 1982. asistent g. 193. Danijel DRAČE 1982. asistent g. 194. Mustafa ČEHAJIĆ 1982. asistent g. 195. Iva ČERKIĆ 1982. NK radnik 196. Zora GLIBIĆ 1982. NK radnik 197. Ahmed MARIĆ 1982. asistent 198. Cmilja KREZIĆ 1982. daktilograf 199. Mustafa DŽOKLO 1982. asistent 200. Anka GOLEMAC 1983. asistent 201. Nedžad PAJO 1983. laborant 202. Danijel BUDIMIR 1984. laborant 203. Tanja GUROVIĆ 1985. blagajnik 204. Milena CRNOGORČIĆ 1985. NK radnik 205. Olga CVITKOVIĆ 1985. NK radnik 206. Jadranka FILIPOVIĆ 1985. ref. struč. službe 207. Rodoljub TOMIĆ 1985. asistent g. 208. Emir HUMO 1985. r. prof. 209. Karmela MILETIĆ 1985. asistent 210. Mirna BOŽIĆ 1985. blagajnik 211. Džemila TULE 1986. daktilograf 212. Mirela PAVKOVIĆ 1986. blagajnik 213. Snježana ZOVKO 1986. daktilograf 214. Davorka LJUBIĆ 1986. daktilograf 215. Jovo ŠKORO 1987. asistent g. 216. Dobrila MARKOVIĆ 1987. daktilograf 217. Mustafa KULAGLIĆ 1987. asistent g. 218. Ružica KUKIĆ 1987. blagajnik 219. Zdravka MARIĆ 1987. NK radnik 220. Dragoljub MILATOVIĆ 1987. r.prof. g. 221. Edin ELEZOVIĆ 1988. asistent g. 222. Milenko MILIČEVIĆ 1988. asistent g. 223. Milan ZEČEVIĆ 1988. r. prof. g. 224. Emil HNATKO 1988. r. prof. g. 225. Mladen POPOVIĆ 1988. r. prof. g. 226. Ljilja MARIĆ 1988. blagajnik 227. Mehmed ZOLJ 1988. asistent g. 228. Dragana DEDOVIĆ 1988. daktilograf 220 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 221

IME I PREZIME Godina zaposlenja Zvanje radnika (gostujući) 229. Mile AĆIMOVIĆ 1988. asistent g. 230. Goran BORČANIN 1988. asistent g. 231. Siniša JAHURA 1988. asistent g. 232. Muhamed HADŽIOSMANOVIĆ 1989. asistent g. 233. Vera MAROJEVIĆ 1989. NK radnik 234. Srećko ŠKORO 1989. asistent g. 235. Ljubo KOVAČ 1989. asistent g. 236. Radenko PETKOVIĆ 1989. asistent g. 237. Milenko OBAD 1991. asistent 238. Bojan RINKOVEC 1991. asistent 239. Adisa ĆURIĆ 1991. asistent 240. Davorka ŠARAVANJA 1994. asistent 241. Snježana REZIĆ 1994. asistent 242. Jagoda GLIBO 1994. referent stud. referade 243. Suzana MARIĆ 1994. tajnik fakulteta 244. Tomislav ANDRIĆ 1994. asistent 245. Dragica MARIĆ 1994. spremačica 246. Andrija TOMAS 1995. asistent 247. Bruno DANKIĆ 1995. asistent 248. Danijel ŠOGOROVIĆ 1995. asistent 249. Ante MUSA 1995. asistent 250. Marija KNEZOVIĆ 1995. knjižničar 251. Slobodan JURIĆ 1996. predavač 252. Ivan PRIMORAC 1996. docent 253. Željko STOJKIĆ 1997. asistent 254. Vesna RASPUDIĆ 1998. asistent 255. Slaven PEHAR 1998. asistent 256. Angela MUSTAPIĆ 1999. asistent 257. Marina BOGDAN 2000. tehnički tajnik 258. Krešimir RAKIĆ 2001. asistent 259. Valentino MARINČIĆ 2002. asistent 260. Marinko GILJA 2003. asistent 261. Zdenka MARIĆ 2004. spremačica 262. Andrija LONČAR 2005. asistent 263. Marijana BANDIĆ 2007. asistent 264. Ivana MILINKOVIĆ-ROSIĆ 2007. asistent 265. Nebojša RAŠOVIĆ 2008. asistent 266. Boris CRNOKIĆ 2008. asistent 267. Gordan LJEŠIĆ 2009. asistent 268. Silvestar PERŠE prof. dr. sc. g. IME I PREZIME Godina zaposlenja Zvanje radnika (gostujući) 269. Franko ROTIM prof. dr. sc. g. 270. Slobodan KRALJ prof. dr. sc. g. 271. Nikola ŠAKIĆ prof. dr. sc. g. 272. Igor ČATIĆ prof. dr. sc. g. 273. Ivan FILIPOVIĆ prof. dr. sc. g. 274. Dragan ČOVIĆ doc. g. 275. Ante REZIĆ doc. g. 276. Josip JERKOVIĆ v. predavač g. 277. Ivan DAMJANOVIĆ asistent g. 278. Marko MASLAĆ asistent g. 279. Vladimir ŠOLJIĆ asistent g. 280. Tihomir ĆAVAR asistent g. 281. Pero MARJANOVIĆ izv. prof. g. 282. Nikola ŠOŠKIĆ prof. dr. sc. g. 283. Stjepan LAPENDA doc. g. 284. Anka Pehar-PUCE predavač g. 285. Berislav LEDIĆ predavač g. 286. Borko JADRIJEVIĆ asistent g. 287. Sven GOTOVAC izv.prof. g. 288. Mirjana BONKOVIĆ doc. g. 289. Zoran PRIMORAC doc. g. 290. Jadranko BATISTA asistent g. 291. Denis LASIĆ asistent g. 292. Anton VRDOLJAK asistent g. 293. Ozrenko KOMADINA asistent g. 294. Bojan DOLŠAK doc. g. 295. Dominko VRLJIĆ asistent g. 296. Radoslav GOLIĆ izv. prof. g. 297. Marko MATIĆ izv. prof. g. 298. Branko JEREN izv. prof. g. 299. Damir KALPIĆ izv. prof. g. 300. Vedran MORNAR izv. prof. g. 301. Krešimir FERTALJ doc. g. 302. Božo TOMAS asistent g. 303. Goran KRALJEVIĆ asistent g. 304. Krešimir ŠIKIĆ asistent g. 305. Ivan KRASIĆ asistent g. 306. Dražena TOMIĆ doc. g. 307. Brano MARKIĆ izv. prof. g. 308. Nedjeljko PERIĆ red. prof. g. 222 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 223

IME I PREZIME Godina zaposlenja Zvanje radnika (gostujući) Djelatnici Fakulteta 309. Marijo KREŠIĆ asistent g. 310. Ivan PETROVIĆ doc. g. 311. Jadranko MATUŠKO asistent g. 312. Maja ŠTULA asistent g. 313. Sanja PRIMORAC asistent g. 314. Hrvoje DUJMIĆ doc. g. 315. Anto MARIJANOVIĆ asistent g. 316. Antonija KRTOLIĆ asistent g. 317. Željka ŽULJ predavač g. 318. Mladen KREŠIĆ doc. g. 319. Nikola KOCEIĆ-BILAN doc. g. 320. Ivanka BORAS izv. prof. g. 321. Mladen KOS red. prof. g. 322. Ivan HREHOROVIĆ asistent g. 323. Stipo ĆELAR doc. g. 324. Goran MARTINOVIĆ doc. g. 325. Dario GOLIĆ asistent g. 326. Damir ŠLJIVAC doc. g. 327. Krešimir MIKLOŠEVIĆ asistent g. 328. Petar HORVAT v. predavač g. 329. Miran KARIĆ asistent g. 330. Ninoslav SLOREK doc. g. 331. Tomislav ŠREDEK red. prof. g. 332. Slorko RUPČIĆ v. predavač g. 333. Antonija VIŠEKRUNA doc. g. 334. Darko PETKOVIĆ red. prof. g. 335. Zora PILIĆ doc. g. 336. Marino NOVAK v. predavač g. 337. Krešimir NENADIĆ asistent g. 338. Ivica LUKIĆ asistent g. 339. Željko HOCENSKI red. prof. g. 340. Ivan ALEKSIĆ asistent g. 341. Alfonzo BAUMGARTNER asistent g. 342. Damir FIEKO asistent g. 343. Drago ŽAGAR izv. prof. g. 344. Krešimir GRGIĆ asistent g. 345. Tomislav MRČELA izv. prof. g. 346. Višnja KRIŽANOVIĆ asistent g. 224 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 225

[Magistri znanosti 1979. 2009.] Red. Br. 10. Prezime, (očevo ime) ime GLUŠČEVIĆ (Perke) RANKO Naziv teme Razvoj metode za brzo ispitivanje reznih sposobnosti zavojnih burgija Članovi komisije Prof.dr. D. Vukelja Prof dr. B. Ivković Doc.mr. A. Mišković Datum i mjesto obrane 9.X.1981. g. na 11. KOČO (Ekrema) SAFET 12. HADŽIHUSEINOVIĆ (Safeta) DŽEVAD Konstruisanje uz primjenu internih standarda i upotrebu računara Iskorištenost materijalnih i ljudskih kapaciteta na lokalitetu UNIS-ovih fabrika u Konjicu Prof.dr. D. Obradović Doc.dr. M. Zlokolica V.prof. M. Voljevica Prof.dr. V. Otašević Prof.dr. D. Zelenović V.prof.dr. B. Ćorić 27.XI.1981. g. na 11.XII.1981. g. na 13. MIHIĆ (Damjana) BOŠKO Organizacija primjene proizvodnje kao faktor razvoja UNIS-ovih fabrika u Konjicu Prof.dr. V. Otašević V.prof.dr. B. Ćorić Doc.mr. V. Višekruna 8.I.1982. g. na Mašinskom fakultetu u Red. Br. Prezime, (očevo ime) ime 1. ĐUKIĆ (Alije) HIMZO 2. VUJINOVIĆ (Mirka) SRETEN 3. GATALO (Tome) RAJKO 4. HADŽIOSMANOVIĆ (Džemala) ISMET 5. BABIĆ (Ilije) VLATKO 6. 7. 8. NEKRASOV (Aleksandra) ALEKSEJ PRUSINA (Andrije) VLADO GAVRILOVIĆ (Bogdana) OBRAD 9. ĆIBER (Mustafe) RIFAT Naziv teme Istraživanje uticajnih parametara i njihovih korelacionih odnosa u procesu izrade cilindričnih elemenata metodom plastičnog deformisanja sa redukcijom debljine zida omotača Postavljanje sistema utvrđivanja doprinosa radnika na poslovima i zadacima održavanja u građevinarstvu Model utvrđivanja doprinosa radnika na poslovima istraživanja i razvoja privrede i tehnologije u procesu industrije. Istraživanje optimalnosti postojećih modela organizacija u željezničko-transportnim organizacijama Utvrđivanje kriterija za vrednovanje tehnološke složenosti operacija Upoređenje napora i deformacija rešetke zglobnog i ravnog modela s vrijednostima mjerenja Analiza tačnosti izrade zupčanika odvalnim glodanjem Poslovanje sa alatom u složenim privrednim sistemima Istraživanje meritornih uticajnih faktora u izradi suženih i zadebljanih krajeva cjevastih poluga metodom deformisanja materijala Članovi komisije Prof.dr. P. Popović Prof.dr. M. Čaušević Prof. T.Pantelić Prof.dr. V. Otašević Prof.dr. B. Ivković Doc.mr. B. Ćorić Prof.dr. V. Otašević Prof.dr. B. Ivković Doc.mr. B. Ćorić Prof.dr. M. Buble Prof.dr. V. Otašević Doc.mr. B. Ćorić Prof.dr. V. Otašević Doc.mr. B. Ćorić Prof.dr. B. Ivković Prof.dr. M. Momirski V.prof. M. Voljevica Prof.dr. A. Jezernik Prof.dr. D. Vukelja Prof.dr. B. Popović Doc.mr. V. Mečanin Prof.dr. V. Otašević Prof.dr. B. Ivković Doc.mr. B. Ćorić Prof.dr. P.Popović V.prof.dr. M. Čaušević Prof.dr. D. Vukelja Datum i mjesto obrane 16.XI.1979.g. na 24.IV.1980.g. na 25.IV.1980.g. na 10.V.1980.g. na 15.XI.1980. g. na 20.II.1981. g. na 17.IV.1981. g. na 26.V.1981. g. na 8.X.1981. g. na 14. BOLJANOVIĆ (Ivana) VUKOTA 15. KULAGLIĆ (Hilme) SABIT 16. 17. 18. ĆEĆEZ (Stanka) STRAHINJA VARIŠĆIĆ (Hamida) MIRALEM GŠTALTER (Dragutina) MIHAJLO 19. MILIĆ (Ive) LUKA 20. 21. 22. 23. JOSIPOVIĆ (Ivana) ŽELJKO DŽOKLO (Huse) MITHAD GLIBOTA (Milana) ANTE ILIR (Halima) BARDONIQI 24. VUKOVIĆ (Ćirila) ANTE Istraživanje uticajnih faktora i njihovih korelacionih veza u procesu izrade vazduhoplovnih elemenata od Al legure metodom savijanja u zavisnosti od primjenjenih sredstava rada Konstrukcija profila alata za izradu zadatog profila zavojnog žljeba Planiranje proizvodnje u funkciji plana razvoja UNIS-ovih fabrika na lokalitetu Konjica Vrednovanje rada u funkciji razvoja UNIS-a na lokalitetu Konjica Model za interaktivnu naponsku optimizaciju ravanskih problema po metodi konačnih elemenata Jedan pristup analizi dinamičkih i regulacionih karakteristika motora SUS Mogućnosti ocjenjivanja nivoa organizacije metodama studija rada Optimizacija izbora sredstava rada u industriji prerade metala Prilog istraživanju stepena funkcionisanja proizvodnih sistema u industriji Identifikacija, klasifikacija elemenata hidrauličnog amortizera koji se mogu izrađivati tehnologijom deformisanja Racionalizacija poslovanja sa sredstvima rada u RO Dalmacija Dugi Rat Prof.dr. P. Popović V.prof.dr. S. Živanović Doc.mr. H. Đukić Prof.dr. P. Popović Prof.dr. D. Vukelja Doc.mr. A. Mišković Prof.dr. V. Otašević Prof.dr. B. Ćorić Doc.mr. V. Višekruna Prof.dr. V. Otašević Prof.dr. B. Ćorić Doc.mr. V. Višekruna Prof.dr. A. Jezernik Prof.dr. M. Momirski Doc.mr. A. Pičuga Prof.dr. E. Humo Doc.mr. M. Mrdović Prof.dr. D. Milatović Prof.dr. M. Buble Prof.dr. V. Otašević Doc.dr. B. Ćorić Prof.dr. D. Vukelja Prof.mr. Š. Šavar Doc.dr. A. Mišković Prof.dr. D. Zelenović Prof.dr. V. Otašević Doc.mr. V.Višekruna Prof.dr. P.Popović Prof.dr. N. Boshnjaku Doc.dr. H. Đukić V.prof.dr. B. Ćorić Doc.dr. A. Mišković Doc.mr. V. Višekruna 7.V.1982. g. na 21.V.1982. g. na 28.V.1982. g. na 28.V.1982. g. na 17.IX.1982. g. na 17.IX.1982. g. na 11.XII.1982. g. na 22.XII.1982. g. na 4.II.1983. g. na 9.II.1983. g. na 11.II.1983. g. na 226 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 227

Red. Br. Prezime, (očevo ime) ime Naziv teme Članovi komisije Datum i mjesto obrane Red. Br. Prezime, (očevo ime) ime Naziv teme Članovi komisije Datum i mjesto obrane 25. DEDIĆ (Ćamila) REMZO 26. PANTIĆ (Gradomira) MIROSLAV 27. POPOVIĆ (Branka) MILAN 28. MUSTAPIĆ (Mate) NIKOLA 29. BOGDAN (Franje) ŠIMUN 30. 31. 32. KUZMANOVIĆ (Nikole) STEVAN VOJINOVIĆ (Milorada) SRBOLJUB CVITKOVIĆ (Blaža) MARKO 33. VUKOTIĆ (Petra) VOJIN 34. DRAČE (Envera) DANIJEL 35. ŠUŠIĆ (Milana) ILIJA 36. HAJDAREVIĆ (Mustafe) IRFAN 37. JOVIČIĆ (Neđe) MILAN 38. KEVELJ (Omera) JUSUF Prilog razmatranju karakteristika zglobnog četverougaonika sa dvije šetalice primjenljivog kod podiznih platformi Osnovi mjerila za raspodjelu zajedničkih prihoda RO Tvornica odlivaka Pucarevo Ispitivanje mogućnosti zavarivanja visokočvrstih Al-Cu legura namijenjenih za gradnju vazduhoplovnih struktura Uticaj grešaka tipa Di, Fi na čvrstoću statički opterećenog zavarenog spoja konstrukcionog čelika Č 1204 Analiza termičkog naprezanja klipa dizel motora Dohodak u funkciji održavanja sredstava rada u proizvodnom sistemu Prijedlog makroorganizacione strukture u OOUR-u teretni saobraćaj RO Neretva-trans Čapljina Protok predmeta rada kroz proces proizvodnje u funkciji ukupne efikasnosti privrednog sistema Prilog iskorištavanja efikasnosti složenih energetskih sistema sa stanovišta integralne sistemske predodžbe Optimalni program razvojne podloge za poboljšanje organizacije rada u RO Transmisije Kritička ocjena mjerenja i vrednovanja rada u privredi SR BiH sa posebnim osvrtom na metaloprerađivačku industriju Vrednovanje rada i raspodjela dohotka u funkciji industrijske kooperacije Organizacija regulacije velikih tehnoloških objekata Razvoj postupka izrade preciznih okova provlačenjem Prof.dr. O. Muftić Prof.dr. T. Pantelić Doc.mr. I. Badžak Prof.dr. V. Otašević Doc.mr. V. Višekruna Prof.dr. B. Ćorić Prof.dr. S. Jaškić Prof.dr. O. Pašić Doc.mr. Z. Kordić Prof.dr. S. Ferušić V.prof. M. Voljevica V.prof. N. Sedlar Doc.dr. M Mrdović Doc. I. Salai Doc.mr. Z. Kordić Prof.dr. B. Ivković Prof.dr. V. Otašević V.prof.dr. B. Ćorić V.prof.dr. B. Ćorić Doc.dr. V. Višekruna Doc.mr. A. Behmen Prof.dr. B. Ćorić Doc.dr. V. Višekruna Prof.dr. D. Zelenović Prof.dr. D. Zelenović V.prof.dr. B. Ćorić Doc.dr. M. Behmen Prof.dr. R. Stanojević Doc.dr. V. Višekruna Doc.mr. N. Bajić Prof.dr. V. Otašević Prof.dr. B. Ćorić Prof.dr. D. Zelenović Prof.dr. V. Otašević V.prof.dr. B. Ćorić Prof.dr. D. Zelenović Prof.dr. H. Muratović Prof.dr. O. Pašić V.prof.dr. B. Ćorić Prof.dr. D. Vukelja Doc.dr. A. Mišković Doc.dr. N. Bajić 25.III.1983. g. na 22.IV.1983. g. na 17.VI.1983. g. na 24.VI.1983. g. na 24.VI.1983. g. na 5.VII.1983. g. na 6.IV.1984. g. na 8.VII.1983. g. na 8.VII.1983. g. na 9.VII.1983. g. na 5.X.1983. g. na 2.III.1984. g. na 22.VII.1984. g. na 3.VII.1984. g. na 39. ROZIĆ (Marka) IVAN 40. 41. ZAIMOVIĆ (Salke) NER- MINA MAJSTOROVIĆ (Luke) VLADO 42. MASLAČ (Ilije) MARKO 43. MARIĆ (Bože) STANKO 44. IMAMOVIĆ (Saliha) AZRA 45. BABIĆ (Milenka) DUŠAN 46. PEŠIĆ (Božidara) ZORAN 47. DAKIĆ (Luke) JOVICA 48. BURIĆ HALIL 49. MEŠTROVIĆ (Ivana) IVAN 50. MARIĆ (Halila) AHMET 51. IVANDIĆ (Ilije) MARJAN 52. VIKIĆ (Halila) JASNA Prilog istraživanju uslova za povećanje efektivnosti tehnoloških sistema u pogonima održavanja i opravke Analiza kućišta zasuna metodom konačnih elemenata Produktivnost rada kao parametar kvaliteta poslovanja u metaloprerađivačkim proizvodnim sistemima Studija uslova ujednačenosti rada glodala u NC mašinama Analiza prostorne strukture kardanskih vratila Kritička analiza metodologije ispitivanja hladnih naprslina Program razvoja konstrukcije hermetičnog rashladnog kompresora simulacijom radnih procesa i uslovi tehnološkog i proizvodnog razvoja RO Hermetički kompresori Optimizacija remonta i servisiranje teretnih vozila Iznalaženje i provjera analitičkih i eksperimentalnih metoda za određivanje koeficijenata iskorištenja izvora toplote pri ručnom električnom zavarivanju Uticaj tehnoloških parametara zavarivanja na kvalitet zavarenih spojeva niklove legure NIMONIC 75 pri zavarivanju tig postupkom limova debljine 2 mm Iznalaženje uticaja konstrukciono-tehnoloških faktora na dinamička svojstva zavarenih spojeva visoko-čvrste legure AlZn5Mg1 Doprinos istraživanju mehaničkih karakteristika upravljačkih poluga Supstitucija udarnog opterećenja pulzirajućim opterećenjem kod ispitivanja kvaliteta zavarenog spoja na zadnjoj osovini vozila CADDY Rekonstrukcija krutosti prstena humanog kraljuška nakon hemilaminektomije Prof.dr. D. Zelenović Doc.dr. V. Višekruna V.prof.dr. B. Ćorić Prof.dr. H. Pašić Prof.dr. A. Pičuga Prof.dr. A. Mišković V.prof.dr. B. Ćorić Doc.dr. V. Višekruna Prof.dr. D. Zelenović V.prof.dr. A. Mišković Doc.mr. N. Bajić V.prof.dr. V. Mečanin Doc.dr. A. Pičuga V.prof. I. Salai V.prof.dr. A. Tanasijević Prof.dr. O. Pašić V.prof.dr. Z. Kordić V.prof.dr. V. Nikolić Prof.dr. K. Hanjalić V.prof.dr. V. Višekruna V.prof. M. Voljevica Prof.dr. S. Andrejić Doc.dr. D. Stanivuković V.prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. O. Pašić Prof.dr. Đ. Maričić V.prof.dr. Z. Kordić Prof.dr. O. Pašić, mentor Prof.dr. O. Pašić Prof.dr. S. Kralj V.prof.dr. A. Cigić Prof.dr. O. Muftić Doc.dr. A. Cigić Doc.mr. Z. Mišetić Prof.dr. O. Pašić V.prof.dr. Z. Kordić Prof.dr. S. Ferušić Prof.dr. O. Muftić Prof.dr. P. Keros V.prof.dr. A. Cigić 12.IX.1984. g. na 31.V.1985. g. na 22.VI.1985. g. na 7.X.1985. g. na 21.II.1986. g. na 29.VI.1987. g. na 3.VII.1987. g. na 29.XII.1987. g. na 27.VI.1988. g. na 24.VI.1988. g. na 21.VII.1988. g. na 31.VIII.1988. g. na 18.I.1989. g. na 29.IX.1988. g. na 228 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 229

Red. Br. Prezime, (očevo ime) ime Naziv teme Članovi komisije Datum i mjesto obrane Red. Br. Prezime, (očevo ime) ime Naziv teme Članovi komisije Datum i mjesto obrane 53. BUZA (Aslana) SHABAN 54. SALIHOVIĆ (Sabita) SABIRA 55. HARAČIĆ (Osmana) ZIJAD 56. ĐOGIĆ (Franje) JOSIP 57. RADONIQI (Jusufa) FEVZI 58. BEGOVIĆ (Huse) MEHMED 59. RADIĆ (Đorđa) DANICA 60. ŠKOBIĆ (Pave) ANDRIJA 61. MILIVOJEVIĆ (Vide) MILE 62. ŠKORO (Đure) BORISLAV 63. 64. DAMJANOVIĆ (Nikole) IVAN VELEDAR-RIZVANIĆ (Mehmeda) ATLENZIDA 65. KOTARAC (Joze) DRAGO 66. MARUŠIĆ (Lazara) ĐOKO Optimalno konstruisanje elektromotora Metodologija selekcije relevantnih veličina procesa navarivanja nuklearnih armatura Optimizacija obrade struganjem legure NIMONIC 6.263 Prilog optimizaciji upravljanja zalihama rezervnih dijelova proizvodno-tehnoloških linija Određivanje naprezanja i deformacija homogene izotropne prstenaste ploče Racionalizacija procesa izrade specijalnih elektroda UNIS-UTP Mostar Doprinos istraživanju zavarivanja bakra velikih debljina Prilog razvoju informacionog sistema upravljanja proizvodnjom na modularnom principu Modeliranje proizvodnog sustava za industrijsku proizvodnju građevinskih proizvoda za stambenu izgradnju u regiji Projektiranje organizacije planskopreventivnog održavanja mehanizacije u građevinarstvu uz podršku računala Optimizacija tehnoloških postupaka i sredstva rada radi izrade profilnih elemenata zrakoplovne kvalitete Izgradnja suvremenog sustava šifriranja u poduzeću metaloprerađivačke industrije Istraživanje procesa formiranja visokih konusnih izradaka metodom plastičnog deformiranja Projektiranje organizacijske strukture DGP HERCEGOVINA Mostar s podrškom informacijskog sustava kod upravljanja održavanja građevinske mehanizacije Prof.dr. A. Pičuga Prof.dr. P. Stojanovski Prof.dr. N. Boshnjaku Prof.dr. O. Pašić Prof.dr. V. Nikolić V.prof.dr. Z. Kordić Prof.dr. B. Ćorić V.prof.dr. D. Stanivuković Prof.dr. N. Šakić Prof.dr. A. Pičuga Prof.dr. S. Jecić Prof.dr. Fetah Jagxhiu Prof.dr. B. Ćorić Prof.dr. O. Pašić V.prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. O. Pašić V.prof.dr. Z. Kordić V.prof.dr. V. Nikolić Prof.dr. N. Šakić V.prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. B. Ćorić Prof.dr. B. Ćorić Prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. Z. Langov Prof.dr. B. Ćorić Prof.dr. O. Pašić Prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. V. Boljanović Prof.dr. H. Đukić Doc.dr. E. Kazazić Prof.dr. B. Ćorić Prof.dr. N. Šakić Prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. P. Popović Prof.dr. H. Đukić Prof.dr. A. Mišković Prof.dr. V. Višekruna Izv.prof.dr. M. Behmen Prof.dr. B. Ćorić 3.XI.1988. g. na 18.III.1989. g. na 3.IV.1989. g. na 13.IV.1989. g. na 27.VI.1989. g. na 5.VII.1988. g. na 4.XII.1989. g. na 27.XII.1989. g. na 17.V.1990. g. na Strojarskom fakultetu u 19.VI.1990. g. na Strojarskom fakultetu u 2.VII.1990. g. na Strojarskom fakultetu u 13.VII.1990. g. na Strojarskom fakultetu u 14.IX.1990. g. na Strojarskom fakultetu u 16.X.1990. g. na Strojarskom fakultetu u 67. DŽEPAR ( Šefika) LEJLA 68. SRBA (Tripe) LAZO 69. ČOVIĆ (Franje) DRAGAN 70. MILETIĆ (Joze) KARMELA 71. MASLIĆ (Ise) MIRSAD 72. ULJAREVIĆ (Milana) BRANKO 73. ZALIHIĆ (Omera) SADIN 74. MRĐEN (Doke) NENAD 75. ČOLIĆ (Kasima) MIRSAD 76. KAPETANOVIĆ (Muhameda) NEDIM 77. ŠARIĆ (Hamida) AFAN 78. ŠOLJIĆ (Mate) VLADIMIR 79. ĆORIĆ (Franje) MIROSLAV 80. BOŠKOVIĆ (Todora) RANKO Istraživanje utjecaja kemijsko-tehnoloških faktora na karakteristike žilavosti šava pri EPP-zavarivanju sitnozrnastog čelika Prilog razvoju modela informacijskog sustava za pripremu proizvodnje Prilog istraživanju strukture rada u procesu izrade alata kao determinirajućem faktoru organizacijske strukture Simulacijski modeli klasične i automatizirane linije pripreme i njihove komparacije Istraživanje karakteristika zone utjecaja topline pri zavarivanju čelika niamol 490 Prilog istraživanju projektiranja modela klasifikacije materijala na primjeru poduzeća ALUMINIJ Mostar Doprinos istraživanju zavarljivosti bakra i aluminija postupkom zavarivanja ultrazvukom Istraživanje opće metode mjerenja i vrednovanja sustava upravljanja kvalitetom u zrakoplovnoj industriji Minimum težinskog projektiranja štapa oksijalno opterećenog promjenljivom silom Generiranje tehnoloških procesa uz pomoć računala Programsko ciljno upravljanje u metaloprerađivačkim organizacijama Organizacija funkcije održavanja sredstava za rad u poslijeratnom razdoblju Iskorištenost kapaciteta i vremenski gubici u uvjetima metaloprerađivačke industrije Modeliranje sustava tehnološke pripreme za strojnu obradu dijelova u okviru remonta plovnih objekata Prof.dr. O. Pašić Izv.prof.dr. Z. Kordić Prof.dr. S. Jakšić Prof.dr. I. Mamužić Prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. V. Mečanin Prof.dr. B. Ćorić Prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. I. Ćosić Prof.dr. V. Višekruna Izv.prof.dr. Z. Lončar Prof.dr. B. Ćorić Prof.dr. Đ. Maričić Prof.dr. Z. Kordić Prof.dr. O. Pašić Prof.dr. V. Mečanin Prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. B. Ćorić Prof.dr. O. Pašić Izv.prof.dr. M. Behmen Prof.dr. V. Nikolić Prof.dr. E. Seferović Prof.dr. B. Ćorić Prof.dr. V. Boljanović Prof.dr. H. Pašić Prof.dr. A. Pičuga Izv.prof.dr. E. Kazazić Prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. B. Ćorić Doc.dr. N. Bajgorić Prof.dr. B. Ćorić Prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. A. Mišković Prof.dr. B. Ćorić Prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. A. Mišković Prof.dr. B. Ćorić Prof.dr. V. Višekruna Izv.prof.dr. V. Majstorović Prof.dr. V. Višekruna Izv.prof.dr. V. Majstorović Prof.dr. A. Mišković 26.X.1990. g. na Strojarskom fakultetu u 15.XII.1990. g. na Strojarskom fakultetu u 26.XII.1990. g. na Strojarskom fakultetu u 27.II.1991. g. na Strojarskom fakultetu u 15.IV.1991. g. na Strojarskom fakultetu u 28.VI.1991. g. na Strojarskom fakultetu u 31.X.1991. g. na Strojarskom fakultetu u 24.XII.1991. g. na Strojarskom fakultetu u 26.XII.1991. g. na Strojarskom fakultetu u 2.VII.1992. g. na Strojarskom fakultetu u 14.X.1992. g. na Strojarskom fakultetu u 5.VIII.1993. g. na Strojarskom fakultetu u 18.X.1997. g. na Strojarskom fakultetu u 26.VI.1998. g. na Strojarskom fakultetu u 230 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 231

Red. Br. Prezime, (očevo ime) ime Naziv teme Članovi komisije Datum i mjesto obrane 81. MIŠIĆ (Andrije) DIJANA Prilog projektiranju montažnih sklopova s integralnim sklopovima Prof.dr. V. Majstorović Prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. B. Vranješ 23.IV.2002. g. na Strojarskom fakultetu u 82. BULJAN (Josipa) STIPO Modeliranje procesa dubokog izvlačenja pomoću eksplozije i određivanje tlaka udarnog vala Prof.dr. M. Jurković Prof.dr. A. Mišković Prof.dr. H. Đukić 25.V.2002. g. na Strojarskom fakultetu u 83. STOJKIĆ (Nikole) ŽELJKO Međuovisnost razvijenosti IS i uspjeha poslovanja malih i srednjih proizvodnih poduzeća Prof.dr. M. Buble Prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. V. Majstorović 3.IV.2003. g. na Strojarskom fakultetu u 84. KOBOEVIĆ (Lindi) NIKŠA Metode i način osiguranja kvalitete pri izradi otvora bušenjem u kompozitnim materijalima Prof.dr. A. Mišković Prof.dr. V. Prusina Prof.dr. R. Cebalo 29.V.2003. g. na Fakultetu strojarstva i računarstva u 85. MUSTAPIĆ (Nikole) ANGELA Laserski i tig zavarivanje čelika s povećanim sadržajem ugljika Prof.dr. S. Kralj Izv.prof.dr. M. Behmen Prof.dr. A. Mišković 11.IX.2003. g. na Fakultetu strojarstva i računarstva u 86. BEVANDA (Nikole) ZORAN Organizacijska struktura u funkciji traženje održivosti odnosno dugoročne opstojnosti poslovnih sustava Prof.dr. D. Čović Prof.dr. V. Majstorović Prof.dr. D. Kordić 1.XII.2003. g. na Fakultetu strojarstva i računarstva u 87. ŠARAVANJA (Jure) DA- VORKA Analiziranje i dijagnosticiranje vibracijskog procesa u funkciji i određivanja tehničkog stanja stroja ili konstrukcije Prof.dr. A. Cigić Prof.dr. Š. Bogdan Doc.dr. D. Petković 20.II.2004. g. na Fakultetu strojarstva i računarstva u 88. REBAC (Ivana) TRPIMIR Optimizacije modela preventivnog održavanja vozila i borbenih tehničkih sredstava Prof.dr. N. Majdandžić Prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. V. Majstorović 18.VI.2004. g. na Fakultetu strojarstva i računarstva u 89. MARINČIĆ (Josipa) VA- LENTINA Restrukturiranje poslovnih sustava u Bosni i Hercegovini Prof.dr. D. Čović Prof.dr. V. Majstorović Izv.prof.dr. B. Markić 21.VI.2004. g. na Fakultetu strojarstva i računarstva u 90. BAŠKARAD (Slavka) MARIJO Utjecaj strukture raketnog motora na unutarnjo-balističke parametre dvobaznih goriva Prof.dr. B. Zečević Izv.prof.dr. M. Obad Prof.dr. Š. Bogdan 11.V.2006. g. na Fakultetu strojarstva i računarstva u 91. MATIJEVIĆ ( Mile ) IVANA Doprinos istraživanju energije vjetra na kompleksnim terenima na primjeru vjetrofarme Velika Vlajna 1.Prof. emer. dr.đ. Maričić 2.Prof. dr. M. Behmen 3.prof. dr. N. Šoškić 28. X. 2009.g. na Fakultetu strojarstva i računarstva u 232 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 233

[Magistri znanosti djelatnici Fakulteta] Red. br. PREZIME, IME NAZIV TEME ČLANOVI KOMISIJE 10. BAJIĆ NEĐO Analiza toplotnog opterećenja predmeta obrade pri ravnom brušenju u funkciji stepena pohabanosti tocila Prof. B. Bandelja Prof.dr. B. Ivković Prof.dr. S. Sekulić Prof.dr. D. Vukelja Datum i mjesto obrane 27.IX.1977. g. na Mašinskom fakultetu u Kragujevcu 11. KORDIĆ ZDENKO Uticaj parametara zavarivanja na kvalitet zavarenih spojeva Al-legure AlMgSiCu, dobijenih elektrootpornim tačkastim zavarivanjem Prof.dr. D. Kunstelj Prof.dr. E. Oberšmit Prof. N. Sedlar 12.V.1978. g. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 12. LONČAR ZDRAVKO Automatizacija izrade viljuške kardanskog zgloba Prof.dr. T. Šurina Prof.dr. G. Nikolić Doc.dr. M. Đikić 7.VII.1978. g. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu Red. br. PREZIME, IME NAZIV TEME ČLANOVI KOMISIJE 1. OTAŠEVIĆ VOJISLAV 2. SUNARIĆ STEFAN 3. ĆORIĆ BOŽO 4. PIČUGA ALIJA 5. PUDAR JOVO 6. PAŠIĆ OMER 7. MARIČIĆ ĐURO 8. MIŠKOVIĆ ANTO 9. MEČANIN VUČKO Radna norma i raspodjela ličnih dohodaka na tehnološkim radnim mjestima Energija osnovnog stanja tekućeg He3 u modelu poluslobodnog plina Ciklus proizvodnje u funkciji vremenskih gubitaka u fabrici K O optimalnom konstruisanju linijskih i okvirnih nosača sa ograničenim deformacijama i naprezanjima Mogućnost razvoja aluminijske industrije u Hercegovini i njen značaj za privredu komune Prilog istraživanju temperaturnih polja pri zavarivanju titana Analiza radnih karakteristika parnog postrojenja praćenjem njegove eksploatacije Radioaktivna ispitivanja u obradi bušenjem Ispitivanje obradivosti čelika za automate sa osvrtom na tehnološku banku podataka Prof.dr. D. Taborčak Prof.dr. M. Novak Prof.dr. A. Vila Akad.prof.dr. K. Ljolje V.prof.dr. V. Šips V.prof.dr. Z. Stipičev Dr. A. Vila Dr. D. Taboršak Dr. M. Novak Prof.dr. O. Muftić Prof.dr. D. Rašković Doc.mr. I. Heidl Prof.dr. D. Sabolović Prof.dr. I. Krešić Prof.dr. G. Farkaš Dr. T. Gregorić Prof. D. Kunstelj Dr. I. Tork Prof.dr. L. Kreut Prof. V. Đurić Prof.dr. M. Pavić Prof.dr. B. Ivković Prof.dr. S. Sekulić Prof.dr. D. Vukelja Akad.prof.dr. J. Peklenik Prof.dr. Z. Seljak Prof.dr. F. Retl Datum i mjesto obrane 1996. g. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 24.IX.1970. g. na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu 2.XI.1971. g. na Fakultetu ekonomskih nauka u Zagrebu 9.IX.1979. g. na FSB u Zagrebu 5.III.1970. g. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1973. g. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 15.VII.1974. g. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 28.VI.1976. g. na Mašinskom fakultetu u Kragujevcu 10.VII.1977. g. na Fakulteti strojništva v Ljubljani 13. LJUBIĆ JOZO 14. BEHMEN MEHMED 15. VIŠEKRUNA VOJO 16. MIŠETIĆ ZVONIMIR 17. BADŽAK IBRAHIM 18. ĐUKIĆ HIMZO 19. KAZAZIĆ EMIR 20. NEKRASOV ALEKSEJ 21. PRUSINA VLADO Istraživanje mogućnosti mjerenja kutnih podjela difrakcijom svjetlosti pomoću netransparentnih optičkih rešetki Površinski sopstveni naponi i deformacije na zavarenim spojevima legure AlZn4Mg2 i AlMg5 Određivanje optimalnih režima obrade Primjena Laplasove transformacije i step funkcije na kontiunalnim nosačima Prilog razmatranju problema primjene zglobnog četverougaonika proširenog dodatnom dijadom kao kinematičkog dijela pogonskog mehanizma mehaničkih procesa Istraživanje uticajnih parametara i njihovih korelacionih odnosa u procesu izrade cilindričnih elemenata metodom plastičnog deformisanja sa redukcijom debljine zida omotača Linearne karakteristike dijagrama faktora koncentracije napona Upoređenje napora i deformacija rešetke zglobnog i ravnog modela s vrijednostima mjerenja Analiza tačnosti izrade zupčanika odvalnim glodanjem Prof.dr. F. Dusmen Prof.dr. D. Benčić Prof.dr. R. Stančec Prof.dr. S. Ferušić Prof.dr. D. Kunstelj Prof.dr. E. Oberšmit V.prof.dr. P. Rebić Prof.dr. D. Taboršek Prof.dr. V. Otašević Prof.dr. M. Josifović Prof.dr. K. Stevanović-Hedrih Prof.dr. B. Antić Prof. T. Pantelić Prof.dr. P. Popović Prof.dr. Ž. Živanović Prof.dr. P. Popović Prof.dr. M. Čaušević Prof.dr. T. Pantelić Prof.dr. S. Jecić Prof.dr. I. Afirović V.prof.dr. I. Heidl Prof.dr. M. Momirski V.prof. M. Voljevica Prof.dr. A. Jezernik Prof.dr. D. Vukelja Prof.dr. B. Popović Doc.mr. V. Mečanin 7.VII.1978. g. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 1.IX.1978. g. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 20.XII.1978. g. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 1.III.1979. g. na Mašinskom fakultetu u Nišu 20.III.1979. g. na Mašinskom fakultetu u Nišu 16.XI.1979. g. na Mašinskom fakultetu u 26.XI.1980. g. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 20.II.1981. g. na Mašinskom fakultetu u 17.IV.1981. g. na Mašinskom fakultetu u 234 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 235

Red. br. PREZIME, IME NAZIV TEME ČLANOVI KOMISIJE Datum i mjesto obrane Red. br. PREZIME, IME NAZIV TEME ČLANOVI KOMISIJE Datum i mjesto obrane 22. CIGIĆ ALIJA 23. SAMARDŽIĆ OBRAD 24. DEDIĆ REMZO Dinamička analiza pogonskih mehanizama radne ploče za eksperimente Društvena samozaštita u funkciji osnovnog obrazovanja Prilog razmatranju karakteristika zglobnog četverougaonika sa dvije šetalice primjenljivog kod podiznih platformi Prof.dr. O. Muftić Prof.dr. A. Vučetić Prof.dr. K. Drača Prof.dr. M. Vujević Prof.dr. B. Jovanović Prof.dr. M. Radović Prof.dr. O. Muftić Prof.dr. T. Pantelić Doc.mr. I. Badžak 8.VI.1981. g. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 12.VI.1982. g. na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu 25.III.1983. g. na Mašinskom fakultetu u 35. PEPIĆ MEDO 36. BUGARIN MIRO 37. MAVAR ZVONIMIR Konvergencija Furijevih redova na Vilenkinovim grupama Strukturna i eksperimentalna analiza noseće konstrukcije autobusa Neka poopćenja Baneckovog principa kontrakcije Prof.dr. M. Avdispahić Prof.dr. N. Tanović-Miler Prof.dr. M. Tomić V.prof.dr. H. Pašić V.prof. M. Slobodan Prof.dr. A. Pičuga Dr. F. Vajzović Prof.dr. V. Perić Prof.dr. K. Finci 31.VIII.1988. g. na Prirodno-mat. fakultetu (odsjek za matematiku) u Sarajevu 21.XII.1988. g. na Mašinskom fakultetu u Sarajevu 27.VII.1989. g. na Prirodno-mat. fakultetu u Sarajevu 25. MUSTAPIĆ NIKOLA Uticaj grešaka tipa D1, F1 na čvrstoću statički opterećenog zavarenog spoja konstrukcionog čelika Č. 1204 Prof.dr. S. Ferušić V.prof. M. Voljevica V.prof. N. Sedlar 24.VI.1983. g. na Mašinskom fakultetu u 38. MILETIĆ KARMELA Simulacijski modeli klasične i automatizirane linije pripreme duhana i njihova kompetencija Prof.dr. V. Višekruna Izv.prof.dr. Z. Lončar Prof.dr. B. Ćorić 27.II.1991. g. na Strojarskom fakultetu u 26. BOGDAN ŠIMUN 27. MUŠTOVIĆ MIRZA 28. MAJSTOROVIĆ VLADO 29. PAVLOVIĆ FARUK 30. GALEŠIĆ VELIDA 31. DAKIĆ JOVICA 32. GOLEMAC ANKA 33. MEŠTROVIĆ IVICA 34. MARIĆ AHMET Analiza termičkog naprezanja klipa dizel motora Teme i jezik pjesništva otpora u Francuskoj Produktivnost rada kao parametar kvaliteta poslovanja u metaloprerađivačkim proizvodnim sistemima Projektovanje istraživačkog uređaja za ispitivanje zupčastih prenosnika velike snage sa preliminarnim istraživanjima tribološkog karaktera Uticaj insolacije na oblikovanje prostora u klimatskim uslovima Mostara Iznalaženje i provjera analitičkih i eksperimentalnih metoda za određivanje koeficijenata iskorištenja izvora toplote pri ručnom elektrolučnom zavarivanju Primjena taktičkih dekompozicija u konstrukciji simetričnih designa Istraživanje uticaja konstrukcionotehnoloških faktora na dinamička svojstva visokočvrste aluminijske legure AlZn5Mg1 Doprinos istraživanju mehaničkih karakteristika upravljačkih poluga Doc.dr. M. Mrdović Doc. I. Salai Doc.mr. Z. Kordić Prof.dr. P. Metvejević Prof.dr. G. Peleš Doc.dr. G. Vidan V.prof.dr. B. Ćorić Doc.dr. V. Višekruna Prof.dr. D. Zelenović Prof.dr. B. Ivković Prof.dr. Lj. Ljubisavljević Prof.dr. S. Tanasijević Prof.dr. Dž. Čelić Prof.dr. Ž. Janković Doc.mr. S. Matijević Prof.dr. O. Pašić Prof.dr. Đ. Maričić V.prof.dr. Z. Kordić Dr. J. Šiftar Dr. M. Polonio Dr. V. Volenec Prof.dr. O. Pašić Prof.dr. S. Kralj V.prof.dr. A. Cigić Prof.dr. O. Muftić Doc.dr. A. Cigić Doc.mr. Z. Mišetić 24.VI.1983. g. na Mašinskom fakultetu u 4.VII.1984. g. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 22.VI.1985. g. na Mašinskom fakultetu u 24.VI.1985. g. na Mašinskom fakultetu u Kragujevcu 3.IV.1986. g. na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu 27.VI.1988. g. na Mašinskom fakultetu u 28.VI.1988. g. na Prirodno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 21.VII.1988. g. na Mašinskom fakultetu u 31.VIII.1988. g. na Mašinskom fakultetu u 39. REZIĆ SNJEŽANA 40. VUČINA ADISA 41. TOMAS ANDRIJA 42. STOJKIĆ ŽELJKO 43. MUSTAPIĆ ANGELA 44. ŠARAVANJA DAVORKA 45. RASPUDIĆ VESNA Doprinos automatizaciji procesa savijanja cijevi iz trake Mogućnost zamjene zakivanja točkastim zavarivanjem na zrakoplovnim konstrukcijama Prilog istraživanju nosivosti kardanskih zglobova Međuovisnost razvijenosti IS i uspjeha poslovanja malih i srednjih proizvodnih poduzeća Laserski i tig zavarivanje čelika s povećanim sadržajem ugljika Analiziranje i dijagnosticiranje vibracijskog procesa u funkciji i određivanja tehničkog stanja stroja ili konstrukcije Utjecaj segmentalnih varijacija modela na ukupnu antropodinamiku Prof.dr. A. Mulc Prof.dr. T. Šurina Prof.dr. S. Kralj Doc.dr. R. Motika Doc.dr. Z. Vukić Prof.dr. V. Kralj Prof.dr. I. Alfirević Prof.dr. F. Kovačiček Prof.dr. S. Kralj Izv.prof.dr. M. Behmen Izv.prof.dr. Z. Horvat Izv.prof.dr. M. Opalić Prof.dr. V. Ivušić Dr. S. Šušmak Prof.dr. J. Flašker Prof.dr. M. Buble Prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. V. Majstorović Prof.dr. S. Kralj Izv.prof.dr. M. Behmen Prof.dr. A. Mišković Prof.dr. A. Cigić Prof.dr. Š. Bogdan Doc.dr. D. Petković Prof.dr. O.Muftić Prof.dr.M.Crneković Doc.dr. Z. Terze Doc.dr. D. Milčić Prof.dr. A. Cigić 8.I.1996. g. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 7.V.1996. g. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 28.X.1999. g. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 3.IV.2003. g. na Strojarskom fakultetu u 11.IX.2003. g. na Fakultetu strojarstva i računarstva u 20.II.2004. g. na Fakultetu strojarstva i računarstva u 21. X 2002. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 236 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 237

Galeb i Orao Galeb i Orao su imena računala koja je proizvodila hrvatska tvrtka PEL iz Varaždina osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Konstruktor oba modela bio je Miroslav Kocijan. On je nakon Galeba počeo razvijati računalo koje je trebalo biti naprednije s manje komponenti, jednostavnije za proizvodnju, boljim grafičkim performansama te prihvatljivom cijenom. Kao osnovni procesor zadržao je mikroprocesor MOS Technology 6502. Jedine uvozne komponente bili su integrirani krugovi koje je bilo teško nabaviti u Jugoslaviji zbog restriktivne monetarne politike tadašnje države. 238 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 239

[Doktori znanosti 1980. 2009.] Red. Br. 9. Prezime, (očevo ime) ime GLUŠČEVIĆ (Perka) RANKO Naziv teme Razvoj metoda za brzo ispitivanje eksploatacionih karakteristika zavojnih burgija Članovi komisije Prof.dr. V. Šolaja Prof.dr.Š. Šavar Prof.dr. D. Vukelja Datum i mjesto obrane 6.I.1986. g. na Mašinskom fakultetu u Red. Br. Prezime, (očevo ime) ime Naziv teme Članovi komisije Datum i mjesto obrane 10. PRUSINA (Andrije) VLADO Optimizacija forme alata za izradu zupčanika relativnim kotrljanjem Prof.dr. D. Vukelja V.prof.dr. A. Mišković Prof.dr. Š. Šavar 12.IX.1986. g. na 1. ĆORIĆ (Ilije) BOŽO Kvalitet proizvoda u funkciji nivoa izvršenja količinskog učinka u metaloprerađivačkoj industriji Prof.dr. V. Otašević Prof.dr. D. Zelenović Prof.dr. B. Ivković 14.XI.1980. g. na 11. CIGIĆ (Mustafe) ALIJA Vibracije i buka kao ergonomski elementi prostornog planiranja Prof.dr. O. Muftić Prof.dr. A. Vučetić Prof.dr. B. Ćorić 4.IV.1987. g. na 2. MEČANIN (Dragoja) VUČKO Optimizacija parametara obrade na NC mašinama sa posebnim osvrtom na obradne centre Prof.dr. V. Šolaja Prof.dr. D. Vukelja Prof.dr. Z. Seljak 7.X.1981. g. na 12. NEKRASOV (Aleksandra) ALEKSEJ Doprinos poznavanju dinamičkih značajki u otvorenih kinetičkih lanaca s promjenljivom masom za vrijeme gibanja Prof.dr. O. Muftić Prof.dr. M. Momirski Prof.dr. M. Mrdović 1.VII.1988. g. na 3. MIŠKOVIĆ (Joze) ANTO Optimizacija i dimenzionisanje reznih elemenata alata primjenom metode konačnih elemenata Prof.dr. D. Vukelja Prof.dr. V. Šolaja Prof.dr. Š. Šavar 8.VII.1982. g. na 13. SEMJAN (Mihajla) VLADIMIR Komparativna analiza strukturnih transformacija pri termičkom rezanju u odnosu na zavarivanje Prof. N. Sedlar Prof.dr. V. Prosenc Prof.dr. O. Pašić V.prof.dr. Z. Kordić 14.X.1988. g. na 4. ZIROJEVIĆ (Vladimira) LJUBOMIR 5. ĐUKIĆ (Alije) HIMZO Termodinamski aspekti primjene rashladnog sredstva pri izradi alata za obradu rezanjem visokoučinskim brušenjem Istraživanje metode proračuna optimalne tehnologije izrade elemenata sa redukcijom debljine zida omotača izvlačenjem Prof.dr. Š. Šavar Prof.dr. D. Vukelja Prof.dr. B. Bendelja Prof.dr. P. Popović Prof.dr. B. Devedžić Prof.dr. S. Živanović 9.VII.1982. g. na 5.X.1982. g. na 14. ISMAILOVIĆ (Arifa) FADIL 15. KAZAZIĆ (Rize) EMIR Doprinos izučavanju zavisnosti mikrostruktura udarna žilavost mikrolegiranih čelika, aplicirano na zavarljivi čelični lim TISTE 47 Mogući pravci povećanja otpornosti na habanje elemenata tribo-mehaničkih sistema kardanskih vratila novi materijali i prevlake na kontaktnim površinama V.prof.dr. Z. Kordić Prof.dr. O. Pašić Viši pred. dr. S. Jakšić Prof.dr. B. Ivković Prof.dr. M. Nedeljković V.prof.dr. S. Tanasijević 7.X.1988. g. na 23.XII.1988. g. na 6. VIŠEKRUNA (Đure) VOJO Optimiranje količinskog učinka u proizvodnim sistemima za preradu metala Prof.dr. V. Otašević Prof.dr. P. Rebić Prof.dr. B. Ćorić 23.IV.1983. g. na 16. PAVLOVIĆ (Esada) FARUK Prilog istraživanju uticaja nasljednih osobina na habanje visokoopterećenih helikoidnih zupčanika Prof.dr. B. Ivković Prof.dr. R. Zgaga V.prof.dr. S. Tanasijević 22.XII.1988. g. na 7. KORDIĆ (Zvonke) ZDENKO Optimizacija statičke opteretivosti i dinamičke izdržljivosti tačkasto zavarenih spojeva iznalaženjem optimalnog odnosa između parametara zavarivanja Prof.dr. E. Oberšmit Prof. N. Sedlar Prof.dr. O. Pašić 4.III.1984. g. na 17. BEHMEN (Hasana) MEHMED Doprinos poznavanju uticaja temperaturnog polja na zaostale napone kod sučeono zavarenih spojeva legure AlMg5 Prof.dr. S. Ferušić Prof.dr. O. Pašić Prof.dr. I. Rožanić 14.II.1989. g. na 8. HADŽIOSMANOVIĆ (Džemala) ISMET Modeliranje organizacije razvojne funkcije u željezničkom transportnom sistemu Prof.dr. S. Andrejić Prof.dr. D. Zelenović Prof.dr. B. Ćorić 26.X.1985. g. na 18. BOLJANOVIĆ (Ivana) VUKOTA Uticaj naknadnog smanjenja debljine metala postupkom hemijskog nagrizanja na postojanost krivine formiranog elementa savijanjem Prof.dr. P. Popović Prof.dr. M. Jurković V.prof.dr. H. Đukić 26.I.1989. g. na 240 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 241

Red. Br. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. Prezime, (očevo ime) ime DONJERKOVIĆ (Donke) PETAR TOMIĆ (Predraga) RADOLJUB LONČAR (Ivana) ZDRAVKO IMAMOVIĆ (Saliha) AZRA HADŽIOMEROVIĆ (Nazifa) SEADIN MARKOVINA (Stanka) ROKO DEDIĆ (Ćamila) REMZO MAJSTOROVIĆ (Luke) VLADO 27. BOGDAN (Franje) ŠIMUN 28. ČOVIĆ (Franje) DRAGAN Naziv teme Ergonomski uvjeti za objektivnu termičku ocjenu stanja okoliša, u sistemu: čovjek stroj okoliš Analize dinamičkih svojstava elastične lopatice nosećeg rotora helikoptera od kompozitnih materijala Sinteza automatske linije za pripremu duhana u cilju povećanja kvalitete i proizvodnosti Utjecaj termičkog zavarivačkog ciklusa na pojavu krtih područja u zoni utjecaja topline visokočvrstih čelika Hidrodinamički i termodinamički procesi pri pneumatskom kondicioniranju disperznih materijala Istraživanje utjecaja plastičnog deformiranja površinskih slojeva elemenata na njihova svojstva Istraživanje utjecaja dinamičkog opterećenja pogonskih kotača na razlike u vučnim silama kod visećih jednotračnih lokomotiva Utjecaj determinirajućih faktora organizacije klasičnih proizvodnih sustava na razini korištenja kapaciteta i efikasnosti upravljanja proizvodnjom Doprinosi rješavanju problema zaštite od buke i vibracija kao i njihov utjecaj na produktivnost radnika u industrijskom pogonu Modeliranje promjena organizacijske strukture u funkciji proizvoda i tehnologije Članovi komisije Prof.dr. V. Đuričković Prof.dr. O. Muftić Prof.dr. Đ. Maričić Prof.dr. Z. Mirković Akad.prof.dr. D. Stanković Prof.dr.hab. J. Marinjak Prof.dr. M. Berković V.prof.dr. A. Cigić Doc.dr. D. Milašinović Prof.dr. M. Đikić Prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. N. Alić-Đemidžić Prof.dr. V. Savić Prof.dr. P. Ukmar Prof.dr. O. Pašić Prof.dr. Z. Kordić Prof.dr. Z. Lukačević Prof.dr. V. Prosenc Prof.dr. V. Nikolić Doc.dr. N. Šakić Prof.dr. Đ. Maričić Prof.dr. Z. Mirković Akad.prof.dr. H. Afgan Prof.dr. N. Alić-Đemidžić Prof.dr. P. Popović Prof.dr. H. Đukić Prof.dr. V. Vujović Prof.dr. M. Jurković Prof.dr. O. Pašić Prof.dr. O. Muftić Prof.dr. V. Savić Izv.prof.dr. M. Behmen Doc.dr. I. Badžak Doc.dr. C. Žepinić Prof.dr. B. Ćorić Prof.dr. N. Šakić Prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. J. Dutina Prof.dr. V. Otašević Prof.dr. O. Muftić Prof.dr. B. Ćorić Izv.prof.dr. A. Cigić Prof.dr. A. Mišković Izv.prof.dr. M. Behmen Prof.dr. B. Ćorić Prof.dr. A. Mišković Prof.dr. N. Šakić Prof.dr. S. Perše Prof.dr. V. Višekruna Datum i mjesto obrane 27.X.1989. g. na 28.X.1989. g. na 12.X.1990. g. na Strojarskom fakultetu u 21.XII.1990. g. na Strojarskom fakultetu u 7.I.1991. g. na Strojarskom fakultetu u 19.VII.1991. g. na Strojarskom fakultetu u 12.XII.1991. g. na Strojarskom fakultetu u 27.III.1992. g. na Strojarskom fakultetu u 24.IV.1993. g. na Strojarskom fakultetu u 8.VII.1996. g. na Strojarskom fakultetu u Red. Br. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. Prezime, (očevo ime) ime REZIĆ (Jure) SNJEŽANA OBAD (Jerke) MILENKO DAMJANOVIĆ (Nikole) IVAN KEVELJ (Omera) JUSUF VUČINA (Alije) ADISA ĐOGIĆ (Franje) JOSIP BULJAN (Josipa) STIPO ŠARAVANJA (Jure) DAVORKA STOJKIĆ (Nikole) ŽELJKO TOPIĆ (Nikole) ANGELA Naziv teme Prilog automatizaciji procesa visokofrekvencijskog zavarivanja cijevi Razvoj sustava za računalnu podršku procesu konstruiranja temeljenu na metodologiji CASE-BASED REASO- NING Modeliranje procesa razvlačenja u cilju postizanja više kvalitete prostorno zakrivljenih elemenata Optimizacija konstrukcije i parametara alata za proces provlačenja Prilog istraživanju kinematike i sila u natkoljeničnoj protezi pri gibanju stepenicama Prognoziranje stanja triboloških sustava uporabom ferografskih metoda Primjena genetskih i stohastičkih metoda u istraživanju procesa dubokog vučenja eksplozijom Istraživanje komplementarnog sustava otkrivanja i praćenja vibracija u funkciji izolacije strojeva i konstrukcija Utjecaj stupnja razvijenosti integriranih informacijskih sustava na kvalitetu poslovnih procesa Utjecaj zaštitne plinske mješavine na svojstva zavarenog spoja kod laserskog duplex čelika Članovi komisije Izv.prof.dr. Z. Lončar Prof.dr. T. Šurina Prof.dr. A. Mulc Izv.prof.dr. K. Grubić Doc.dr. D. Zorc Izv.prof.dr. Z. Lončar Izv.prof.dr. V. Damić Prof.dr. S. Perše Izv.prof.dr. P. Marijanović Doc.dr. D. Marijanović Prof.dr. M. Jurković Prof.dr. A. Mišković Prof.dr. H. Đukić Prof.dr. P. Leš Prof.dr. Z. Lončar Prof.dr. A. Mišković Prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. Dž. Tufekčić Prof.dr. V. Prusina Prof.dr. H. Đukić Prof.dr. O. Muftić Doc.dr. M. Obad Prof.dr. A. Cigić Prof.dr. Š. Bogdan Izv.prof.dr. R. Dedić. Prof.dr. N. Šakić Prof.dr. V. Višekruna Doc.dr. I. Čala Prof.dr. A. Mišković Prof.dr. V. Majstorović Prof.emer.dr. M. Jurković Prof.dr. A. Mišković Prof.dr. H. Đukić Prof.dr. B. Grizelj Prof.dr. A. Hadžipašić Prof.dr. A. Cigić Prof.dr. A. Mišković Prof.dr. Š. Bogdan Izv.prof.dr. D. Petković Prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. I. Veža Prof.dr. V. Majstorović Prof.dr. D. Čović Prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. B. Markić Prof.dr. Z. Kožuh Prof.dr. M. Behmen Prof.dr. A. Mišković Prof.dr. H. Đukić Prof.dr. S. Rezić Datum i mjesto obrane 7.VII.1998. g. na Strojarskom fakultetu u 20.VII.1999. g. na Strojarskom fakultetu u 4.VI.2001. g. na Strojarskom fakultetu u 11.V.2002. g. na Strojarskom fakultetu u 18.XII.2002. g. na Strojarskom fakultetu u 10.IV.2003. g. na Fakultetu strojarstva i računarstva u 12.VII.2007. g. na Fakultetu strojarstva i računarstva u 2.VI.2008. g. na Fakultetu strojarstva i računarstva u 18.XII.2008. g. na Fakultetu strojarstva i računarstva u 19.XII.2008. g. na Fakultetu strojarstva i računarstva u 242 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 243

Vizija Fakulteta strojarstva i računarstva je postati moderna, autoritativna visokoškolska institucija, uključena u zajednički visokoškolski prostor Evrope. Do 2010. godine Fakultet strojarstva i računarstva želi postati institucija koja će imati značajnu ulogu u ekonomskom, društvenom i kulturnom razvitku regije i BiH. Sa obrane doktorske disertacije 244 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 245

[Doktori znanosti djelatnici Fakulteta] Red. Br. Prezime, (očevo ime) ime 1. OTAŠEVIĆ VOJISLAV 2. PAŠIĆ OMER 3. PIČUGA ALIJA 4. ĆORIĆ BOŽO 5. SUNARIĆ STEFAN 6. MEČANIN VUČKO 7. MIŠKOVIĆ ANTO 8. ĐUKIĆ HIMZO 9. KORDIĆ ZDENKO Naziv teme Opravdanost vezivanja ličnih dohodaka za stepen izvršenja radne norme u uslovima strojnoručne proizvodnje Istraživanje uticaja intermetalnih spojeva pri zavarivanju ugljeničnih čelika sa aluminijem Komparativna analiza mehaničkih karakteristika optimalnih graničnih konstrukcija Kvalitet proizvoda u funkciji nivoa izvršenja količinskog učinka u metaloprerađivačkoj industriji Teorija mnogočestičnih sistema u aproksimaciji dvočestičnog korelativnog kretanja Optimizacija parametara obrade na NC mašinama sa posebnim osvrtom na obradne centre Optimizacija i dimenzionisanje reznih elemenata alata primjenom metode konačnih elemenata Istraživanje metode proračuna optimalne tehnologije izrade elemenata sa redukcijom debljine zida omotača izvlačenjem Optimizacija statičke opteretivosti i dinamičke izdržljivosti tačkasto zavarenih spojeva iznalaženjem optimalnog odnosa između parametara zavarivanja Članovi komisije Prof.dr. M. Novak Prof.dr. D. Radošević Prof.dr. S. Dakenić Prof.dr. R. Zdenković Prof.dr. I. Hribar Prof.dr. V. Prosenc Prof.dr. O. Muftić Prof.dr. S. Jecić Prof.dr. V. Korošec Prof.dr. V. Otašević Prof.dr. D. Zelenović Prof.dr. B. Ivković Akad.prof.dr. K. Ljolje Prof.dr. D. Čajkovski Prof.dr. V. Šips Prof.dr. V. Šolaja Prof.dr. D. Vukelja Prof.dr. Z. Seljak Prof.dr. D. Vukelja Prof.dr. V. Šolaja Prof.dr. Š. Šavar Prof.dr. P. Popović Prof.dr. B. Devedžić Prof.dr. S. Živanović Prof.dr. E. Oberšmit Prof. N. Sedlar Prof.dr. O. Pašić Datum i mjesto obrane 1973. g. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 10.VII.1980. g. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 7.VII.1980. g. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 14.XI.1980. g. na Mašinskom fakultetu u 21.VI.1981. g. na Prirodno-mat. fakultetu u Sarajevu 7.X.1981. g. na Mašinskom fakultetu u 8.VII.1982. g. na Mašinskom fakultetu u 5.X.1982. g. na Mašinskom fakultetu u 4.III.1984. g. na Mašinskom fakultetu u Red. Br. Prezime, (očevo ime) ime 10. VIŠEKRUNA VOJO 11. MARIČIĆ ĐURO 12. PRUSINA VLADO 13. CIGIĆ ALIJA 14. BAJIĆ NEĐO 15. SAMARDŽIĆ OBRAD 16. BADŽAK IBRAHIM 17. NEKRASOV ALEKSEJ 18. PAVLOVIĆ FARUK 19. KAZAZIĆ EMIR 20. BEHMEN MEHMED Naziv teme Optimiranje količinskog učinka u proizvodnim sistemima za preradu metala Istraživanje uticaja čvrstih naslaga na prenos toplote na grejnim površinama energetskih kotlova Optimizacija forme alata za izradu zupčanika relativnim kotrljanjem Vibracije i buka kao ergonomski elementi prostornog planiranja Identifikacija parametara brušenja za adaptivno krmiljenje Patritizam i društvena samozaštita u osnovnom obrazovanju Istraživanje uticaja koncepcijskog rješenja izvršnog mehanizma na stepen usaglašenosti mogućnosti mehaničke prese i potreba procesa dubokog izvlačenja Doprinos poznavanju dinamičkih značajki u otvorenih kinetičkih lanaca s promjenljivom masom za vrijeme gibanja Prilog istraživanju uticaja nasljednih osobina na habanje visokoopterećenih helikoidnih zupčanika Mogući pravci povećanja otpornosti na habanje elemenata tribo-mehaničkih sistema kardanskih vratila novi materijali i prevlake na kontaktnim površinama Doprinos poznavanju uticaja temperaturnog polja na zaostale napone kod sučeono zavarenih spojeva legure AlMg5 Članovi komisije Prof.dr. V. Otašević Prof.dr. P. Rebić Prof.dr. B. Ćorić Prof.dr. N. Afgan Akad.prof.dr. M. Gulič Akad.prof.dr. K. Hanjalić Prof.dr. Z. Mirković Prof.dr. D. Vukelja V.prof.dr. A. Mišković Prof.dr. Š. Šavar Prof.dr. O. Muftić Prof.dr. A. Vučetić Prof.dr. B. Ćorić Akad.prof.dr. J. Peklenik Prof.dr. L. Leskovar Prof.dr. F. Roethel Prof.dr. A. Šostar Prof.dr. J. Grum Prof.dr. M. Vujević Prof.dr. B. Javorović Prof.dr. V. Rozić Prof.dr. J. Marinković Prof.dr. T. Pantelić Prof.dr. P. Popović Prof.dr. Ž. Živković Prof.dr. V. Šolaja Prof.dr. Lj. Radosavljević Prof.dr. O. Muftić Prof.dr. M. Momirski Prof.dr. M. Mrdović Prof.dr. B. Ivković Prof.dr. R. Zgaga V.prof.dr. S. Tanasijević Prof.dr. B. Ivković Prof.dr. M. Nedeljković V.prof.dr. S. Tanasijević Prof.dr. S. Ferušić Prof.dr. O. Pašić Prof.dr. I. Rožanić Datum i mjesto obrane 23.IV.1983. g. na Mašinskom fakultetu u 27.IV.1983. g. na Mašinskom fakultetu u Sarajevu 12.IX.1986. g. na Mašinskom fakultetu u 4.IV.1987. g. na Mašinskom fakultetu u 7.IV.1987. g. na Fakulteti za strojništvo v Ljubljani 26.I.1988. g. na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu 15.VI.1988. g. na Mašinskom fakultetu u Beogradu 1.VII.1988. g. na Mašinskom fakultetu u 22.XII.1988. g. na Mašinskom fakultetu u 23.XII.1988. g. na Mašinskom fakultetu u 14.II.1989. g. na Mašinskom fakultetu u 246 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 247

Red. Br. Prezime, (očevo ime) ime 21. LONČAR ZDRAVKO 22. DEDIĆ REMZO 23. MAJSTOROVIĆ VLADO 24. BOGDAN ŠIMUN 25. ČOVIĆ DRAGAN 26. REZIĆ SNJEŽANA 27. OBAD MILENKO 28. VUČINA ADISA Naziv teme Sinteza automatske linije za pripremu duhana u cilju povećanja kvalitete i proizvodnosti Istraživanje utjecaja dinamičkog opterećenja pogonskih kotača na razlike u vučnim silama kod visećih jednotračnih lokomotiva Utjecaj determinirajućih faktora organizacije klasičnih proizvodnih sustava na razini korištenja kapaciteta i efikasnosti upravljanja proizvodnjom Doprinosi rješavanju problema zaštite od buke i vibracija kao i njihov utjecaj na produktivnost radnika u industrijskom pogonu Modeliranje promjena organizacijske strukture u funkciji proizvoda i tehnologije Prilog automatizaciji procesa visokofrekvencijskog zavarivanja cijevi Razvoj sustava za računalnu podršku procesu konstruiranja temeljenu na metodologiji CASE-BASED REASONING Prilog istraživanju kinematike i sila u natkoljeničnoj protezi pri gibanju stepenicama Članovi komisije Prof.dr. M. Đikić Prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. N. Alić-Đemidžić Prof.dr. V. Savić Prof.dr. P. Ukmar Prof.dr. O. Muftić Prof.dr. V. Savić Izv.prof.dr. M. Behmen Doc.dr. I. Badžak Doc.dr. C. Žepinić Prof.dr. B. Ćorić Prof.dr. N. Šakić Prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. J. Dutina Prof.dr. V. Otašević Prof.dr. O. Muftić Prof.dr. B. Ćorić Izv.prof.dr. A. Cigić Prof.dr. A. Mišković Izv.prof.dr. M. Behmen Prof.dr. B. Ćorić Prof.dr. A. Mišković Prof.dr. N. Šakić Prof.dr. S. Perše Prof.dr. V. Višekruna Izv.prof.dr. Z. Lončar Prof.dr. T. Šurina Prof.dr. A. Mulc Izv.prof.dr. K. Grubić Doc.dr. D. Zorc Izv.prof.dr. Z. Lončar Izv.prof.dr. V. Damić Prof.dr. S. Perše Izv.prof.dr. P. Marijanović Doc.dr. D. Marijanović Prof.dr. O. Muftić Doc.dr. M. Obad Prof.dr. A. Cigić Prof.dr. Š. Bogdan Izv.prof.dr. R. Dedić. Datum i mjesto obrane 12.X.1990. g. na Strojarskom fakultetu u 12.XII.1991. g. na Strojarskom fakultetu u 27.III.1992. g. na Strojarskom fakultetu u 24.IV.1993. g. na Strojarskom fakultetu u 8.VII.1996. g. na Strojarskom fakultetu u 7.VII.1998. g. na Strojarskom fakultetu u 20.VII.1999. g. na Strojarskom fakultetu u 18.XII.2002. g. na Strojarskom fakultetu u Red. Br. 30. 31. Prezime, (očevo ime) ime STOJKIĆ (Nikole) ŽELJKO TOPIĆ (Nikole) ANGELA Mr.sc. Željko Stojkić brani doktorski rad Naziv teme Utjecaj stupnja razvijenosti integriranih informacijskih sustava na kvalitetu poslovnih procesa Utjecaj zaštitne plinske mješavine na svojstva zavarenog spoja kod laserskog duplex čelika Članovi komisije Prof.dr. I. Veža Prof.dr. V. Majstorović Prof.dr. D. Čović Prof.dr. V. Višekruna Prof.dr. B. Markić Prof.dr. Z. Kožuh Prof.dr. M. Behmen Prof.dr. A. Mišković Prof.dr. H. Đukić Prof.dr. S. Rezić Datum i mjesto obrane 18.XII.2008. g. na Fakultetu strojarstva i računarstva u 19.XII.2008. g. na Fakultetu strojarstva i računarstva u 29. ŠARAVANJA (Jure) DAVORKA Istraživanje komplementarnog sustava otkrivanja i praćenja vibracija u funkciji izolacije strojeva i konstrukcija Prof.dr. A. Cigić Prof.dr. A. Mišković Prof.dr. Š. Bogdan Izv.prof.dr. D. Petković Prof.dr. V. Višekruna 2.VI.2008. g. na Fakultetu strojarstva i računarstva u 248 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 249

Commodore 64 Commodore 64 ili C64 je najpoznatije ime među računalima osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Zahvaljujući čipu SID, Commodore 64 se isticao kao kućno računalo izvrsnog zvuka. Bila je to jedna od njegovih glavnih prednosti u odnosu na druga računala. Također, sredinom osamdesetih dobar broj korisnika C64 zamijenio je originalni kazetofon s vanjskom disketnom jedinicom za diskete veličine 5,25. U vrijeme uporabe RAM-a od 1 do 128 KB, bez unutarnjeg tvrdoga diska, taj korak predstavljao je revoluciju. Svi kasniji modeli kućnih računala zamijenili su kazetofon s floppy diskom. 250 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 251

[Dobitnici plaketa i priznanja Fakulteta] U 1979. godini PLAKETU Fakulteta dobili su: Radne organizacije: 1. Soko Mostar 2. Tvornica alata Trebinje 3. Igman Konjic Spoljni suradnici: 1. Blažo Marković 2. Franc Novak 3. Prof. Bendelja Božo 4. Prof. Sedlar Nikola Radnici na Fakultetu: 1. Hadžiomerović Nazif 2. Voljevica Muhamed 3. Repović Živojin 4. Čelebić Emina 5. Ćorić Božo U 1979. godini PRIZNANJE Fakulteta u dobili su: Organizacije: 1. Univerzitet u Sarajevu 2. Mašinski fakultet u Sarajevu 3. EMŠC u 4. Zajednica Mašinskih fakulteta Jugoslavije u Beogradu Spoljni suradnici: 1. Avdić Mehmed 2. Cigić Alija 3. Fejić Rizo 4. Jovanović Petar 5. Kovačević Ranko 6. Petrović Dušan 7. Benca Zijad 8. Čohadžić Fehim 9. Ferušić Seid 10.Ivković Branko 11. Otašević Vojislav 12. Momirski Milisav 13. Pantelić Todor 14. Sert Ivan 15. Salai Ivan 16. Vukelja Dušan 17. Žugor Naila Radnici na Fakultetu: 1. Behmen Mehmed 2. Cokić Đenka 3. Lončar Zdravko 4. Mišković Anto 5. Pašić Omer 6. Mustapić Nikola 7. Pičuga Alija 8. Badžak Ibrahim 9. Kordić Zdenko 10. Maričić Đuro 11. Pavlović Faruk 12. Pudar Jovo 13. Mavar Zvonimir U 1983. godini PRIZNANJE Fakulteta dobili su: Radnici na Fakultetu: 1. Ljubić Jozo 2. Mišetić Zvonimir 3. Sunarić Stefan 4. Radulović Veljko 5. Janjić Mladenka 6. Višekruna Vojo 7. Đukić Himzo 8. Muštović Mirza U 1984. godini PLAKETU Fakulteta dobili su: Organizacije: 1. SO Mostar 2. RO Vazduhoplovstvo Mostar 3. Rudnik i TE Gacko 4. Mašinski fakultet Sarajevo Spoljni suradnici: 1. Jovanović Petar 2. Momirski Milisav 3. Petrović Dušan 4. Avdić Mehmed 5. Orman Emir 6. Sert Ivan 7. Otašević Vojislav 8. Šunjić Marko 9. Ivo Jerkić 10. Ćiber Rifet 11. Ferušić Seid 12. Čohadžić Fehim 13. Aničić Neđo Radnici Fakulteta: 1. Maričić Đuro 2. Pašić Omer 3. Mavar Zvonimir U 1984. godini PRIZNANJE Fakulteta dobili su: Organizacije: 1. OOUR Institut za termotehniku i energetiku VINČA 2. RO Transmisije 3. RO UMEL Tuzla 4. Livnica armatura Energoinvest Sarajevo 5. Univerzitet Džemal Bijedić 6. RZNR 7. Studentski centar INDEKS 8. RO EAL Mostar 9. OOUR Jugomontaža Bileća Spoljni suradnici: 1. Nožić Fata 2. Jurić Stjepan 3. Sunarić Dubravka 4. Mrdović Momir 5. Drača Krsto 6. Muftić Osman 7. Vajzović Fikret 8. Sirćo Ahmet 9. Badnjar Ljubo 10. Begović Božidar 11. Primorac Tomislav 12. Mirić Tomislav 13. Zelenović Dragutin 14. Popović Predrag 15. Oberšmit Eugen 16. Milutinović Milija 17. Međedović Šefko Radnici Fakulteta: 1. Samardžić Obrad 2. Kazazić Emir 252 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 253

3. Nekrasov Aleksej 4. Bajić Neđo 5. Đapo Šahzija U 1986. godini PRIZNANJE Fakulteta dobili su: U 1988. godini PRIZNANJE Fakulteta dobili su: PRIZNANJA - pojedincima 1. Milenko Obad 6. Drače Muhamed Organizacije: Organizacije: 2. Karmela Miletić 7. Stupić Milan 1. RO TADIV UNIS Konic 1. ERC RO ALUMINIJ Mostar 3. Boris Anzulović 8. Ljubić Jure 2. RO TGA Stolac 2. RO GRANIT Jablanica 4. Tomaž Seljak 9. Čuljak Marinka 3. RO ETI Mostar 3. RO PARKOVI Mostar 5. Igor Baš 10. Hadžiomerović Seadin 4. RO HERCEGOVINA-AUTO Mostar 6. Franko Rotim 11. Bogdan Šimun 5. FEROELEKTRO Mostar Spoljni suradnici: 7. Silvestar Perše 12. Drljević Hamid 6. RO CPR SOKO 1. Rodić Ilija 8. Nikola Šoškić 13. Cigić Vlado 7. RO Tvornica specijalnih uređaja Grude 2. Hudjec Mihajlo 9. Pero Marijanović 3. Čehajić Mustafa 10. Vlado Marić Spoljni suradnici: 4. Damjanović Branislav 11. Ljilja Marić U 1985. godini PRIZNANJE Fakulteta dobili su: Spoljni suradnici: 1. Hadžizukić Emir 2. Dedijer Lazar 1. Slobodan Zotović 2. Emir Humo 3. Gojko Krzman 4. Jozo Kojević 5. Šerif Dugalić Radnici Fakulteta: 5. Selimhodžić Emin 6. Nekrasov Vladislav 7. Jakšić Smiljko 8. Tanović Mustafa Radnici Fakulteta: 1. Dakić Jovica 12. Vera Marojević 13. Pajo Nedžad U 1999. g. za izuzetan doprinos radu i razvoju Fakulteta: 3. Sarić Halid 1. Galešić Velida 2. Meštrović Ivica PLAKETA: 4. Kušmić Teufik 2. Prusina Vlado 3. Marić Ahmet 1. Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u 5. Musa Josip 4. Golemac Anka Zagrebu 6. Hadžiosmanović Ibrahim 7. Vujović Vitomir 8. Marić Danilo 9. Kopić Husein 10. Dizdarević Faruk 11. Alija Alikadić 12. Mejuhas Hajim U 1987. godini PRIZNANJE Fakulteta dobili su: Organizacije: 1. RO Institut vazduhoplovstva VI SOKO Mostar 2. RO Fabrika transmisija SOKO Mostar 3. Karate klub STUDENT 5. Pepić Medo U 1999. g. za doprinos u radu i razvoju Fakulteta PRIZNANJA - poduzećima i institucijama PLAKETA pojedincima : 1. Ante Mišković 2. Vojo Višekruna 3. Himzo Đukić 4. Zdravko Lončar 5. Jozo ljubić 6. Nikola Mustapić Organizacije: 1. Elektroprivreda HZ - HB Mostar 7. Zvonimir Mišetić 1. Konferencija SSO Mašinskog fakulteta u Spoljni suradnici: 2. Javno poduzeće HPT Mostar 8. Slobodan Kralj 2. RO UNIS Elektronik Mostar 1. Nikola Šakić 3. WUS Austrija Sarajevo 9. Tomislav Primorac 2. Edin Šemić 4. Europska unija Mostar 10. Branko Katalinić Radnici Fakulteta: 3. Vlado Cigić 5. Euroherc Mostar 11. Osman Muftić 1. Dedić Remzo 4. Nikola Marcikić 6. Alfa-Therm Mostar 12. Dragan Čović 2. Majstorović Vlado 5. Milenko Pješčić 7. Unija Leko Široki Brijeg 3. Ivanišević Ljilja 8. ARNES - Akademska istraživačka mreža 4. Glibić Zora 9. IZUM- Maribor, Institut informatičkih znanosti 5. Turanjanin Sena 10. Vlada Republike Slovenije 254 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 255

U 2004. g. PLAKETE I PRIZNANJA dobili su: Plaketu za potporu pokretanju i razvitku studija računarstva: 1. Vlada Republike Hrvatske Plaketu za izuzetan doprinos u radu i razvitku Fakulteta strojarstva i računarstva dobili su: 1. Vlada Hercegovačko-Neretvanske županije 2. Vlada županije Zapadnohercegovačke Plaketu za izuzetan doprinos znanstvenom i nastavnom razvitku Fakulteta strojarstva i računarstva dobili su: 1. Dragan Čović 2. Vlado Majstorović 3. Đuro Maričić 4. Zvonimir Mavar 5. Milenko Obad 6. Snježana Rezić 7. Ivan Salai 8 Vojo Višekruna Plaketu za izuzetan doprinos u dugogodišnjem radu i razvitku Fakulteta dobio je: 1. Jure Ljubić 6. Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradn- Sveučilišta u Splitu 7. Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu 8. Feal d.o.o.široki Brijeg 9. Grafotisak d.o.o.grude 10. Hercegovina osiguranje d.o.o. Mostar 11. Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost podružnica Mostar 12. Hotel Ero Mostar 13. Hrvatski telekom Mostar 14. Svjetska banka Sektor za obrazovanje Priznanja za doprinos znanstvenom i nastavnom razvitku Fakulteta strojarstva i računarstva dobili su: 1. Šimun Bogdan 2. Alija Cigić 3. Remzo Dedić 4. Željko Domazet 5. Radoslav Galić 6. Sven Gotovac 7. Željko Hocenski 8. Branko Jeren 9. Mladen Kos 10. Niko Majdandžić 11. Nedjeljko Perić 12. Adisa Vučina Uručivanje plaketa Fakulteta Priznanja Fakultetu za oprinos u radu i razvitku Fakulteta strojarstva i računarstva dobile su slijedeće institucije: 1. Aluminij d.d. Mostar 2. Alfa Therm d.o.o.mostar 3. Elektroprivreda HZHB Mostar 4. Eronet Mostar 5. Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu 256 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 257

[Priznanja studentima] Zlatna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom i posebnom novčanom nagradom dodjeljuje se kao znak izuzetnog priznanja za postignuti uspjeh u studiju (završen studij sa odličnim uspjehom do 31. oktobra kalendarske godine). Srebrna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom i posebnom novčanom nagradom dodjeljuje se kao znak izuzetnog priznanja za postignuti uspjeh u studiju (uspješno studiranje i do 31. oktobra položeni svi ispiti koje obuhvata nastavni plan za proteklu školsku godinu). Zlatna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1978/79. godini 1. Dakić Jovica, prosječna ocjena 8,60 2. Majstorović Vlado, prosječna ocjena 7,81 Srebrna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1978/79. godini 1. Andrić Jovan, prosječna ocjena 9,00, I godina 2. Kašiković Jefto, prosječna ocjena 8,55, II godina 3. Bugarin Miro, prosječna ocjena 9,10, III godina 4. Dakić Jovica, prosječna ocjena 9,20, IV godina Zlatna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1979/80. godini 1. Perić Karmela, prosječna ocjena 9,03 2. Bugarin Miro, prosječna ocjena 9,02 Srebrna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1979/80. godini 1. Perić Karmela, prosječna ocjena 9,80, IV godina 2. Bugarin Miro, prosječna ocjena 8,13, IV godina 3. Kašiković Jefto, prosječna ocjena 9,00, III godina 4. Čabrilo Milovan, prosječna ocjena 9,00, III godina 5. Andrić Jovan, prosječna ocjena 8,69, II godina 6. Lujić Zoran, prosječna ocjena 8,67, I godina Zlatna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1980/81. godini 1. Marić Ahmet, prosječna ocjena 8,64 2. Kašiković Jefto, prosječna ocjena 8,09 Srebrna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1980/81. godini 1. Kašiković Jefto, prosječna ocjena 8,64, IV godina 2. Andrić Jovan, prosječna ocjena 9,10, III godina 3. Jegdić Kostadin, prosječna ocjena 9,00, III treća godina 4. Lojpur Željko, prosječna ocjena 8,38, II godina 5. Praštalo Željka, prosječna ocjena 9,08, I godina Zlatna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1981/82. godini 1. Andrić Jovan, prosječna ocjena 9,05 Srebrna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1981/82. godini 1. Andrić Jovan, prosječna ocjena 9,28, IV godina 2. Jegdić Kostadin, prosječna ocjena 9,12, IV godina 3. Lojpur Željko, prosječna ocjena 8,50, III godina 4. Zoranović Željka, prosječna ocjena 9,30, II godina 5. Duraković Mevlida, prosječna ocjena 9,00, I godina Zlatna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1982/83. godini 1. Zoranović Željka, prosječna ocjena 9,28 Srebrna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1982/83. godini 1. Zoranović Mihajlo, prosječna ocjena 9,57, IV godina 2. Lojpur Željko, prosječna ocjena 9,62, IV godina 3. Zoranović Željka, prosječna ocjena 9,66, III godina 4. Potočnik Mirjana, prosječna ocjena 9,10, III godina 5. Duraković Mevlida, prosječna ocjena 8,80, II godina 6. Bagarić Ivan, prosječna ocjena 8,70, I godina Zlatna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1983/84. godini 1. Potočnik Mirjana, prosječna ocjena 9,04 Srebrna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1983/84. godini 1. Aćimović Ljiljana, prosječna ocjena 9,40, IV godina 2. Potočnik Mirjana, prosječna ocjena 9,00, IV godina 3. Obad Milenko, prosječna ocjena 8,80, III godina 4. Škoro Srećko, prosječna ocjena 8,40, II godina 5. Petković Radenko, prosječna ocjena 8,80, I godina Zlatna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1984/85. godini 1. Obad Milenko, prosječna ocjena 9,60 Srebrna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1984/85. godini 1. Mehremić Rasim, prosječna ocjena 8,30, IV godina 2. Škoro Srećko, prosječna ocjena 8,83, III godina 3. Radić Tatjana, prosječna ocjena 8,70, II godina 4. Petković Radenko, prosječna ocjena 8,70, II godina 5. Babić Sanja, prosječna ocjena 8,50, I godina Zlatna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1985/86. godini 1. Vujović Boriša, prosječna ocjena 8,53 2. Novaković Danela, prosječna ocjena 8,11 Srebrna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1985/86. godini 1. Dautović Šukrija, prosječna ocjena 8,20, I godina 2. Šimunović Marija, prosječna ocjena8,80, I godina 3. Ćavar Tihomir, prosječna ocjena 8,00, II godina 4. Ostojić Nataša, prosječna ocjena 8,50, II godina 5. Boljanović Milanka, prosječna ocjena 8,50, III godina 6. Đogaš Zlatko, prosječna ocjena 8,70, III godina 7. Kusalović Danijela, prosječna ocjena 8,50, III godina 8. Petković Radenko, prosječna ocjena 8,70, III godina 9. Stupić Svjetlana, prosječna ocjena 8,60, IV godina 10. Bodiroga Želimir, prosječna ocjena 8,50, IV godina Srebrna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1986/87. godini 1. Ćurić Adisa, prosječna ocjena 9,00, I godina 2. Rinkovec Borjan, prosječna ocjena 9,56, I godina 3. Ćavar Tihomir, prosječna ocjena 8,90, III godina 4. Đogaš Zlatko, prosječna ocjena 9,14, IV godina 5. Šimunović Marija, prosječna ocjena 8,66, II godina Srebrna medalja Fonda Džemal Bijedić sa diplomom u školskoj 1987/88. godini 1. Ćurić Adisa, prosječna ocjena 9,66, II godina 2. Rinkovec Borjan, prosječna ocjena 9,75, II godina 3. Šimunović Marija, prosječna ocjena 8,80, III godina 258 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 259

A. NAGRADA SIV-a* 1979. g. Bugarin Miro na temu: Održavanje optimalnih parametara zglobnog četvorougaonika kod koga vođena tačka glavne spojke ima u određenim intervalima putanju koja se fino približava kružnoj putanji uz približno konstantnu brzinu u tome dijelu. 1980. g. Perić Karmela za rad na temu: Korištenje analitičke metode za određivanje temperaturnog polja pri zavarivanju nelegiranog konstrukcionog čelika ručnim elektrolučnim postupkom. 1981. g. Marić Ahmet za rad na temu: Kompjuterska sinteza i analiza jednokrivajnog zglobnog četverougaonika. 1984. g. Hojlaš Zlatko na temu: Vibracije elastičnih greda. 1985. g. Obad Milenko: Određivanje elastične deformacije zupca zupčanika sa klinastim ozubljenjem uz primjenu računara. 1986. g. Čabrilo Vojo na temu: Pregled mogućnosti ocjene kvaliteta alata za obradu rezanjem. 1987. g. Stojkić Željko na temu: Nivo korištenja sredstava u funkciji strukture rada. * Uspješno obrađene pismene teme na osnovu provedenog javnog konkursa. B. NAGRADA FONDA DŽEMAL BIJEDIĆ * 1980. g. Ćirić Siniša na temu: Solarna energija i mogućnosti korištenja sa posebnim osvrtom na korištenje u poljoprivredi. 1981. g. Ikač Ivo na temu: Principi numeričkog upravljanja alatnim mašinama. Alić Midhat na temu: Ispitivanje sredstava za hlađenje i podmazivanje pri obradi metala rezanjem. 1982. g. Ikač Ivo na temu: Prilog studiji razvoja i istraživanje sredstava i podmazivanje. Čehić Emir na temu: Matematski metod za određivanje deformacione sile izvlačenja eksperimentalnim putem. 1983. g. Vukman Vlado na temu: Primjena vibracija za otklanjanje zaostalih napona u zavarenim konstrukcijama. Bodiroga Želimir na temu: Izvori energije u Jugoslaviji. 1986. g. Bodiroga Želimir na temu: Buka i vibracije u mašinstvu. * Uspješno obrađene pismene teme na osnovu provedenog javnog konkursa. REKTOROVA NAGRADA: 1. Saša Kajgo, IV godina sveučilišnog studija strojarstva, akademske 1999/2000. god. 2. Boris Skoko, I godina sveučilišnog studija strojarstva, akademske 2000/2001. god. 3. Damir Sarajlić, I godina sveučilišnog studija strojarstva, akademske 2000/2001. god. 4. Boris Skoko, II godina sveučilišnog studija strojarstva, akademske 2001/2002. god. 5. Boris Skoko, III godina sveučilišnog studija strojarstva, akademske 2002/2003. god. 6. Jelena Matković, I godina sveučilišnog studija računarstva, akademske 2002/2003. god. 7. Jelena Matković, II godina sveučilišnog studija računarstva, akademske 2003/2004. god. 8. Alen Doko, II godina sveučilišnog studija računarstva, akademske 2003/2004. god. 9. Jelena Matković, III godina sveučilišnog studija računarstva, akademske 2004/2005. god. 10. Alen Doko, III godina sveučilišnog studija računarstva, akademske 2004/2005. god. 11. Radislav Tubić, II godina sveučilišnog studija strojarstva, akademske 2005/2006. god. 12. Alen Doko, IV godina sveučilišnog studija računarstva, akademske 2005/2006. god. 13. Miljan Rupar, IV godina sveučilišnog studija strojarstva, akademske 2006/2007. god. 14. Željko Marušić, III godina sveučilišnog studija računarstva, akademske 2006/2007. god. 15. Mate Gavran, II godina preddiplomskog studija strojarstva, akademske 2007/2008. god. 16. Ivona Božić, III godina preddiplomskog studija računarstva, akademske 2007/2008. god. DEKANOVA NAGRADA: 1. Josip Knezović, IV godina sveučilišnog studija strojarstva, akademske 1999/2000. god. 2. Boris Skoko, I godina sveučilišnog studija strojarstva, akademske 2000/2001. god. 3. Damir Sarajlić, I godina sveučilišnog studija strojarstva, akademske 2000/2001. god. 4. Boris Skoko, II godina sveučilišnog studija strojarstva, akademske 2001/2002. god. 5. Jadranko Dragoje, II godina sveučilišnog studija strojarstva, akademske 2001/2002. god. 6. Damir Sarajlić, III godina sveučilišnog studija strojarstva, akademske 2002/2003. god. 7. Alen Doko, I godina sveučilišnog studija računarstva, akademske 2002/2003. god. 8. Dragan Duvnjak, IV godina sveučilišnog studija strojarstva, akademske 2003/2004. god. 9. Marijana Golemac, III godina sveučilišnog studija računarstva, akademske 2003/2004. god. 10. Miljan Rupar, II godina sveučilišnog studija strojarstva, akademske 2004/2005. god. 11. Anđelko Papak, IV godina sveučilišnog studija računarstva, akademske 2004/2005. god. 12. Miljan Rupar, III godina sveučilišnog studija strojarstva, akademske 2005/2006. god. 13. Jelena Matković, IX semestar sveučilišnog studija računarstva, akademske 2005/2006. god. 14. Ivan Markić, IX semestar sveučilišnog studija računarstva, akademske 2005/2006. god. 15. Radislav Tubić, IV godina sveučilišnog studija strojarstva, akademske 2006/2007. god. 16. Nebojša Rašović, IV godina sveučilišnog studija strojarstva, akademske 2006/2007. god. 17. Željko Šerenet, III godina sveučilišnog studija računarstva, akademske 2006/2007. god. 18. Karlo Ćorić, II godina preddiplomskog studija strojarstva, akademske 2007/2008. god. 19. Davor Nedić, II godina preddiplomskog studija strojarstva, akademske 2007/2008. god. 20. Darko Zelenika, III godina preddiplomskog studija računarstva, akademske 2007/2008. god. 21. Zorana Falak, III godina preddiplomskog studija računarstva, akademske 2007/2008. god. 260 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 261

[Pregled nakladništva Fakulteta1959. 2009.] R.br. AUTORI NAZIV IZDANJA Godina izdanja (napomena) 1. Konstantin Ljubinović Osnovi konstruisanja u mašinstvu I i II 1965. (1970.) 2. Božo Ćorić Osnovi mašinskih konstrukcija I Uputstvo za izradu grafičkih radova 3. Vojislav Otašević Ekonomika i organizacija proizvodnje I 1967. 4. Vojislav Otašević Ekonomika i organizacija proizvodnje II 1967. 5. Vojislav Otašević Statistička matematika (sa primjenom u studiju rada) 1967. 6. Konstantin Ljubinović Tipizacija mašinskih proizvoda 1968. 7. Fehim Čohadžić Tehnologija vode, goriva i maziva 1968. (skripta) 8. Fehim Čohadžić Korozija metala 1968. (skripta) 9. Božo Ćorić Tolerancije u mašinstvu 1968. 10. Nazif Hadžiomerović Osnovi turbomašina 1969. 11. Dušan Petrović Osnovi statističke matematike 1970. 12. Dušan Petrović Osnovi vektorske analize 1971. 13. Nikola Sedlar Termička obrada 1971. 14. Božo Ćorić Tehničko crtanje uputstvo za vježbe 1972. 15. Božo Ćorić Projektovanje fabrika 1974. 16. Mirza Muštović La français technique I 1977. 17. Mirza Muštović La français technique II 1978. 1966. R.br. AUTORI NAZIV IZDANJA Godina izdanja (napomena) 19. Krsto Drača, Alija Cigić Teorija oscilacija 1979. 20. Vojislav Otašević, Božo Ćorić Organizacija i ekonomika proizvodnje I i II 1981. 21. Nazif Hadžiomerović Tehnologija mašinogradnje 1981. 22. S. Sunarić, M. Stipančić Fizika - predavanja 1981. 23. 24. Vojislav Otašević, Božo Čorić Dušan Vukelja, Anto Mišković Organizacija i ekonomika proizvodnje I i II (prerađeno i dopunjeno izdanje) 1983. Konstrukcija alata za obradu rezanjem 1983. 25. Emir Kazazić Mašinski elementi III - Zbirka zadataka 1983. 26. 27. Dušan Vukelja Anto Mišković Đuro Maričić Mićo Marić Inžinjerske metode optimizacije sa primerima iz prakse 1985. Termodinamika i prenos toplote 1986. 28. Alija Pičuga Uvod u metodu konačnih elemenata 1982. 29. Vojo Višekruna Vlado Majstorović Organizacija i ekonomika proizvodnje - zbirka zadataka 1982. 30. Vučko Mečanin Automatske proizvodne linije 1987. 31. Zdenko Kordić Elektrootporno zavarivanje 1987. 32. V. Mečanin, M. Jurković, V. Višekruna 33. Vučko Mečanin 34. Himzo Đukić Predrag Popović Tehnološki procesi automatske proizvodnje 1987. Alatne mašine sa numeričkim i kompjuterskim upravljanjem 1988. Obrada deformisanjem 1988. 35. Vlado Prusina Pomoćni pribori za obradu rezanjem 1988. 36. Z. Mišetić, A. Nekrasov, A. Cigić, I. Salai, I. Badžak, Š. Bogdan, A. Marić Mehanika - riješeni ispitni zadaci 1988. 37. Emir Kazazić Zbirka zadataka iz mašinskih elemenata 1988. 38. O. Pašić, A. Blagojević F. Ismailović Metali i legure (I izdanje) 1979. 39. Emir Humo Uvod u teoriju sistema automatskog upravljanja 40. E. Humo, M. Jovanović Automatska regulacija - zbirka zadataka 18. S. Sunarić, J. Ljubić Praktikum laboratorijskih i računskih vježbi iz fizike 1978. 41. Hajim Mejuhas Vazduhoplovni materijali, tehnologija letilica - tehnička dokumentacija i standardizacija I i II 262 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 263

R.br. AUTORI NAZIV IZDANJA Godina izdanja (napomena) R.br. AUTORI NAZIV IZDANJA Godina izdanja (napomena) 42. Slobodan Zotović Osnovi aerodinamike podzvučnih brzina 43. S. Zotović, M. Čerkić Zbirka riješenih problema iz aerodinamike podzvučnih brzina 44. Milija Milutinović Osnovi aerodinamike velikih brzina 45. Emir Humo Automatsko upravljanje avionom I 46. Stjepan Brodnjak Aviosistemi II - izvod iz predavanja 47. O. Pašič, A. Blagojević, F. Ismailović Materijali u mašinstvu 1978. 48. Vlado Majstorović Organizacija i ekonomika proizvodnje - zbirka zadataka 1988. 49. Milija Milutinović Mehanika leta - II dio - perfomanse aviona 1989. 50. Emir Kazazić Prevlake i postupci prevlačenja 1989. 51. O. Samardžić, M. Račić, M. Bevanda, N. Jakić, M. Kundačina ONO i DSZ u teoriji i praksi socijalističkog samoupravljanja 52. Božo Ćorić Tehničko crtanje 1990. 53. A. Blagojević, O. Pašić Zavarivanje, lemljenje, lijepljenje 1991. 54. 55. Viljem Kralj, Zdenko Kordić K. Drača, I. Salai, A. Cigić 1988. Točkovno uporovno varjenje 1991. Oscilacije (drugo dopunjeno izdanje) 1991. 56. Vlado Prusina Alati za obradu odvajanjem čestica - I dio 1993. 57. Šimun Bogdan Ispitivanje motora s unutarnjim izgaranjem 1997. 58. Zdenko Kordić Štefan Vučak Sučeljeno elektootporno zavarivanje 1997. 59. Himzo Đukić Konstrukcija alata 1998. 60. Snježana Rezić Zdravko Lončar 61. Vlado Cigić Sustavi automatskog upravljanja i regulacije 1999. Elementarna teorija kompleksne varijable i Laplaceovih transformacija 1999. 65. Ante Mišković Glodanje - postupci obrade 2002. 66. Milenko Obad Dizajn proizvoda uz podršku računala 2004. 67. Vlado Majstorović Vještine komuniciranja u organizaciji 2006. 68. Vesna Raspudić Šimun Bogdan Zbirka riješenih zadataka iz Nauke o čvrstoći 2007. 69. Remzo Dedić Roboti 2008. 70. Milenko Obad CAD/CAM tehnologije 2009. 71. Adisa Vučina Uvod u metodičko konstruiranje 2009. 72. Snježana Rezić Hidraulika sa primjerima primjene 2009. 73. Davorka Šaravanja Mehanika II 2009. 74. FSR Zbornik radova (prvi) 1979. 75. FSR Zbornik radova 2004. 76. FSR Zbornik radova 2007. 77. 78. Snježana Rezić Vlado Majstorović Snježana Rezić Vlado Majstorović ECTS VODIČ - Informacijski paket 2004. ECTS VODIČ - Informacijski paket 2005. 79. Snježana Rezić VODIČ kroz studij 2004. 80. 81. Snježana Rezić Vlado Majstorović Snježana Rezić Vlado Majstorović VODIČ za studente 2007. VODIČ kroz osiguranje kvalitete 2007. 62. Remzo Dedić Viseći transportni uređaji 1999. 63. 64. Vesna Raspudić Šimun Bogdan Dragan Čović Vlado Majstorović Vojo Višekruna Tablice iz Nauke o čvrstoći 2000. Poslovni sustavi 2001. 264 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 265

Robotika Čovjek je u tijeku svoje povijesti nastojao izraditi strojeve koji bi mu dostatnoj mjeri nalikovali. U starogrčkim je mitovima postojalo vjerovanje da bogu kovačkih vještina Hefestu pomažu dva živuća kipa od zlata. Robotika je znanstveno - tehnička disciplina, čiji je cilj izradba i unapređivanje robota, automatiziranih strojeva kojima upravljaju elektronička računala, pomoću upravljačkog programa i informacija primljenih preko elektroničkih osjetila - senzora. Naziv znanosti koja se bavi robotima smislio je pisac znanstvene fantastike Isaac Asimov. Asimov je također zamislio tzv. tri zakona robotike, kojih bi se svi roboti trebali držati kako nikad ne bi ozlijedili čovjeka. Roboti su najbolji primjer susreta strojarstva i računarstva. 266 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 267

[Pregled nakladništva Fakulteta, 1959. 2009.] 268 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 269

[Pregled nakladništva Fakulteta, 1959. 2009.] 270 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 271

[Pregled nakladništva Fakulteta, 1959. 2009.] 272 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 273

[Pregled nakladništva Fakulteta, 1959. 2009.] 274 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 275

Operacijski sustavi današnjice operacijski sustavi su jasna odrednica računalnih platformi. Bez obzira koje hardwareske komponente činile određeno računalo, izbor operacijskog sustava je ono što će odrediti namjenu tog računala. Nakon dvadeset godina od pojave prvog operacijskog sustava s grafičkim sučeljem, operacijski sustavi danjašnjice znatno su uznapredovali. U suvremeno doba svijetom osobnih računala vlada Microsoft Windows, dok je era raznih Linux inačica operacijskih sustava u velikom uzletu. Mac OS X baziran na Unixu čest je izbor ljudi koji se bave kreativnim poslovima. Od ostalih operacijskih sustava koji se danas koriste zadržali su se BSD i Sun OS (Solaris/OpenSolaris). U posljednje vrijeme dosta se govori o Google Chrome operacijskom sustavu koji se razlikuje od postojećih operacijskih sustava jer se gotovo u potpunosti oslanja na internetske servise i usluge, a cijelo okruženje sustava nalazi se unutar prilagođenog web preglednika Chrome. 276 PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU PEDESET GODINA FAKULTETA STROJARSTVA I RAČUNARSTVA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 277