24. MERENJE TROŠKOVA ŽIVOTA
INDEKS CENA NA MALO (CPI) Indeks cena na malo (CPI-Consumer price Index) je mera ukupnih troškova dobara i usluga koje kupuje tipični potrošač. Republički zavod za statistiku Srbije daje izvešaj o CPI godišnje i kvartalno. CPI se koristi za praćenje promena troškova života u vremenu.
INDEKS CENA NA MALO Kada CPI raste, tipično domaćinstvo troši više novca da bi se održao isti nivo potrošnje, tj. životnog standarda.
Kako se izračunava CPI? Utvrdi se korpa: Odredi se koje robe i usluge su najvažnije za potrošnju tipičnih potrošača. Državni zavod za statistiku određuje strukturu, tj. sadržaj korpe. Svakog tromesečja Državni zavod za statistiku sprovodi istraživanje, putem anketa, da bi se utvrdile cene odabranih roba i usluga.
Kako se izračunava CPI? Izračuna se trošak korpe: Koriste se podaci o cenama da bi se uvrdila vrednost korpe u različitim periodima.
Kako se izračunava CPI? Izabrati baznu godinu: Izabrati neku godnu za baznu. Obično to su godine koje se ne odlikuju nekim vanrednim zbivanjima, za koje se smatra da su bile stabilne. Izračunati indeks deljenjem vrednosti korpe u tekućoj i u baznoj godini, puta 100 %.
Kako se izračunava CPI? Izračunati stopu inflacije: Stopa inflacije je procentualna promena CPI u odnosu na neki raniji period.
Kako se izračunava stopa inflacije? Stopa inflacije se izračunava na sledeći način:
Tabela 1: Računanje CPI i stope inflacije
Table 1 Calculating the Consumer Price Index and the Inflation Rate: An Example
Table 1 Calculating the Consumer Price Index and the Inflation Rate: An Example
Table 1 Calculating the Consumer Price Index and the Inflation Rate: An Example
Table 1 Calculating the Consumer Price Index and the Inflation Rate: An Example
Kako se izračunava stopa inflacije? Stopa inflacije se izračunava na sledeći način: Bazna godina je 2002. Potrošačka korpa 2002 je koštala $1,200. Ista korpa je 2004 koštala $1,236. CPI = ($1,236/$1,200) 100 = 103. Opšti nivo cena je porastao za 3% od 2002 do 2004.
Šta ulazi u tipičnu potrošačku korpu u SAD? 16% Hrana i piće 17% Prevoz 41% Stanovanje Obrazovanje i komunikacije 6% 6% 6% 4% 4% Medicinske usluge Rekreacija Odeća Ostalo Copyright 2004 South-Western
Problemi u merenju troškova života CPI je tačna mera promene cena izabranih roba koje čine tipičnu korpu, ali nije savršena mera promena troškova života.
Problemi pri merenju troškova života Supstituciona pristrasnost Uvođenje novih dobara Nemerljive promene kvaliteta
Problemi pri merenju troškova života Supstituciona pristrasnost Sadržaj korpe se ne menja, te ne odražava reakcije potrošača na promene relativnih cena. Potrošači se okreću ka robama koje relativno postaju jevtinije tj. manje skupe. CPI prenaglašava porast troškova, života ne uzimajući u obzir substitucione efekte.
Problemi pri merenju troškova života Uvođenje novih dobara Korpa ne odražava promene u kupovnoj snazi nastale uvođenjem novih dobara. Novi proizvodi povećavaju mogućnost izbora, životni standard raste, što svaku novčanu jedninicu čini vrednijom. Potrošačima treba manje novca da održe isti nivo i kvalitet potrošnje.
Problemi pri merenju troškova života Neizmerene promene kvaliteta Kada kvalitet dobara raste iz godine u godinu, vrednost novca raste, čak i ako se cene ne menjaju. Kada kvalitet dobara opada iz godine u godinu, vrednost novca pada, čak i ako se cene ne menjaju. Statističke službe se trude prate cene roba i usluga istog kvaliteta, ali to je teško sprovesti.
Problemi pri merenju troškova života Supstituciona pristrasnost, uvođenje novih dobara i neizmerene promene kvaliteta dobara dovode do toga CPI prenaglašava rast troškova života. To je važno zato što mnogi državni programi kokriste CPI pri prilagođavanju na promene u opštem nivouz cena. CPI prenaglašava inflaciju za oko 1 % godišnje
BDP deflator nasuprot CPI Osim CPI statističke službe obračunavaju i druge indekse cena. Obračunavaju se i CPI za pojednine regione i delove države. Indeks cena na malo meri troškove korpe roba i usluga koje kupuju preduzeća, a ne potrošači.
BDP deflator nasuprot CPI Ekonomisti prate obadva pokazatelja, CPI i BDP deflator, da bi što bolje pratili dinamiku opšteg nivoa cena. Postoje dve osnovne razlike između ova dva pokazatelja, koje utiču na to da se njihove vrednosti donekle razlikuju.
Dva načina merenja inflacije u SAD Procent godišnje 15 CPI 10 5 GDP deflator 0 1965 1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000 Copyright 2004 South-Western
ISPRAVKA EKONOMSKIH VARIJABLI Indeksi cena se koriste da se ispravi efekat inflacije kada se porede novčani iznosi iz raznih perioda.
Nominalni iznosi novaca u raznim periodima Kako svesti dohodak neke osobe od 80.000 $ iz 1931 godine na nivo iz 2001: Salary = Salary 2001 1931 = $80, 000 177 152. Price level in 2001 Price level in 1931 = $931, 579
Indeksacija Kada se neki nominalni iznos automatski, po slovu zakona ili ugovora, koriguje za inflaciju, tada se kaže da je taj iznos indeksiran.
Realna i nominalna kamata Kamata predstavlja naknadu za plaćanje u budućnosti po osnovu transfera novca u prošlosti.
Realna i nominalna kamata Nominalna stopa je kamatna stopa je stopa koja se najčešće objavljuje i ne koriguje se stopom inflacije. To je ona kamatna stopa koju isplaćuju banke. Realna kamatna stopa je nominalna stopa korigovana za efekte inflacije.
Realna i nominalna kamatna stopa Interest Rates (percent per year) 15 10 Nominal interest rate 5 0 5 1965 Real interest rate 1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000