UPRAVLJANJE POKRETNOM PLATFORMOM POMO U MIKROKONTROLERA

Transcription

1 UPRAVLJANJE POKRETNOM PLATFORMOM POMO U MIKROKONTROLERA Šumiga I. 1,Vrhovski Z. 2,Mileti M. 2 1 Veleu ilište u Varaždinu, Varaždin, Hrvatska 2 Visoka tehni ka škola u Bjelovaru, Bjelovar, Hrvatska Sažetak: U ovom radu opisan je projekt pokretne platforme s radnim mehanizmom za košnju trave (kosilica). Iznesena je osnovna ideja za izradu pokretne platforme na temelju koje je razra en prototipni model mehani kih dijelova i definiran je skup po etnih zahtjeva koje bi platforma trebala zadovoljavati ili koji ine rad s platformom s radnim mehanizmom za košnju (kosilicom) jednostavnijim. Upravlja ki modul prima podatke od drugih modula RS232 komunikcijskim protokolom. Na temelju primljenih podataka, izmjerenog napona akumulatora, izmjerenih veli ina struja i brzine okretanja pogonskih i radnog motora, upravlja i nadzire rad tih motora i u slu aju greške ili otkaza sustava alarmira druge module. Mjerenje brzine okretanja pogonskih motora izvedeno je uz pomo opti kih enkodera. Integrirani H-most služi za upravljanje pogonskim motorima pulsno širinskom modulacijom i za mjerenje struje pogonskih motora. Opisano je upravljanje radnim motorom te je izmjerena njegova struja uz pomo sklopa s relejom. Poseban modul služi za upravljanje radom platforme uz pomo joysticka. Programiranje mikrokontrolera izvodi se programatorom bez da se izvadi iz sustava. Da se izbjegnu sudari pokretne platforme s objektima u okolini dodan je modul za mjerenje udaljenosti uz pomo ultrazvuka. Za napajanje cijele elektronike na platformi služi prekida ki izvor napajanja. Klju ne rije i: pokretna platforma, upravljanje, mikrokontroler, istosmjerni motor, enkoder, pulsno širinska modulacija, H-most, analogno-digitalna pretvorba, RS232 komunikacija, prekida ko napajanje, ultrazvu ni daljinomjer, programator za programiranje u sustavu Abstract: This paper describes the design of mobile platforms with a working mechanism for mowing grass (lawnmower). Based on the expressed basic idea for making the mobile platform, a prototypical model of mechanical parts was developed and the set of initial requirements that should be fulfilled or that make operating the platform with a working mechanism for mowing (mowers) easier were defined. The control module receives data from other modules by RS232 communication protocol. Based on information received, measured battery voltage, measured current values and the rotation speed of the drive and work motor, it controls and supervises the operation of the motors, while in case of errors or system cancellation, it alarms other modules. Measuring the rotation speed of the drive motor is achieved by using optical encoders. Integrated H-bridge is used to control the drive motor pulse width modulation and to measure the current powertrains. The working motor management is described and its electricity with the relay circuit is measured. A special module is used to operate the platform with a joystick. The programming of microcontroller is performed without removing the microcontroller from the system. To avoid collisions of mobile platforms with objects in the region, a module was added for measuring the distance using ultrasound. Switching power supply is used to supply the entire electronics platform. Key words: mobile platform, control, microcontroller, direct current motor, encoder, puls width modulation, H-bridge, analog-digital conversion, RS232 communication, switching supply, ultrasonic ranger, in-system programmer 1. UVOD Pokretna platforma s radnim mehanizmom za košnju trave je stroj namijenjen da olakša košnju trave. S vrlo malim preinakama, može poslužiti i u druge svrhe. Naredbe prihva a iz raznih izvora, npr. iz upravlja ke palice. Ona obavlja zahtijevane operacije, a u slu aju pogreške ili otkaza sustava aktivira alarm. Cijelo vrijeme rada prati i zapisuje putanju na prijenosnu memorijsku karticu radi što lakše daljnje reprodukcije. Sustav je zamišljen kao otvoren, tako da se i novi moduli mogu postepeno prema mogu nostima implementirati u sustav pokretne platforme podižu i njenu kvalitetu. Specifikacijske karakteristike: - maksimalna brzina kretanja: 4km/h - maksimalna struja radnog motora: 5A - maksimalna struja H-mosta (pogonski motori): 4A - maksimalni broj okretaja u minuti pogonskih motora: 54 okr/min - širina kosišta: 30cm - radni napon (napon akumulatora): 12V-15V - kapaciteti akumulatora: 2x7.2Ah 11

2 2. OPIS SKLOPOVLJA 2.1. Funkcionalni opis ure aja Blok shema sklopovlja realizirane pokretne platforme prikazana je na slici 1. Ona sadrži segmente za napajanje elektri nom energijom, upravljanje platformom, kontrolu izvršnih lanova platforme i komunikaciju izme u pojedinih segmenata sustava. Platforma se napaja iz dva akumulatora (12V) s kojima platforma može raditi nekoliko sati. Ve ina segmenata sustava pokretne platforme za rad koriste mikrokontrolere Atmelove AVR porodice. ovog sklopa je IC8 MC34063 koji regulira napon i struju u prekida kom na inu rada. Elektrolitski kondenzatori na slici 2. C1 i C48 na ulazu i izlazu obavezno moraju biti s malim unutrašnjim otporom zbog relativno velikih struja i visokih frekvencija. Svitak L2 mora biti projektiran tako da može izdržati struje do 1.5A jer sva struja te e kroz njega. O kondenzatoru C47 ovisi na kojoj frekvenciji e raditi integrirani prekida ki sklop. Dioda D30 uva sklop od eventualnih grešaka koje bi se mogle dogoditi na ostalim sklopovima koji koriste ovo napajanje. Otpornici R71,R71A i R71A1 služe za limitiranje struje. U ovom slu aju, kada je njihov ukupni otpor jednak 0.33, struja koja se može dobiti je 1.5A. Preostala etiri otpornika služe kao povratna veza na temelju koje IC8 na svom izlazu drži konstantnu vrijednost napona. Promjenom vrijednosti ovih otpornika mijenja se i izlazna vrijednost napona. Ovaj sklop može služiti i kao punja akumulatora, ako se najve a struja namjesti na najve u struju kojom se može puniti akumulator (1/10 ukupnog kapaciteta akumulatora) i ako se namjesti maksimalni napon punjenja akumulatora (15V). Akumulator se u po etku puni maksimalnom strujom, a do kraja se puni i održava napon od 15V. Ako se mjeri struju punjenja akumulatora, može se znati na koliko posto od ukupne vrijednosti kapaciteta je napunjen akumulator. Slika 2. Elektri na shema napajanja 2.3. Programator 2.2. Napajanje Slika 1. Blok shema sklopovlja Akumulatori osiguravaju izvor energije za sve module sustava. Kapacitet akumulatora je 7.2Ah. Na platformi se koristi napon za napajanje motora 12V (direktno s akumulatora) i napon za napajanje upravlja ke elektronike 5V ( prekida ki izvor napajanja koji neovisno o ulaznom naponu na svom izlazu drži 5V maksimalne struje 1.5A). Prekida ki izvor napajanja je odabran zato što se ne može strujno preopteretiti jer ima svoju zaštitu i nema disipacije energije kao na klasi nim stabilizatorima napona ili cener diodama. Elektri na shema napajanja prikazana je na slici 2. Maksimalni napon koji se smije dovesti na ulaz prekida kog izvora je 40 V. Glavni dio Programator je namijenjen za AVR porodicu Atmelovih mikrokontrolera. On omogu ava programiranje mikrokontrolera bez va enja iz sklopa. Na ovaj na in se znatno ubrzava razvoj ure aja jer se na gotovom sklopovskom okruženju razvija samo program. Programator se sastoji od ATmega8 mikrokontrolera i nekoliko pasivnih komponenata. Za rad koristi program ugra en u sklop i ne treba posebne kontrolere. Osnovne karakteristike programatora: - radi u nekoliko okruženja: Linux, Mac OS X i Windows - ne treba posebne kontrolere ili komponente za površinsku montažu - brzina programiranja je 5kBytes/sec -podržava mikrokontrolere s malom frekvencijom oscilatora (< 1,5MHz) 12

3 2.4. H-most Ovaj modul sadrži sklopovlje za upravljanje pogonskim motorima i mjerenje struje pogonskih motora. Elektri na shema sklopa dana je na slici 4. Osnovni element je IC1 L298. Osnovni priklju ci integriranog kruga L298: - OUT 1, 2, 3, 4 - priklju ci motora - SEN A,B - priklju ci senzorskog otpornika na kojem se mjeri struja Slika 4. Elektri na shema H-mosta 2.5. Opti ki enkoder Slika 3. Elektri na shema programatora - GND - negativna stezaljka - +5V- logi ko napajanje -Vcc - napon napajanja motora (preporu uje se maksimalno 36V) - ENABLE - pin za pulsno širinsku modulaciju - IN 1,2,3,4 - odre ivanje smjera okretanja motora Treba paziti da se ne prekora i struja koju može izdržati IC1, a to je 2A. Zbog induktivne prirode trošila, za zaštitu izlaznog stupnja se koriste antiparalelne diode. Preporu a se upotreba brzih dioda 2 do 4A (UF4007). Integrirani krug IC1 obavezno mora biti pri vrš en na hladnjak jer e u slu aju termi kog preoptere enja samo tako pravodobno reagirati termi ka zaštita ugra ena u ip. Prije u vrš ivanja na hladnjak treba namazati površine prianjanja termo pastom radi što boljeg provo enja topline. Za priklju ak napajanja i motora upotrijebljene su priklju ne stezaljke. Spajanje motora se mora pažljivo izvesti jer bi svaki eventualni kratki spoj mogao uništiti integrirani krug IC1. Napajanje ima predvi eno mjesto za diode radi zaštite od slu ajnog okretanja polariteta napona. Na napajanje su stavljeni kondenzatori C4, C11, C13, C14 od 100nF za filtriranje smetnji i kondenzatori C15 i C6 za izravnavanje eventualnih propada napona. Prilikom prvog puštanja u pogon, ako se motor vrti u krivom smjeru, problem e se riješiti tako da se zamjene priklju ci namota. Na vratilu elektromotora pri vrš ena je okrugla plo ica sa 36 jednoliko raspore enih proreza po obodu. Na nosa u je montirana komponenta u kojoj se nalaze fototranzistor i LED dioda koja emitira svjetlost u infracrvenom valnom podru ju. Rotacijom plo ice svjetlost emitirana iz LED diode kroz proreze pobu uje fototranzistor koji naizmjeni no dovodi struju na bazu tranzistora T1 (slika 5.). Tako se na izlazu dobiva niz pravokutnih impulsa. Taj niz pravokutnih impulsa dovodi se na prekidne pinove mikrokontrolera i mjeri vrijeme izme u 2 impulsa. Na taj na in može se znati brzina vrtnje kota a, a to je ujedno povratna veza o brzini kretanja platforme. Na napajanju ovog sklopa je predvi ena dioda D1 koja uva sklop od obrnutog spajanja napajanja. Ona se ne lemi na plo icu jer zahtijeva izvor napajanja s nešto višim naponom od 5V zbog pada napona na diodi. Otpornik R3 ograni ava struju kroz infracrvenu diodu. Slika 5. Elektri na shema opti kog enkodera 2.6. Ultrazvu ni daljinomjer Ultrazvu ni mjera udaljenosti do nekih objekata radi tako da pošalje signal i eka da mu se vrati reflektirani signal, a za to vrijeme mjeri vrijeme. Zna i da je udaljenost do nekog objekta razmjerna sa izmjerenim vremenom. Ovaj sklop (slika 6.) služi da se platforma ne bi sudarala s drugim objektima. Predajna strana može biti jednostavno upravljana direktno s mikrokontrolera. Napajanje od 5V može detektirati samo velike objekte i može biti problem za detekciju malih objekata. Budu i da predajnik može podnijeti 20V, napajanje treba podi i što bliže tom iznosu. Integrirani krug IC5 MAX232 koji se koristi za 13

4 RS232 komunikaciju, može poslužiti za podizanje napona na oko 16V. Prijamnik je klasi an krug sa dvostupanjskim operacijskim poja alom. Ulazni kondenzator blokira istosmjerni signal koji se uvijek može pojaviti. Svaki stupanj ima poja anje postavljeno na 24, tako da je ukupno poja anje 576 puta. To je gotovo jednako maksimalnom poja anju IC3 LM1458 koje pri 40kHz iznosi 25. Izlaz poja ala je spojen na IC1 LM393 komparator. Povratna veza osigurava histerezu koja daje stabilne vrijednosti signala na izlazu. Kod ovog sklopa postoji problem mjerenja malih udaljenosti (1-2cm) jer bi prijamnik direktno pokupio signal s predajnika koji je odmah pokraj njega. Piezzo predajnik je mehani ka komponenta koja nastavlja rezonirati još neko vrijeme nakon što mu se prestane slati signal. Zato je teško razlikovati direktno dobiveni signal od signala odjeka. Da bi se registrirao samo reflektirani signal potrebno je ostvariti kašnjenje prijema signala. Vremensku konstantu na shemi (slika 6.) definiraju R12 i C9. Negativni napon za napajanje operacijskog poja ala i komparatora je generiran s IC5 MAX232. On generira visokofrekventni šum i zbog toga ga treba gasiti kada se eka reflektirani signal. Punjenje C16 (22uF) drži isklju eno napajanje IC5 MAX232 tako dugo dok ne do e do prijema odjeka. Mikrokontroler generira 8 impulsa frekvencije 40kHz. Kada je odjek vod u jedinici, IC5 MAX232 je tako er isklju en. Zbog gašenja MAX232 treba pri ekati 10ms izme u mjerenja da se napon +/-10V stigne generirati. Maksimalni domet ovog ultrazvu nog daljinomjera je malo iznad 3m, a maksimalna potrošnja struje je manja od 50mA. (kontakti zatvoreni). Otpornik snage mora biti minimalne snage 5W zbog velike struje i disipacije snage na njemu. Slika 7. Elektri na shema relejnog upravljanja 2.8. Adapter za mikrokontroler Ovaj adapter (slika 8.) služi tome da se u podnožje od mikrokontrolera koji ima standardne nožice može staviti mikrokontroler koji je namijenjen za površinsku montažu. Ovo je napravljeno zato jer je mikrokontroler u ku ištu za površinsku montažu dosta jeftiniji od mikrokontrolera sa standardnim nožicama. Ovaj adapter služi samo za mikrokontrolere ATmega16 i ATmega32. Slika 6. Elektri na shema ultrazvu nog daljinomjera 2.7. Relejno upravljanje Ovaj sklop prikazan na elektri noj shemi (slika 7.) služi za upravljanje radnim motorom i mjerenje njegove struje. Otpornik R4 služi za pritezanje baze tranzistora T1 u logi ku 0 sve dok se ne dovede na ulaz upravljanje logi ka 1. Tada provede tranzistor i pote e struja kroz zavojnicu releja K1 koji uklju uje elektromotor. Zbog zaštite tranzistora, paralelno zavojnici releja treba spojiti diodu zato jer je zavojnica induktivno trošilo. Na otporniku snage R2 mjeri se pad napona koji uzrokuje struja koja te e kroz motor kada je relej u stanju vo enja Slika 8. a) Raspored vodova b) Montažna shema adaptera 2.9. Modul za upravljanje motorima Modul za upravljanje motorima sadrži sklopovlje za upravljanje pogonskih motora i radnog mehanizma. Spojen je na komunikacijsku sabirnicu preko koje mu ostali moduli šalju podatke za upravljanje motora. Na tu sabirnicu se spajaju svi mikrokontrolerski moduli i komuniciraju serijski po RS232 protokolu. Komunikacija ima i semafor liniju koja služi za detekciju zauzetosti 14

5 komunikacijskih linija. Modul za upravljanje motorima prima samo upravlja ke podatke s modula prijenosne kartice. Podatak koji je namijenjen upravljanju pogonskih motora prera unava se u smjer i u pulsno širinsku modulaciju pomo u koje se kontrolira snaga pogonskih motora. Kao povratna informacija o stvarnom broju okretaja pogonskih motora se koriste opti ki enkoderi koji su u vrš eni na kota e. Za pogon se koriste stražnji kota i. Sklopovlje za upravljanje radnim motorom je jednostavnije jer obavlja samo uklju enja i isklju enja. U slu aju zaglavljenja bilo kojeg motora, mikrokontroler šalje alarm da je struja doti nog motora prevelika. Mjerenje struje se koristi da bi se zaštitila kompletna elektronika, akumulator i motor. Upravlja ki modul mjeri i napunjenost akumulatora ili mjeri pad napona na otporniku snage. Napunjenost akumulatora upravlja ki modul šalje samo na zahtjev drugih modula. Kada napon padne ispod dopuštenog, mikrokontroler e poslati alarm modulu prijenosne memorijske kartice. Jezgra ure aja je ATmega32 koji ima 32kb flash memorije. Ovaj mikrokontroler se može zamijeniti i s ATmega16 mikrokontrolerom iji je pin kompatibilan s korištenim mikrokontrolerom, ali ima upola manje flash memorije. U ovoj aplikaciji mikrokontroleri rade s taktom 1MHz. Za resetiranje sklopa kod uklju enja upotrijebljen je kondenzator 10 F. Mikrokontroler treba biti u podnožju jer e se možda jednom mijenjati novijom verzijom. Na priklju nicu X1 dovodi se napajanje 5V. Na napajanje je stavljen blok kondenzator C3 100nF za filtriranje smetnji i elektrolitski kondenzator koji služi kao spremnik energije da izravnava eventualne propade napona. Svi pinovi mikrokontrolera su izvedeni na 10-pinske konektore u koje se uti u konektori sa savitljivim kablovima radi što lakšeg povezivanja ostalih modula i periferijalnih plo ica. Na plo ici je ostavljena i mogu nost spajanja eksternog oscilatora od kvarcnog kristala X4 frekvencije 8Mhz. Ova mogu nost je ostavljena zbog toga jer je maksimalna radna frekvencija mikrokontrolera 8 MHz, a eksterni oscilatori su puno to niji od internih. Mogu se dovesti i razni kombinacije napona za naponske reference za analogno-digitalni pretvara Upravljanje uz pomo upravlja ke palice Analogna upravlja ka palica šalje naredbe za upravljanje platforme putem radiopredajnika koji radi na 433MHz. Poslani podatak predajnik amplitudnom modulacijom modulira na val nosilac ija je frekvencija 433Mhz. Prijamnik prima taj podatak, filtrira ga, odstranjuje taj val nosilac i na kraju ostaje samo isti signal. Domet radio modula je do 50m. Pomo u upravlja ke palice se može uklju ivati i isklju ivati platformu, uklju ivati i isklju ivati radni motor i upravljati brzinom i smjerom kretanja platforme. Platforma radi sve dok je pritisnuta tipka za uklju enost na upravlja koj palici. Kada se otpusti ta tipka, kosilica prestaje raditi. Ako se platforma po ne nekontrolirano ponašati ili ako radni mehanizam zahvati nešto što ne bi smio, ovjek koji upravlja upravlja kom palicom automatski pušta upravlja ku palicu i automatski se isklju uje cijela platforma. Druga tipka služi za uklju enje i isklju enje radnog mehanizma, dok se pomicanjem palice zadaje smjer kretanja platforme. Upravlja ka palica se sastoji od dva potenciometra koji se pomi u kako se pomi e palica. Na krajnje pinove je spojeno napajanje, tako da srednji pin klizi od minimalnog (0V) do maksimalnog potencijala (5V). Zna i da je dovoljno samo dovesti signal s tih potenciometara na analogne ulaze mikrokontrolera i mjeriti njihov napon i odmah e se znati to an položaj palice. I na te vodove treba spojiti blok kondenzatore od 100nF prema masi da filtriraju smetnje inducirane u vodovima budu i da su motori jak izvor elektromagnetskih smetnji. Slika 10. Unutarnja elektri na shema upravlja ke palice 3. PROGRAMSKA PODRŠKA Slika 9. Elektri na shema glavne plo ice Dijagram toka programa predajnika za beži no upravljanje upravlja kom palicom vidi se na slici 11. Prvo se itaju stanja tipkala na upravlja koj palici i pozicija u kojoj se ona nalazi. Zatim se eliminira greška osciliranja pro itane analogne vrijednosti. Ako su stanja tipkala na upravlja koj palici i njena pozicija ostali 15

6 nepromijenjeni, onda se ponovno itaju stanja tipkala i pozicije upravlja ke palice sve dok se stanja ili pozicija ne promijene. Kada se dogodi neka promjena na upravlja koj palici, onda se o itani podaci s upravlja ke palice kodiraju i šalju prijamniku. Dijagram toka programa prijamnika za beži no upravljanje upravlja kom palicom vidi se na slici 11. Najprije se uklju i prijem s predajnika i eka se podatak. Kada on stigne, povjerava se je li podatak isti kao prethodno primljen. Ako je podatak isti, opet se eka novi podatak, a ako nije isti, onda se eka isklju enje semafora, tj. da se oslobode komunikacijske linije. Kada se komunikacijske linije oslobode, uklju uje se semafor i šalju se podaci regulatoru. Nakon toga se uklju uje prijem s regulatora i eka se da regulator pošalje nazad primljeni podatak. Ako je primljeni podatak identi an poslanom, gasi se semafor, tj. osloba aju se komunikacijske linije, a ako primljeni podatak nije identi an poslanom, onda se ponovno šalje podatak sve dok se od regulatora ne dobije identi an podatak onome koji mu je poslan. 4. ZAKLJU AK Primjena ostvarene pokretne platforme može biti raznovrsna. Umjesto radnog mehanizma za košnju trave može se montirati neki drugi radni mehanizam. Uz promjenu programa ovaj upravlja ki ure aj može obavljati razli ite poslove: usisavanje, razminiranje, gašenje opasnih požara i dr. Iako je realizirana pokretna platforma u praksi pokazala da može ispuniti definirane zahtjeve, ostaje otvorena za daljnja poboljšanja, naro ito u konstrukcijskom i programskom dijelu. U sljede oj verziji bi trebalo staviti preciznije enkodere s ve im brojem zazora i motore s manjim prijenosnim omjerom. Tako bi se osjetilo kada se kosilica po ne vrtjeti u prazno (kota ubrzano vrti) ili kada kosilica negdje zapne (kota uspori vrtnju). Na prednje kota e tako er se mogu postaviti enkoderi da bi informacije o kretanju bile to nije. Trebalo bi napraviti i baznu stanicu za punjenje na koju bi se platforma sama došla napuniti kada je akumulator prazan. 5. LITERATURA [1] Biljanovi P.: Elektroni ki sklopovi, Školska knjiga, Zagreb, [2]Paunovi S.: Elektroni ki sklopovi, Element, Zagreb, [3] lipanj Kontakt: mr.sc. Ivan Šumiga, dipl.ing. Veleu ilište Varaždin J.Križani a bb Varaždin mail: [email protected] Slika 11. Dijagram toka programa beži nog upravljanja upravlja kom palicom 16